Dirofilaria repens: čimbenici emergentnosti i dokazi prilagodbe na ljude

Relja Beck
Hrvatski veterinarski institut, Odjel za bakteriologiju i parazitologiju, Laboratorij za parazitologiju, Savska cesta 143, 10000 Zagreb
relja.beck@gmail.com

Dirofilarioza je parazitarna bolest koju uzrokuju oblići iz roda Dirofilaria. Danas je opisano više od 40 vrsta no invazije ljudi najčešće uzrokuju dvije vrste – Dirofilaria repens i Dirofilaria immitis. Nositelji, odnosno rezervoari su domaći mesojedi, primarno psi te divlji mesojedi dok su vektori ženke različitih vrsta komaraca iz rodova Anopheles, Aedes, Ochlerotatus, Culex, Culiseta i Coquilletidia. Srčani crv Dirofilaria immitis parazitira u desnom srcu, plućnim arterijama te stražnjoj šupljoj veni dok Dirofilaria repens uzrokuje potkožnu dirofilariozu.

Ljudi se smatraju slučajnim žrtvama u kojih D. repens rijetko doseže spolnu zrelost i završava razvojni ciklus, ali može uzrokovati lokalnu upalu, uglavnom u potkožnom tkivu i periorbitalnom području.

Dirofilarioza ljudi je bolest povijesno vezana za mediteransko područje. Tijekom posljednja dva desetljeća dokazano je ne samo zemljopisno širenje D. repens u neendemska područja već i učestalija invazija ljudi. Do sada su slučajevi potkožne dirofilarioze ljudi opisani u više od 40 zemalja diljem svijeta. Od 1996. godine u Hrvatskoj je u literaturi opisano 30 slučajeva dirofilarioze ljudi, no stvaran broj slučajeva je zasigurno znatno veći. Do 2007. godine svi opisani slučajevi u Hrvatskoj potjecali su samo s područja priobalja. Od tada se broj slučajeva u kontinentalnoj regiji kontinuirano povećavao tako je danas učestalost gotovo identična. Ukupno je opisano 14 (46,67%) slučajeva iz priobalnih i 16 (53,33%) iz kontinentalnih dijelova zemlje. Širenje u kontinentalne dijelove dirofilarioze ljudi posljedica je širenja novih invazivnih vektorskih vrsta komaraca, Aedes albopictus i Aedes japonicus koji su kompetentni vektori.

Povećana izloženost ljudi invaziji oblićem D. repens može dovesti do razvoja većeg broja odraslih oblika parazita, njihovog parenja i završetka razvojnog ciklusa koji rezultira polaganjem mikrofilarija u krvotok. Prvi i zasada jedini slučaj mikrofilaremije u Hrvatskoj opisan je 2020. godine u mladog sportaša starog 18 godina s izrazitom eozinofilijom od gotovo 50%. Dokazano je 12 mikrofilarija u 4,5 mL krvi pacijenta, koje su morfološki odgovarale vrsti D. repens što je dodatno potvrđeno sekvenciranjem odsječka COI gena kao i molekularnim dokazom endosimbionta istog parazita, Wolbachia sp. Nakon kirurškog zahvata u jednom čvoru je otkrivena ženka s mikrofilarijama dok se u drugom čvoru također nalazila odrasla ženka u čijem uterusu mikrofilarije nisu dokazane. Za pretpostaviti je da su teško invadirani psi sa 7500 i 8200 mikrofilarija/mL bili izvor invazije za mladića, jer su omogućili kontinuiranu izloženost višestrukim invazijama, ključnim za razvoj nekoliko odraslih parazita.

Metaanalizom objavljene literature identificiran je 21 slučaj invazija ljudi s odraslim oblicima D. repens uz popratnu mikrofilarijemiju što jasno ukazuje da ljudi mogu bi konačni nositelji.

Klimatske promjene, promjene u fauni komaraca, visoka učestalost invazija D. repens u pasa i ograničena uporaba kemoprofilakse čimbenici su rizika za invaziju ljudi u Hrvatskoj. Budući da prijava ove bolesti epidemiološkim službama nije obavezna, pravi broj slučajeva dirofilarioze ljudi je sigurno znatno viši. Ovime se ukazuje na potrebu za obveznim prijavljivanjem slučajeva u ljudi na teritoriju Republike Hrvatske kao i na potrebu za uspostavom nadzora invazije pasa i komaraca, slijedeći koncept “Jedno zdravlje”. Ukoliko se ne dogode promjene u percepciji ovog zdravstvenog problema ljudi, može se očekivati veći broj oboljelih kao i učestalije pojave mikrofilarijemije te bolje prilagodbe ovog parazita na novu vrstu konačnog nositelja, Homo sapiens.