Divlje životinje i okoliš kao pokazatelji prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u Hrvatskoj

Dragan Brnić, Ivana Lojkić, Nina Krešić, Ivana Šimić, Ines Škoko, Besi Roić, Boris Habrun, Lorena Jemeršić
Hrvatski veterinarski institut, Odjel za virologiju, Laboratorij za dijagnostiku klasične svinjske kuge, molekularnu virologiju i genetiku, Zagreb, Hrvatska
e-mail: brnic@veinst.hr

Pandemija COVID-19, uzrokovana virusom SARS-CoV-2, zbog javno-zdravstvene ugroze promijenila je svijet, od prve pojave bolesti u Kini 2019. godine do danas. Uzročnik bolesti je virus iz porodice Coronaviridae, rod Betacoronavirus, a dosadašnje analize velikog broja genoma ukazuju na nisku genetsku raznolikost cirkulirajućih sojeva virusa. Smatra se da su izvorni prirodni rezervoari ovog virusa šišmiši, a intermedijarni domaćin do danas nije potvrđen. Do sada je virus SARS-CoV-2 dokazan u nekoliko vrsta životinja uslijed izravnog prijenosa infekcije sa čovjeka na životinju. Međutim, zbog boljeg epidemiološkog razumijevanja infekcije, dodatna su istraživanja potrebna, naročito u divljih životinja u njihovom prirodnom okruženju. Uslijed izlučivanja virusa putem fecesa, okolišni uzorci su također predmet istraživanja, naročito otpadne vode gdje je virus SARS-CoV-2 dokazan i prije prvih slučajeva kod ljudi. Cilj predmetnog istraživanja je utvrditi značaj odabranih divljih životinjskih vrsta kao mogućih domaćina i rezervoara virusa SARS-CoV-2 te dokazati prisutnost virusa u okolišnim uzorcima kao potencijalnog rizika u širenju infekcije.

Istraživanje je provedeno na uzorcima podrijetlom od divljih svinja, lisica, čagljeva, galebova, šišmiša, otpadnih i površinskih voda te školjkaša prikupljenih od svibnja 2019. godine do studenog 2020. godine. Od divljih životinjskih vrsta pretraženi su krv (mišićni iscrpak kod lisica i čagljeva), te feces (feces i guano kod šišmiša) ili rektalni/kloakalni brisevi. Površinske i otpadne vode te uzorci školjkaša pripremljeni su sukladno ISO normi 15216-1 2017. Uzorci krvnog seruma i mišićnih iscrpaka pretraženi su primjenom komercijalnog ELISA kompleta na prisutnost specifičnih protutijela za virus SARS-CoV-2, a uzorci fecesa, guana, rektalnih/kloakalnih briseva, otpadnih i površinskih voda te hepatopankreasa školjkaša pretraženi su primjenom metode RT-PCR u stvarnom vremenu (za gene koji kodiraju proteine E, N i/ili nsp14 virusa SARS-CoV-2) i/ili ugniježđene RT-PCR metode (za gen koji kodira protein nsp14 virusa SARS-CoV-2).

Preliminarni rezultati ovog istraživanja ukazuju na prisutnost specifičnih protutijela u 57,9% (22/38) uzoraka podrijetlom od šišmiša, 1,3% (2/155) uzoraka podrijetlom od divljih svinja uz jedan suspektan rezultat u galebova (N = 102). Primjenom molekularnih metoda, dokazali smo prisutnost dijela genoma virusa SARS-CoV-2 u fecesu šišmiša (2/21, 9,5%) i u otpadnim/površinskim vodama (1/28, 3,6%). Uzorci hepatopankreasa školjkaša polučili su negativan rezultat. Istraživanje je u tijeku te će potpuni rezultati biti prezentirani na Simpoziju. Naša buduća istraživanja bit će usmjerena na provedbu potvrdnih seroloških i molekularnih metoda. Prikazani rezultati ukazuju na važnost pretraživanja uzoraka podrijetlom od životinja i iz okoliša jer jedino uz pristup „Jednog zdravlja“ možemo adekvatno odgovoriti na izazove emergentnih zoonoza već danas, ali i u budućnosti.

Vezano (koronavirus):

• Epizootiološki čimbenici infekcije respiratornim koronavirusom pasa u Republici Hrvatskoj
• Seroprevalencija respiratornog koronavirusa pasa u Hrvatskoj
• Humani koronavirusi u kontekstu ‘Jednog zdravlja’
• Emergentne zoonoze uzrokovane koronavirusima
• Prevalencija i molekularna epidemiologija SARS-CoV-2 na području Hrvatske

---

vidi sve →

---