Svečana sjednica Fakultetskoga vijeća povodom 95. godišnjice Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održana je u petak, 14. studenog 2014. godine.
“Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu slavi 95 godina rada i postojanja. Nekoliko je važnih činjenica iz njegove povijesti koje nikako ne smijemo zaboraviti. Zakonom o uređenju veterinarstva u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji od 27. kolovoza 1888., čiji je tvorac bio dr. Radoslav Krištof, veterinarska se služba osamostaljuje i odvaja od liječničke, a spomenutim zakonom utemeljena je Zemaljska veterinarska zaklada Kraljevine Hrvatske i Slavonije koja će, kada to prilike dopuste, pomoći da se u Zagrebu osnuje Veterinarska visoka škola ili Veterinarski fakultet.
Osobitim zalaganjem tadašnjeg povjerenika za prosvjetu i vjeru dr. Milana Rojca proveden je u djelo prijedlog o osnutku Veterinarske visoke škole u Zagrebu. Zakonska osnova donesena je 31. kolovoza 1919. godine. Povjerenstvo za prosvjetu i vjeru izdalo je 26. rujna iste godine naredbu kojom se pokreće prvi semestar na Veterinarskoj visokoj školi u Zagrebu. Prvo predavanje održano je 13. studenog 1919. Prva sjednica Profesorskog vijeća održana je 22. rujna 1920. Tada je za rektora izabran profesor Eugen Podaubsky, a za prorektora profesor Sakač. Prva generacija profesora popunjena je 1922. godine. Profesorsko vijeće Veterinarske visoke škole uputilo je 1. travnja 1921. dopis ministru prosvjete u kojemu traži da se Veterinarska visoka škola preimenuje u Veterinarski fakultet sveučilišta u Zagrebu. Tako je tek 7. prosinca 1924. Veterinarska visoka škola postala Veterinarski fakultet. Prema uredbi utvrđene su katedre i zavodi te režim studija u trajanju od 10 semestara, a u stjecanju naslova doktora veterinarske medicine nije bilo bitnih promjena. Nakon Drugoga svjetskog rata počeli su se stvarati bolji uvjeti za rad i razvoj veterinarske znanosti u cjelini. Tada su već postignuti zapaženi rezultati u nastavnome i znanstvenom radu. Povećao se broj nastavnika i asistenata pa se opterećenje nastavnika smanjilo, a istraživački rad povećao.
Godine 1964. u cijelosti je dovršena gradnja Fakulteta na današnjem mjestu, čime je omogućen kvalitetniji nastavni i znanstveni rad. Nakon 1990. počele su korjenite političke i ekonomske promjene koje su rezultirale i promjenama u školstvu i znanosti. Godine 1997./1998. načinjen je novi nastavni plan i program za studij veterinarske medicine, to jest za stjecanje titule doktora veterinarske medicine.
U skladu sa suvremenim potrebama zadatak je studija školovati veterinare sposobne za samostalno obavljanje suvremene veterinarske djelatnosti koja uključuje preventivu zdravlja životinja i uzgoj životinja, nadzor namirnica životinjskoga podrijetla te druge oblike veterinarske djelatnosti, posebno vodeći računa o dobroj veterinarskoj praksi i dobrobiti životinja. Prihvaćanjem nastave prema bolonjskom procesu, koji se na Veterinarskom fakultetu primjenjuje od 2005., i produljenja studija s 5 na 6 godina – Veterinarski se fakultet nastavlja razvijati. Da bi to bilo uspješno, u svoje neposredne zadatke uvrstili smo promicanje sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja. Posebno smo vodili brigu i svi zajedno uložili dodatne napore da studenti u nastavi steknu profesionalni i etički identitet, odnosno samopouzdanje presudno za uspjeh. Želimo aktivnije sudjelovati u razvoju Sveučilišta i surađivati s drugim institucijama veterinarstva, ali i sastavnicama Sveučilišta. Veterinarski fakultet ima dobru suradnju sa svim organizacijama koje se bave veterinarskom djelatnošću. Fakultet je bio rasadnik znanstvenika i nastavnika koji su dobivali zadatke da osnivaju Veterinarske fakultete i u drugim republikama bivše Jugoslavije. Stoga s ponosom možemo reći da je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu bio vodeći u bivšoj Jugoslaviji, a njegove su diplome bile priznate u Europi. Želja sadašnje Uprave Fakulteta, a nadamo se i svih budućih, jest postići prepoznatljivost Veterinarskog fakulteta u Europi i svijetu.
