Uprava za veterinarstvo i sigurnost hraneVeterinarsko javno zdravstvo

Daljnja provedba mjera u cilju ostvarivanja statusa po pitanju određenih zaraznih bolesti u 2013. i 2014. godini

Tomislav Kiš, dr. med. vet.

Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede

Izlaganje sa skupa VETERINARSKI DANI 2013

Tomislav Kiš, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede
Tomislav Kiš, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede
U 2013. godini Hrvatska je ostvarila dugo priželjkivani cilj – pristup Europskoj uniji.

Pristupom EU postali smo i dio velikog, jedinstvenog EU tržišta, sa svim pogodnostima slobodne trgovine i međunarodnog prometa koje takvo tržište može pružiti. No, po pitanju stavljanja u promet živih životinja, odnosno zdravstvenih uvjeta koje žive životinje moraju ispunjavati da bi mogle biti predmetom razmjene između pojedinih zemalja članica, situacija je nešto složenija – podatak da u ovom trenutku ne možemo bez ikakvih ograničenja stavljati u promet praktički niti jednu od najvažnijih vrsta domaćih životinja (goveda, ovce, koze, svinje) na prvi pogled djeluje poražavajuće, te neminovno dovodi do pitanja jesu li programi s ciljem ostvarivanja statusa u odnosu na određene bolesti započeti pravovremeno, kao i jesu li mjere provedene u prethodnim godinama odrađene u prikladnom opsegu i na pravilan način. Odgovor na to pitanje nije jednostavan.

Za uspješnu provedbu nacionalnih programa kontrole i iskorjenjivanja pojedinih bolesti nažalost nije uvijek dovoljan pripremljen program i jasno definran cilj, čak niti ako je popraćen lijepim željama i dobrim namjerama – nužni su i drugi preduvjeti. Među njih spadaju određeni tehnički zahtjevi (sustav označavanja i identifikacije, razvijena računalna baza), zatim dostatna financijska sredstva koja će omogućiti kontinuiranu i nesmetanu provedbu mjera, kvalitetna veterinarska služba na području čitave zemlje, ali jednako tako i neophodna razina svijesti i saznanja o bolestima i potrebnim zdravstvenim statusima od strane samih uzgajivača životinja. Izostanak bilo kojeg od navedenih čimbenika imat će zasigurno utjecaj na opseg, brzinu ili kvalitetu provedbe predviđenih programa. Kakva je po tom pitanju situacija u Hrvatskoj?

Goveda


Programi ostvarivanja statusa stada goveda u odnosu na tuberkulozu, brucelozu i ELG jedan su od ključnih prioriteta Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane u proteklih nekoliko godina, a njihova će se provedba zasigurno nastaviti i u 2014. godini.

Poznato je da je program iskorjenjivanja i kontrole ELG prekinut početkom 2012. godine, najvećim dijelom uslijed izrazito negativnog stava javnosti i otpora samih proizvođača. Prekid programa doveo je, posredno, do nemogućnosti stavljanja živih goveda u promet na zajedničkio EU tržište, te na taj način trenutno u velikoj mjeri umanjio značaj postignuća ostvarenih u suzbijanju tuberkuloze i bruceloze goveda. No, budući da je program ponovno pokrenut u rujnu ove godine, situacija se u razmjerno kratkom razdoblju ipak može značajno promijeniti. Nakon jesenske akcije uzimanja uzoraka krvi svim rasplodnim govedima uslijedit će druga akcija, predviđena za proljeće 2014., nakon koje će biti moguće dodijeliti statuse u odnosu na ELG velikoj većini stada goveda u Hrvatskoj. Na taj način možemo očekivati da će, uz dosljednu provedbu predviđenih mjera, koncem proljeća iduće godine preko 90% stada goveda u Hrvatskoj biti službeno slobodno od svih triju navedenih bolesti, a stavljanje tovnih goveda u promet na zajedničko EU tržište moći će se provoditi bez ikakvih ograničenja.

