Promocija priručnika “DOBRA VETERINARSKA PRAKSA U PČELINJAKU” autora Zlatka Tomljanovića, dr. vet. med., doc. dr. sc. Ivane Tlak Gajger i mr. sc. Violete Santrač održana je u utorak, 19. lipnja 2012. godine s početkom u 11:30 sati, u Velikoj predavaonici Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
. . .
Riječ recenzenta
dr. sc. Branko Šoštarić, dr. vet. med.
Znanstveni savjetnik na Hrvatskom veterinarskom institutu
Priručnik je podijeljen u 11 poglavlja, a izlaganje materije započinje Uvodom u kojemu se neposredno i otvoreno osvrće na trenutačnu ulogu veterinarske službe u pčelarstvu, na način na koji pčelari percipiraju veterinara kao stručnjaka te se ukazuje na potrebne promjene na tom području. U poglavlju Važnost pčelarstva na jezgrovit način i sugestivan način prikazana je uloga i trenutačno stanje pčelarstva, u najširem smislu. Nastavak knjige je vodič veterinarima u obavljanju njihovih djelatnosti u pčelinjaku, a može se misaono podijeliti u opći dio, koji obuhvaća poglavlja Pristup pčelinjaku, Priprema dimilice i Otvaranje košnice. U ovome su dijelu prikazane potrebne radnje i vještine, nezaobilazne pri pregledu pčelinje zajednice, što je osnova svakog dijagnostičkog postupka. U sljedeća četiri poglavlja obrađuju se specifične radnje vezane uz pregled i procjenu zdravstvenog stanja pčela u košnici s jasnim uputama o osnovnim biotehnološkim potrebama zajednice. Poglavlje Bolesti pčela sistematizirano je sukladno etiologiji bolesti uzrokovane virusima, bakterijama, plijesnima, nametnicima i nezaraznim agensima. Opisane su sve bolesti koje se javljaju u Hrvatskoj, njihovo prepoznavanje na pčelinjaku, način njihovog prijenosa, te je točno prikazano koji materijal i kako treba dostaviti za potvrdnu laboratorijsku dijagnostiku. Liječenje i prevencija opisanih bolesti razrađeni su do potrebnih razina u praktičnoj primjeni. U poglavlju Zabrana uporabe antibiotika jasno su navedeni kriteriji o uporabi antibiotika u pčelarskoj praksi. Zlouporaba antibiotika u ovoj praksi, po nedovoljno osposobljenim vlasnicima, nažalost je dio pčelarske prakse u nekim uzgojima. Ovakvo stanje još je jača potpora ispravnosti načina razmišljanja autora o potrebi veterinarskog nadzora nad zdravljem pčela. U poglavlju Dobra pčelarska praksa veterinare se upoznaje sa smjernicama, a pčelare upućuje na primjenu Dobre pčelarske prakse, nedavno izdane od Hrvatskog pčelarskog saveza i odobrene od Ministarstva poljoprivrede. Osim toga, tekst u ovoj knjizi popraćen je sa 32 fotografije koje vrlo ilustrativno podupiru tekst i pridonose njegovom potpunom razumijevanju. Autori knjige su istovremeno i autori najvećeg broja fotografija, što nedvosmisleno upućuje na njihovu kompetentnost i stručnost u području pčelarstva općenito, a napose u onim dijelovima koji se odnose na veterinarske zahvate u pčelinjaku.
Tekst u nastavku izvorno napisala: Ivana Berg Divald
Predsjednik Hrvatskog apiterapijskog društva dr. sc. Dražen Lušić, dipl. san. ing. imao je čast biti promotor ove knjige, za koju je istaknuo da predstavlja vrlo pozitivan pomak i pravo osvježenje u stručnim krugovima koji se bave ovom problematikom. Istaknuo je da važnost ovog štiva proizlazi iz činjenice da se unatrag nekoliko desetljeća znatno povećao broj poznatih uzročnika bolesti pčela zbog čega je problematika pčelinjih bolesti i njihovog suzbijanja dobila jednu od najvažnijih pozicija u suvremenom pčelarenju. Posebno je naglasio da se trgovanjem pčelama i pčelinjiim proizvodima na međunarodnoj i interkontinentalnoj razini značajno povećala mogućnost unošenja različitih uzročnika bolesti u pčelinje zajednice (nametnika, bakterija, gljivica, virusa), kao i njihova kontaminacija neželjenim fizikalnim i kemijskim agensima.