Uvođenjem bolonjskog procesa i šestogodišnjeg programa studija na Veterinarskom fakultetu konačno je počeo nov način poučavanja studenata kako u preddiplomskom i diplomskom integriranom sudiju, tako i na specijalističkim studijima te na doktorskom studiju veterinarske znanosti. Vječni je cilj obrazovanja, što se postiže kroz bolonjski proces, postići što bolja znanja i vještine, tj. doći do toga da završeni doktor veterinarske medicine bude odmah samostalan za rad na svim zadacima koji se pred njega postave. To je, naposljetku, bio i zadatak svih prijašnjih nastavnih planova i programa.
Radi dovršetka postupka usklađivanja studijskih programa Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s Direktivom 2005/36/EC Fakultet je dobio pozitivno mišljenje o usklađenosti svakog studijskog programa s direktivom i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta. Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske uputila je Fakultetu obavijest o provođenju reakreditacije u 2015. godini te smo u skladu s Naputkom pokrenuli postupak samoanalize.
Ovdje bih još želio istaknuti kako je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu postao nadležno tijelo za izdavanje potvrda o formalnoj osposobljenosti veterinara u skladu s odredbama Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija.
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu vodi brigu o svim djelatnicima, a oni to vraćaju svojim marom. Ovdje bih želio naglasiti probleme koji su nastali s donošenjem izmjena i dopuna Zakona o znanosti i visokom obrazovanju kao i naputaka koje je izdao bivši ministar znanosti obrazovanja i sporta doktor Željko Jovanović, a tiču se izbora u znanstveno-nastavna zvanja, čime su posebno ugroženi naši viši asistenti ili, po novom, poslijedoktorandi, kao i znanstveni novaci poslijedoktorandi, ali i druge kategorije djelatnika koje su podložne izboru ili reizboru. Iskreno se nadam da će Sveučilište u Zagrebu na čelu s rektorom prof. dr. sc. Damirom Borasom i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na čelu s ministrom prof. dr. sc. Vedranom Mornarom i njegovim najbližim suradnicima iznaći najbolje rješenje kako relativno velik broj naših mlađih znanstvenika ne bi morao izaći iz sustava i završiti na burzi rada, s obzirom na to da naša privreda, nažalost, nije prilagođena za usko specijalizirane stručnjake (ovo je moje promišljanje i stojim iza njega).
Ostanak poslijedoktoranada u sustavu znanosti i visokog obrazovanja osigurava kvalitetu u prenošenju znanja i vještina sadašnjim i budućim doktorima veterinarske medicine čime bi se stvorile još bolje pretpostavke konkurentnosti naših veterinarskih stručnjaka na globalnom tržištu rada uz zadržavanje statusa fakulteta kao institucije koja je priznata i izvan granica naše domovine.
U akademskoj godini 2013./2014. razmjena studenata i nastavnog osoblja kroz program CEEPUS i ERASMUS ostvarivale su se prema planu, što će se vidjeti u predstavljanju Ljetopisa.
Glavnina svih daljnjih aktivnosti mora biti usmjerena na studente jer oni kompetencijom moraju udovoljavati izazovima suvremene veterinarske struke koja se temelji na uravnoteženosti općih i specijalističkih zvanja. Stoga postoji potreba za stalnim usklađivanjem standarda veterinarske edukacije što je potvrdila i prošlogodišnja evaluacija EAEVE-a, čime je potvrđena kvaliteta Veterinarskog fakulteta u okvirima europskih visokih učilišta.
I na kraju želim reći kako 95. obljetnica nije samo prigoda za osvrt na bogatu prošlost i sadašnje stanje nego i obveza za promišljanje daljnjih koraka i strategije unapređenja Fakulteta.”