Za razliku od ELG programa, mjere po pitanju iskorjenjivanja i kontrole tuberkuloze (TBG) i bruceloze goveda provode se bez većih poteškoća. U slučaju bruceloze potvrđeno je očekivano stanje – bolest je iskorijenjena u prethodnim desetljećima i tijekom proteklih dviju godina nije zabilježen niti jedan pozitivan nalaz. Po pitanju tuberkuloze zabilježen je u posljednje četiri godine značajan napredak i bolest je već sada svedena na svega nekoliko potvrđenih slučajeva godišnje (potvrđena je u ukupno pet stada tijekom 2012. godine te zasad u četiri stada u 2013. godini). No ono što zabrinjava u slučaju ovih dviju bolesti nije zdravstvena situacija u zemlji, nego provedba samog programa na terenu – unatoč svim pripremnim radionicama i tehničkim edukacijama o provedbi programa, te višestruko ponovljenim uputama i napomenama o važnosti dodjele statusa kao neophodnog proizvoda provedenih mjera, postoji realna opasnost da predviđeni cilj ne bude dosegnut niti u četvrtoj (TBG) odnosno trećoj (bruceloza) uzastopnoj godini provedbe mjera u svrhu stjecanja statusa stada. Takav razvoj situacije može imati posljedice i na daljnje financiranje naređenih mjera, obzirom da bi nedostizanje predviđenog postotka službeno slobodnih stada u ovoj godini dovelo u pitanje i konačne ciljeve programa – ostvarivanje statusa zemlje službeno slobodne od TBG, bruceloze i ELG – za što je kao realan rok predviđena najkasnije 2020. godina.
Iz navedenih razloga, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane u narednim će mjesecima uložiti maksimalan trud u ostvarivanje navedenih ciljeva – dodjelu statusa svim stadima koja ispunjavaju uvjete, putem dodatne komunikacije s ovlaštenim veterinarskim ogranizacijama na terenu.

Potrebno je napomenuti i da opseg provedbe predviđenih mjera nije jednak u svim područjima – u nekim je županijama, pa i regijama, uslijed niza objektivnih okolnosti mjere teže provesti. Problem je kompleksan i prepoznat već i ranije, a značajan dio problema vezan je i na funkcioniranje same veterinarske struke (tereni s velikom površinom a malim brojem životinja, slaba pokrivenost terena veterinarskom službom, slabiji odaziv posjednika provedbi naređenih mjera). Rješenje ovog pitanja može se naći jedino uz daljnji zajednički angažman Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane i Hrvatske veterinarske komore na formiranju i prihvaćanju posebnih pravila i procedura za takva područja, s ciljem iznalaženja mehanizama za dodatnu pomoć veterinarskim organizacijama koje na njima djeluju.

Svinje


Tijekom proteklih osam i po godina, od uvođenja zabrane vakcinacije svinja protiv klasične svinjske kuge (KSK) 2005. godine, uloženi su veliki napori i provedene opsežne mjere s ciljem potvrđivanja statusa Hrvaske u odnosu na KSK, kako u populaciji domaćih tako i divljih svinja. Nakon višegodišnje sustavne provedbe zahtjevnog programa nadzora populacije domaćih i divljih svinja, koncem 2012. godine omogućen je izvoz svježeg svinjskog mesa i mesnih proizvoda na EU tržište s područja cijele zemlje, a do dana pristupa EU Hrvatska je uspjela potvrditi zdravstveni status u odnosu na KSK koji joj omogućuje stavljanje na EU tržište i živih svinja.

No EU tržište nam ipak ni u ovom slučaju nije u potpunosti dostupno – iz razloga dodatnih garancija po pitanju bolesti Aujeszkoga, koje zahtijevaju zemlje članice koje su dosad provele vlastite nacionalne programe i ostvarile status zemalja službeno slobodnih od te bolesti. Ovaj dodatni uvjet je u velikoj mjeri domaće proizvođače zatekao nespremne, budući da nije bio propisan kao obvezan niti sufinanciran od strane države, nego je organiziran na dobrovoljnoj bazi (programu tijekom 2012. i u prvoj polovici 2013. godini nije pristupio niti jedan proizvođač).

