IzdvojenoKomentariKućni ljubimciZoonoze i Jedno zdravlje

COVID-19: Samoizolacija i kućni ljubimci

Brojni vlasnici pasa pitaju se kako bi izgledala samoizolacija ili kako bi trebalo postupati u samoizolaciji ako živimo s ljubimcima, prvenstveno psima. Ako je osoba odlučila ući u samoizolaciju s kućnim ljubimcem (jer nema druge mogućnosti) onda bi i njezin kućni ljubimac trebao ostati u izolaciji s njom. To znači da niti ljubimac ne bi trebao izlaziti van iz izolacije i vraćati se. Ukoliko osoba u samoizolaciji ne može osigurati takvu izolaciju za svog kućnog ljubimca onda bi trebala osigurati da kućnom ljubimcu na nekom drugom mjestu budu osigurani uvjeti za njegove svakodnevne potrebe.
Relevantna i nesporna konstatacija objavljena na stranicama Vlade RH (https://vlada.gov.hr/koronavirus), a u kontekstu COVID-19 i kontakata sa životinjama je sljedeća: “Kao mjera opće predostrožnosti, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.”

Dosadašnji koronavirusi nisu niti humanomedicinska niti veterinarska nepoznanica. Dokazano je odavno da postoje u životinjskom svijetu, u životinja koje su njihovi prirodni rezervoari. Ne “javljaju” se u životinja – kako se to navodi na nekim stranicama, nego su manje ili više stalno prisutni u pojedinih životinja. Nepotrebne izravne kontakte sa divljim životinjama ionako je pametnije izbjegavati nego forsirati.

Točno je da pojedini koronavirusi imaju zoonotski karakter odnosno da se mogu prenijeti sa životinja na ljude, a možda i obratno, no to za COVID-19 u svijetu još nije dokazano, pa se ne može niti ustvrditi. Takvi slučajevi do sada nisu zabilježeni niti u Kini niti u Italiji mada nitko ne tvrdi da su nemogući. Ipak bi bilo veliko iznenađenje da se tako nešto dogodi baš u Hrvatskoj koja u ovom trenutku ima ukupno 56 oboljelih osoba, od kojih su tri osobe ozdravile, a u karanteni je 61 osoba od čega 24 strana državljana i 37 hrvatskih. U Hrvatskoj je pod zdravstvenim nadzorom 8.464 osoba iz područja zahvaćenih epidemijom COVID-19, a iz veterinarskih ambulanti nema nikakvih informacija koje bi upućivale na neuobičajenu zdravstvenu situaciju sa psima i mačkama. Štoviše, iz službenih preporuka Nacionalnog stožera ipak su isključene one u kojima se govorilo o izbjegavanju kontakata sa kućnim ljubimcima. Vjerojatno s razlogom.

Dakle, ukoliko je osoba u samoizolaciju ušla sa svojim ljubimcem onda bi i ljubimac trebao ostati u izolaciji. Pametnije je ne ulaziti u samoizolaciju s ljubimcem ukoliko mu izvan izolacije mogu biti osigurani bolji uvjeti držanja i dobrobiti. Kao i u svemu drugome, vlasnici ljubimaca moraju odgovornost za to preuzeti na sebe jer ljubimci ne mogu. Scenarij da osoba uđe u samoizolaciju zajedno sa kućnim ljubimcem, a onda pušta ljubimca da ulazi i izlazi iz te izolacije – nikako nije dobar niti opravdan.

Vlasnici samci trebali bi se za ovakvu mogućnost pobrinuti na vrijeme. Uz prijatelje, rodbinu ili susjede, za takve situacije postoje hoteli i pansioni za kućne ljubimce koji to mogu riješiti i svakako su spremni izaći u susret. Prije ulaska u samoizolaciju kućne ljubimce svakako bi najbolje bilo privremeno zbrinuti drugdje, do njezinog završetka. Tako je bolje za sve.

Vezani sadržaji

Gljivične bolesti u veterinarskoj kliničkoj praksi – izazovi dijagnostike i liječenja

Urednik

Pregled brahicefalne opstruktivne bolesti dišnih putova: patofiziologija, dijagnoza, liječenje i perspektive

Urednik

Javni poziv za iskaz interesa za provedbu subvencioniranog postupka sterilizacije vlasničkih pasa na području Grada Zagreba za 2024.

Urednik

Održan stručni tečaj „Terapija laserom – jesmo li na istoj valnoj duljini?”

Urednik

Prijedlozi parazitologa za dijagnostiku i liječenje endoparazita u pasa i mačaka

Urednik

Epizootiološki čimbenici infekcije respiratornim koronavirusom pasa u Republici Hrvatskoj

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više