Cost-benefit analiza farme koza

Ivana Sakač, Denis Cvitković i Marina Pavlak

---

Ivana SAKAČ, dr. med. vet.; dr. sc. Denis CVITKOVIĆ, dr. med. vet., docent, dr. sc. Marina PAVLAK, dr. med. vet., izvanredna profesorica, Veterinarski fakultet, Zagreb

▲

Uvod

---

Poznata je činjenica da je 1954. godine donesen Zakon o zabrani uzgoja koza u bivšoj Jugoslaviji ⁽¹⁾. Takva zakonska odluka bila je posljedica mišljenja da koze rade više štete nego koristi ⁽²⁾. Ova odluka imala je posljedice na cjelokupno kozarstvo Republike Hrvatske te su pojedina područja ostala pusta ⁽³⁾.
U pojedinim krajevima Hrvatske (Istra, Primorje, Dalmacija, Dalmatinska zagora), koze su uz ovce bile jedini izvor bjelančevina životinjskog podrijetla u obliku mesa i mlijeka, a višak tih proizvoda često je bio jedini izvor prihoda ⁽⁴⁾. Osim za hranu mnoge su još koristi od koza: koža se koristila za izradu odjeće i obuće te za mjehove za proizvodnju sira iz mišine i za proizvodnju gajdi, kostrijet za madrace, strunjače, prekrivače, kistove i četke, gnoj se koristio za gnojidbu poljoprivrednog zemljišta, koze su uz ovce čistile okoliš, a nekad su poslužile i za nošenje tereta ⁽⁵⁾.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća prešutno se ukida Zakon o zabrani uzgoja koza te se počinje s uvozom koza visokog genetskog potencijala za proizvodnju mesa i mlijeka ⁽⁶⁾.
Koze se danas uzgajaju u svim područjima Hrvatske, a najveći broj uzgojno valjanih koza uzgaja se u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji i upravo su to područja s najrazvijenijom proizvodnjom mlijeka ⁽⁷⁾. Međutim u područjima siromašnim vegetacijom, gdje prevladavaju makija i šikara uzgajaju se koze za proizvodnju mesa ⁽⁸⁾.
Poznato je da se kozjim proizvodima pripisuju terapijska i ljekovita svojstva, a suvremena se medicina okreće prevenciji u kojoj veliku ulogu ima upravo hrana ⁽⁹⁾.
Danas se velika pažnja poklanja zaštiti okoliša i upravo se koze smatraju „najekološkijim“ domaćim životinjama ⁽¹⁰⁾.
U ovom radu bit će napravljena analiza troškova i koristi farme koza s područja Varaždinske županije koja je počela s proizvodnjom sredinom devedesetih godina kada su se na njoj nalazile svega tri koze.
Budući da vlasnik nije imao uvjeta da dobije kredit i kupi stado koje bi pritom otplaćivalo kredit te nije imao uvjeta postati kooperant najvećeg hrvatskog otkupljivača kozjeg mlijeka, morao je krenuti drugim putem. Imao je samo volju, staru staju, malo zemlje i tri koze. Svake godine je ostavljao ženski podmladak i kupovao novog jarca da bi mogao stvoriti produktivno stado.
Danas se stado sastoji od 100 mliječnih koza pasmine francuska alpska i sanska koza.
Postoji i dvadesetak koza burske pasmine koje su zbog postotka jarenja i mesnatosti trebale poslužiti za prodaju mesa.

▲

Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja

---

Cost-benefit analiza je metoda ekonomske analize kojom se uspoređuju i vrjednuju sve prednosti i svi nedostatci nekog privrednog pothvata ili projekta analizom troškova (cost) i koristi (benefit) ⁽¹¹⁾. Takva je analiza važna za donošenje ispravne odluke i korekciju projekata za koje se radi ⁽¹²⁾.

Rezultati analize kozarske proizvodnje koju je 2006. proveo prof. dr. sc. Zoran Grgić prikazani su u sljedećim tabelama za stado od 120 koza ⁽¹³⁾. Na temelju dobivenih rezultata moguće je odrediti cijenu koštanja proizvodnje te ekonomske pokazatelje koji određuju efikasnost poslovanja ⁽¹⁴⁾.

Isti je autor analizirao kozarske farme s područja Mađarske ⁽¹⁵⁾. Analiza je obuhvatila 92 kozarske farme s više od 8 tisuća grla ⁽¹⁶⁾.
Dobiveni su rezultati prema kojima je najprofitabilnija kozarska proizvodnja s više od 50 grla u stadu te ona s manje od 10 grla u stadu ⁽¹⁷⁾. Kategorija od 10-50 grla ostvaruje negativne financijske rezultate ⁽¹⁸⁾.

Iz prikazanog je grafikona vidljivo da su najveći varijabilni troškovi oni za proizvodnju hrane i ni u jednoj kategoriji farme nisu manji od 40%, od ukupnih varijabilnih troškova ⁽¹⁹⁾. Jedino u kategoriji od 201-300 koza oni su nešto manji od 40% ⁽²⁰⁾.