Provedba nacionalnog programa suzbijanja i kontrole bolesti Aujeszkoga u 2014. godini jedna je od mogućnosti dodatnih mjera (uzimanje uzoraka krvi) koje će, nakon usklađivanja stavova s proizvođačima, biti propisane u idućoj godini u jednom dijelu zemlje.

Ovce i koze


Akcijama uzimanja uzoraka krvi radi pretrage na B. melitensis u 2012. i 2013. godini bila su obuhvaćena isključivo stada mliječnih ovaca i koza od kojih se mlijeko ili mliječni proizvodi stavljaju u javnu potrošnju. Provedba mjera u prethodne dvije godine u potpunosti je ostvarila početni cilj provedbe programa – do dana pristupa Hrvatske EU sva testirana stada ispunila su uvjete za dodjelu statusa službeno slobodnih u odnosu na B. melitensis.

No unatoč odličnim rezultatima (nije zabilježen niti jedan pozitivan nalaz), činjenica je da je u navedenim akcijama testirano svega oko 12% ukupne populacije malih preživača (oko 75.000 grla), a velika većina testiranih stada ne nalazi se u područjima koja smatramo epidemiološki rizičnima (pogranična područja s Bosnom i Hercegovinom u dijelovima Karlovačke, Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije). Također, testiran je dio populacije koji je već zbog samog načina proizvodnje (mliječna stada, intenzivna proizvodnja) u pravilu pod kvalitetnijom kontrolom. Za punu sliku o stanju populacije ovaca i koza u odnosu na B. melitensis potrebno je provesti program na čitavoj populaciji, što je financijski, ali u jednakoj mjeri i organizacijski, u ovom trenutku još uvijek prilično ambiciozan projekt.

Iako namjera Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane jest pokrenuti ovaj program u punom opsegu, nekoliko je čimbenika koji provedbu programa u 2014. godini dovode pod znak pitanja:

  • Nezainteresiranost i nerazumijevanje, pa i odbijanje provedbe mjera, od strane posjednika životinja;
  • Kapaciteti i mogućnosti veterinarske službe na terenu – ukoliko se akcija odradi samo djelomično, a ne na čitavoj populaciji, učinak će u potpunosti izostati;
  • Osiguranje dostatnih financijskih sredstava – prioritet je nastaviti s provedbom mjera s ciljem ostvarivanja statusa stada kod goveda;
  • Neuređenost registra ovaca i koza – prema stručnim procjenama, u registru se trenutno nalazi oko 20% nepostojećih životinja (izlučenih a neodjavljenih), što ukupno čini broj od oko 150.000 grla.

Status stada, regije ili države u odnosu na B. melitensis propisani je preduvjet za mogućnost stavljanja ovaca i koza u promet na zajedničko EU tržište. Zasad interesa za takvu trgovinu od strane proizvođača nema (program je bio na snazi i prije 2012. godine, na dobrovoljnoj bazi, ali kao i u slučaju bolesti Aujeszkoga, programu nije pristupio niti jedan proizvođač), što ne znači da se otvaranjem novih mogućnosti u skorijoj budućnosti taj interes neće pojaviti.

Regionalizacija


U dosadašnjem tijeku provedbe mjera u svrhu ostvarivanja statusa stada, statistički podatci u zbirnim izvješćima vezani su u pravilu na situaciju u odnosu na pojedine županije. Takav pristup daje mogućnost najboljeg i najtočnijeg uvida u stanje na lokalnom nivou, ne samo o rasprostranjenosti samih bolesti čije se iskorjenjivanje provodi, nego i o funkcioniranju ovlaštenih veterinarskih organizacija, veličini i sastavu populacije životinja te odazivu posjednika na lokalnom nivou.

