Izlaganje sa skupaZoonoze i Jedno zdravlje

Dijagnostika COVID-19: iskustva Referentnog centra Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog sustava

Irena Tabain¹, Vladimir Stevanović², Željka Hruškar¹, Ivana Ferenčak¹, Iva Fiolić¹, Gordana Vojnović¹, Ljubo Barbić², Ljiljana Antolašić¹, Anita Mišić¹, Bojana Bocka¹, Diana Brlek-Gorski¹, Nataša Janev-Holcer¹, Pavle Jeličić¹, Vladimir Savić³, Goranka Petrović¹, Bernard Kaić¹, Ljiljana Milašinčić¹, Vesna Šeperić¹, Mirela Josipović¹, Tatjana Vilibić-Čavlek¹


¹ Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska, ² Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska, ³ Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska, e-mail: irena.tabain@hzjz.hr

Izlaganje sa virtualnog simpozija s međunarodnim sudjelovanjem

SARS-COV-2 U SKLOPU KONCEPTA „JEDNO ZDRAVLJE“

Izvor: Zbornik sažetaka Simpozija

Dr. sc. Irena Tabain, dr. med. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo)
Sredinom prosinca 2020. godine u Kini je zabilježeno grupiranje bolesnika s atipičnom virusnom pneumonijom nepoznate etiologije za koju je utvrđeno da je uzrokovana novim koronavirusom zoonotskog podrijetla (SARS-CoV-2), a bolest je nazvana COVID-19. S pojavom prvih slučajeva izvan Kine i laboratorij Nacionalnog centra za gripu, koji je dio Referentnog centra Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog sustava u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), započeo je s pripremama za uvođenje dijagnostike SARS-CoV-2. Prvo je uvedena izravna (lančana reakcija polimerazom s reverznom transkripcijom; RT-PCR, te brzi testovi za detekciju antigena), a kasnije i neizravna dijagnostika (EIA/ELFA, test neutralizacije virusa; VNT). Od početka epidemije u Hrvatskoj, u HZJZ-u je RT-PCR metodom testirano više od 110 000 uzoraka na SARS-CoV-2, od čega je 14 610 bilo pozitivnih. Dokaz prisutnosti virusa u uzorku RT-PCR-om još uvijek je metoda izbora za dokaz akutne infekcije.
Međutim, za procjenu proširenosti infekcije u populaciji jako je važno provesti serološka testiranja. Serologija je važna i kao dodatna metoda za potvrdu klinički jasnih slučajeva s negativnim RT-PCR nalazom na COVID-19 u osoba koje su bliski kontakti oboljelih.

Validacijom više vrsta brzih imunokromatografskih antigenih testova (engl. Rapid antigen test; RAT) utvrđeno je da značajan broj RAT-ova (poput Abbott, Ecotest, Biosensor, Biosynex, Humasis) ima visoku osjetljivost (>90%) kod uzoraka kojima je RT-PCR-om SARS-CoV-2 zabilježen do 25 ciklusa amplifikacije.

Učinjena je usporedba deset seroloških testova za dijagnostiku SARS-CoV-2: pet ‘Point-of care‘ (POC) imunokromatografskih testova (ACRO, AMP, ENCODE, NG BIOTECH i WIZ BIOTECH), četiri imunoenzimska testa (EIA; DiaPro, Vircell; Euroimmun i NovaTec) te imunoenzimskog testa s fluorescentnom detekcijom (ELFA; Mini Vidas). EIA testovi su pokazali veću osjetljivost detekcije IgM/IgA protutijela u usporedbi s POC testovima, dok je osjetljivost detekcije IgG protutijela bila podjednaka u POC i EIA testovima.

Budući da je test neutralizacije virusa (VNT) još uvijek zlatni standard za potvrdu seroloških testova, izoliran je SARS-CoV-2. Virus je uzgojen u staničnoj kulturi na Vero E6 stanicama iz nazofaringealnog obriska COVID-19 bolesnika u BSL-3 uvjetima (biozaštitni laboratorij 3. kategorije). Početno reaktivni serološki rezultati dodatno su provjereni mikro-neutralizacijskim testom (mVNT). Također je testiran i surogat VNT (GENSCRIPT SARS-CoV-2 Surrogate Virus Neutralisation ELISA) koji je pokazao značajno nižu osjetljivost u uzorcima s niskim titrom neutralizacijskih protutijela detektiranih klasičnim mVNT-om (8 i 16).

Analizirana je i prisutnost SARS-CoV-2 u okolini COVID-19 bolesnika kako bi se procijenio obim prisutnosti virusa u okolišu oboljelih. SARS-CoV-2 RNA dokazana je u 3/41 (7,3%) okolišnih uzoraka (mobitel, upravljač igrače konzole, prozorska kvaka).

Vezano (koronavirus i COVID-19):


vidi sve →

Vezani sadržaji

Nadziranje bolesti prenosivih vektorima – budućnost ili trenutni globalni imperativ

Urednik

Što moramo znati o bolestima ovaca i koza uzrokovanih praživotinjama?

Urednik

Značaj veterinarske laboratorijske dijagnostike i praćenja bolesti pčela za javno zdravstvo

Urednik

Mačji pankreatitis: dobro poznato, ali ponekad misteriozno

Urednik

Izazovi veterinarske medicine na području pčelarstva

Urednik

Akademik Ivo Tomašec – u povodu 120. obljetnice njegova rođenja

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više