Veterinarski troškovi i lijekovi najveći su u kategorijama manjih farmi i iznose oko 11%, dok kod većih farmi iznose oko 3% ⁽²¹⁾. Prosječni veterinarski troškovi za cijelu populaciju analiziranih farmi iznose 8% ⁽²²⁾. Ovi troškovi u kunama iznose 41 kunu po rasplodnoj kozi, od toga 42% su troškovi veterinarskih usluga, 30% su troškovi lijekova, a 28% su troškovi higijene životinja, staje i izmuzišta ⁽²³⁾.

Iz grafikona 2 vidimo da postoji znatno odstupanje u strukturi prihoda ovisno o veličini farme ⁽²⁴⁾.

▲

Materijali i metode

---

Za izradu cost-benefit analize kozarske farme korištena je metoda slobodne procjene. Podatci koji ulaze u analizu dobiveni su iz razgovora s vlasnikom, te smo zajednički došli do određenih brojeva koji su potrebni za analizu. Za lakše praćenje i bolju preglednost prihoda i rashoda napravljene su tablice i grafikoni.

▲

Rezultati

---

Proračun rashoda

Kao što je iz priložene tabele vidljivo najveći troškovi su upravo troškovi hranidbe životinja, i oni iznose gotovo 40%.
Troškovi nafte izračunati su za plavi dizel kojeg poljoprivrednici kupuju, a računata je cijena od 6,10 kn te eurodizel po cijeni 9,70 kn ⁽²⁵⁾. Od režija se plaća samo struja, a voda se koristi iz vlastitog bunara na farmi.
U troškove materijala i održavanja ubrojili smo troškove za održavanje postojećih ograda za napasivanje te izgradnju novih ograda, održavanje poljoprivrednih strojeva, potrošni materijal kao što su: sredstva za dezinfekciju vimena i opreme te materijal koji se koristi za održavanje objekata poput drvenih dasaka, čavala i ostalog.

Troškovi veterinarskih usluga podrazumijevaju vađenje krvi i pregled mlijeka u svrhu potpisivanja ugovora s mlijekarskom industrijom za otkup mlijeka te provedbu naređenih mjera ⁽²⁶⁾.
Plaća jednog radnika je plaća gospođe koja dvaput dnevno doji koze i ona iznosi 2.500 kuna mjesečno, što godišnje iznosi 12.500 kuna, jer ne radi tijekom cijele godine nego samo pet mjeseci u sezoni kad ima najviše mlijeka i kad vlasnik zbog količine posla na farmi ne stigne sam obaviti mužnju.

Proračun prihoda

Cijena kozjeg mlijeka računata je za ekstra klasu mlijeka i ona iznosi prosječno 4,00 kn. Laktacija koza znatno varira i ona može iznositi 210–300 dana, kod mlađih životinja je kraća, a kod starijih duža.
Na ovoj farmi doji se približno 90 koza i prosječno trajanje laktacije je 260 dana. U toj fazi proizvede se i proda otkupljivaču 35.000 kg mlijeka.
Godišnje se s farme proda 100 jarića prosječne mase 20 kilograma po cijeni 23 kn/kg žive vage, ostalo se koristi za vlastite potrebe.

Što se tiče remonta stada, prosječno se zamijenjuje 20 koza koje su starije ili se nisu pokazale dovoljno mliječnima.
Od toga vlasnik prodaje oko 10 koza prosječne težine 45 kg, po cijeni 18 kn/kg žive vage, a ostalo koristi za vlastite potrebe.

Sir se na farmi proizvodi kada otkupljivač prestaje uzimati mlijeko, odnosno od 30.11., a koze još nisu u suhostaju. Dnevno se može proizvesti oko 5 kg sira koji se prodaje na kućnom pragu kao svježi sir po cijeni od 50 kn/kg.
U toj kratkoj fazi proizvede se oko 150 kg svježeg sira.

Koze godišnje proizvedu oko 480 m³ gnoja koji se skladišti i prodaje kao zreli gnoj sljedeće godine, a dio se koristi za gnojidbu vlastitih oranica. Cijena m³ takvog gnoja je 350 kn, i godišnje ga se može prodati oko 30 m³.

Dobiveni omjer prihoda i troškova iznosi 1,92. On je u stvarnosti manji, jer u analizi nisu uračunati sati rada članova obitelji, kao ni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za jednog člana obitelji.