S druge strane, u sklopu ostvarivanja sljedeće faze programa – uvjeta za dodjelu statusa u odnosu na pojedine bolesti pojedinim regijama, iz praktičnih razloga razmatra se mogućnost dodatne, nešto jednostavnije podjele zemlje – na pet epidemioloških cjelina (regija). Jedna regija u svom će sastavu imati nekoliko susjednih županija, čiji je zdravstveni status u odnosu na pojedine bolesti približno jednakog nivoa.
Regionalizacijom zemlje, u smislu rada na daljnjem ostvarivanju statusa za pojedina područja, bit će u praksi omogućeno sljedeće:

  • Jednostavnija priprema i distribucija potrebnih podataka i propisanih godišnjih izvješća o razvoju provedbe programa u zemlji;
  • Otvaranje dodatnog prostora u slučaju pojave malog broja potvrđenog slučaja kod pojedinih bolesti (npr. TBG !) – potrebno je podsjetiti da je za ostvarivanje statusa pojedine regije u odnosu na bolesti iz navedenih programa potrebno ostvariti višegodišnji uzastopni prosjek statusa službeno slobodnih stada od najmanje 99.9% (u slučaju TBG šest uzastopnih godina, u slučaju bruceloze pet), a podjelom zemlje na manji broj regija taj će visoki prosjek biti lakše ostvariti, a zatim i održavati.
Prikaz prijedloga regionalizacije Republike Hrvatske u odnosu na programe koji se provode u odnosu na TBG, brucelozu, ELG te brucelozu ovaca i koza nalazi se u Tablici 1.
Tablica 1. Prijedlog epidemiološke regionalizacije RH u daljnjem postupku ostvarivanja statusa regija službeno slobodnih od određenih zaraznih bolesti
Tablica 1. Prijedlog epidemiološke regionalizacije RH u daljnjem postupku ostvarivanja statusa regija službeno slobodnih od određenih zaraznih bolesti

Zaključak


Provedba programa ostvarivanja statusa u odnosu na TBG i brucelozu nastavljena je i u 2013. godini, a ponovno je započet i program u odnosu na ELG. Sva tri programa provodit će se i u 2014. godini, na području čitave Republike Hrvatske. Ukoliko se programi u narednim godinama budu dosljedno i konstantno provodili, uz suradnju i razumijevanje svih subjekata uključenih u sustav provedbe mjera, realno je očekivati da Hrvatska najkasnije do 2020. ostvari status zemlje službeno slobodne od tuberkuloze, bruceloze i enzootske leukoze goveda.

Provedba mjera po pitanju kontrole i nadzora klasične svinjske kuge bit će nastavljena i tijekom 2014. godine, u populaciji domaćih i divljih svinja, s konačnim ciljem ukidanja postojećih ograničenja i za preostale četiri županije. Naredne godine će u jednom dijelu zemlje također započeti i program provedbe mjera u odnosu na bolest Aujeszkoga.

Program kontrole i iskorjenjivanja bruceloze ovaca i koza provodit će se i u idućoj godini, no točan opseg i način financiranja provedbe naređenih mjera u odnosu na ovaj program bit će određen nakon dodatnih konzultacija s proizvođačima i Hrvatskom veterinarskom komorom.

Pročitajte i:

ENZOOTSKA LEUKOZA GOVEDA :: NASTAVAK PROVEDBE NACIONALNOG PROGRAMA


Vezani sadržaji

Agroproteinka domaćin terenske nastave studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Urednik

Hrvatska po prvi puta u visokom Odboru Regionalne Konferencije Svjetske organizacije za zdravlje životinja

Urednik

Spongiformna encefalopatija jelena – Chronic wasting disease (CWD)

Urednik

Ministar Dabro na radnom sastanku s predstavnicima Udruge veterinarskih organizacija Dalmacije

Urednik

Gljivične bolesti u veterinarskoj kliničkoj praksi – izazovi dijagnostike i liječenja

Urednik

8th World One Health Congress

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više