▲

Rasprava

---

Najveći troškovi analiziranih farmi su troškovi hranidbe. U troškove hranidbe ubrajali smo i troškove othrane jaradi s obzirom na to da je dio jaradi hranjen mliječnom zamjenom odmah nakon što su posisali kolostrum, a njihove majke su krenule u proizvodnju mlijeka za prodaju. Ovdje je riječ o trećini jaradi koja je hranjena mliječnom zamjenom i ovaj način je tek ove godine prvi put iskušan iz razloga što je vlasnik htio vidjeti koja će skupina jaradi brže dostignuti klaoničku težinu. U troškove hranidbe ubrojana je i sva hrana koja nije mogla biti proizvedena ili je nije bilo u dovoljnoj količini na farmi kao što je sijeno, kukuruz, pšenične posije, soja, pelete uljane repice, mljevene bućine pogače te različiti vitaminski i mineralni pripravci.

Najveći prihod farme ostvaruju proizvodnjom mlijeka, kao što je slučaj i s našom farmom. Međutim, prinosi farme bi se još mogli popraviti jer rezultati koje farma daje nisu u skladu s mogućnostima. Koze su tijekom gotovo cijele godine na ispaši što ima svoje prednosti i nedostatke.
Jedna od glavnih prednosti je proizvodnja gotovo ekološkog mlijeka i mesa, jer koze borave na svježem zraku i cijelo vrijeme pasu. Osim toga nije ih potrebno puno dohranjivati, jer se na gospodarstvu ne može proizvesti hrana u tolikoj količini da podmiruje potrebe farme.

Glavni nedostatak boravka na ispaši je taj što koze troše puno energije da bi došle do pašnjaka i da bi se najele, što za posljedicu ima manju količinu mlijeka.
Kad bi vlasnik htio više zaraditi trebao bi više iskorištavati genetski potencijal životinja što sa sobom nosi više posla i brige oko životinja, više radne snage i veće troškove. Nešto takvo moguće je jedino držanjem koza u kozarniku, i prestanak stalnog napasivanja. No, koze vole brstiti i najprirodnije im je da budu na ispaši. Zbog toga je vlasnik čak i po cijenu profita odabrao da njegove koze budu slobodne, na svježem zraku i što duže sa svojim mladuncima, što se ne poklapa s principima intenzivnog kozarenja.

▲

Zaključak

---

Prikazani rezultati potvrđuju da je kozarstvo kao grana stočarstva financijski isplativo. Međutim, isplativost je svake godine sve manja zbog ekonomske krize.
Da smo analizu radili nekoliko godina ranije rezultati bi se bitno razlikovali.
Primjerice, s istim brojem grla, i istom proizvodnjom mlijeka, iako s nešto manjom cijenom mlijeka (oko 3,50 kn/L) dobit bi bila znatno veća. U zadnjih nekoliko godina poskupjela je stočna hrana, njezina proizvodnja, sjeme, gnojivo, posebice gorivo.
Istovremeno, cijene kozarskih proizvoda nisu se bitno mijenjale.
Primjerice, prije desetak godina cijena mlijeka bila je 3,50 kn/L, a cijena plavog dizela 3,64 kn/L. Danas je cijena mlijeka 4,00 kn/L, a cijena plavog dizela 6,10 kn/L.
Cijene kozjeg i jarećeg mesa godinama se ne mijenjaju, i premda je relativno jeftino, većina si ga ljudi ne može priuštiti. Iz svega navedenog može se zaključiti da će se isplativost kozarske proizvodnje u budućem razdoblju smanjivati.

▲

Sažetak

---

Cost–benefit analiza je metoda ekonomske analize kojom se uspoređuju i vrednuju rezultati nekog projekta. S jedne strane gledaju se sve prednosti, koristi ili prihodi, a s druge strane svi nedostatci, gubitci ili troškovi. Financijski isplativi projekti imaju omjer prihoda i troškova veći od 1. Analiza kozarske farme pokazala je da se radi o financijski isplativom projektu, odnosno da prihodi nadmašuju troškove 1,92 puta. Prihodi farme, u odnosu na troškove, s godinama sve više padaju. Najveći troškovi su kao i kod već ranije analiziranih kozarskih farmi, troškovi hrane za životinje i troškovi za naftu, koji iz godine u godinu stalno rastu. Najveći prihod farma ostvaruje proizvodnjom mlijeka, i ta proizvodnja je ispod granice moguće proizvodnje i mogla bi se povećati.

Literatura [… prikaži]

▲

Cost-benefit analysis of a goat farm

---

Ivana SAKAČ, DVM; Denis CVITKOVIĆ, DVM, PhD, Assistant Professor, Marina PAVLAK, DVM, PhD, Associate Professor, Faculty of Veterinary Medicine, Zagreb

---

Cost-benefit analysis is a method of economic analysis that compares and validates the results of a project. Every benefit, profit or revenue is important, as is every loss or cost of the project being analysed. All the parameters that enter the analysis have to be expressed in the same units (e.g. money). A financially profitable project has an income/cost ratio greater than 1. The analysis of the goat farm suggests that it is a financially profitable project (the income/cost ratio is 1.92), and that the income surpasses the costs. However, future profits are expected to fall. The biggest costs are feed and fuel costs, which continue to rise. The biggest income that the farm generates is from milk production, which could be increased.