“Zbog toga će samo pravilno i pravodobno utvrđivanje bolesti, odnosno čimbenika koji mogu ugroziti zdravlje pčelinjih zajednica, omogućiti pravilnu i pravodobnu provedbu odgovarajućih postupaka i mjera za suzbijanje bolesti i drugih neželjenih pojava u pčelinjacima. Upravo tzv. „nove bolesti“, novi trendovi u suvremenoj dijagnostici, terapiji te preventivi pčelinjih bolesti predstavljaju izazov za znanstveno i praktično pčelarstvo te tako ovaj priručnik, i u njemu inkorporirane usvojene smjernice dobre pčelarske prakse, predstavlja izvrstan alat za aktivno uključivanje veterinarskih stručnjaka u rješavanje navedenih problema“, naglasio je Lušić koji je izrazio veliko zadovoljstvo objavljivanjem jednog ovako kvalitetnog i stručnog priručnika.
. . .
Samom predstavljanju priručnika aktivno je pridonio i dekan Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, koji je jučer u svom obraćanju iskazao zadovoljstvo zbog izdavanja ovakve knjige kao dobrog načina za jačanje uloge doktora veterinarske medicine u pčelarstvu. Prilikom pozdravljanja sudionika promocije, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić je naglasio da je izuzetno ponosan i činjenicom što je “jedna od autora ovog priručnika ujedno i kolegica, djelatnica Zavoda za patologiju i biologiju riba i pčela – docentica dr. sc. Ivana Tlak Gajger koja je obučena na ovom fakultetu, kao i Zlatko Tomljanović, doktor veterinarske medicine, za kojega znamo da se već duži niz godina bavi pčelarstvom i njenom problematikom“, pohvalio je svoje kolege dekan Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
. . .
Znanstveni savjetnik na Hrvatskom veterinarskom institutu dr. sc. Branko Šoštarić, dr. vet. med., je nakon opisa priručnika podsjetio kako bi ovaj uradak trebao biti priručnik svim veterinarima praktičarima koji po naravi svog posla trebaju obavljati veterinarske djelatnosti vezane uz procjenu zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica, dok će pčelari koji drže do dobre pčelarske prakse, ali i do dobre veterinarske prakse na svojim pčelinjacima, svakako u njoj naći korisno uporište u svojim nastojanjima.
. . .
Predstavnik nakladnika – Momir Petrović, dr. vet. med. iz Odjela veterinarskih lijekova tvrtke Bayer, također je iskazao zadovoljstvo što je imao priliku biti sudionikom u procesu stvaranja “Dobre veterinarske prakse u pčelinjaku”. “Kao što većina vas zna, mi smo već duži niz godina prisutni u pčelarstvu, u onom dijelu veterine koji se odnosi na naše proizvode koji služe u kontroli i suzbijanju varooze. Misija naše tvrtke je Science for better life (znanost za bolji život) i sukladno tome – mi smo uvijek spremni na projekte koji razvijaju znanost i struku. Upravo je to bio povod zašto smo se priključili projektu razvoja priručnika „Dobra vetrinarska praksa u pčelinjaku“. Naša uloga u ovom priručniku je bila isključivo nakladnička, vjerujući u stručnost autora, što smo se već puno puta i uvjerili, kao i u važnost teme. Smatram da će se ovim vrijednim štivom pčelarstvo još više približiti stručnjacima na području veterine, kao i studentima, te da će doprijeti do što većeg broja kolega u Hrvatskoj“, poručio je Petrović.
. . .
Na kraju je u ime skupine autora glavni i odgovorni urednik priručnika „Dobra veterinarska praksa u pčelinjaku“ Zlatko Tomljanović, dr. vet. med. sveobuhvatno prikazao razloge i proces izrade ovog priručnika, knjige koja na jedan novi način opisuje suvremeni veterinarski pristup pčelarstvu. “Pčelarima su odobrene smjernice za „Dobru pčelarsku praksu“ kao temelj održivog razvoja pčelarstva. Cilj joj je osigurati zdravstvenu ispravnost meda i drugih pčelinjih proizvoda, te poboljšati njihovu kvalitetu, uz istodobno održavanje dobrog zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica. Stoga smo se upitali možemo li tako nešto napraviti i za kolege doktore veterinarske medicine. To su bila naša razmišljanja unutar nekoliko godina koja su iznjedrila priručnik „Dobra veterinarska praksa u pčelinjaku“. Smisao priručnika je pomoć doktorima veterinarske medicine da ne gube vrijeme u traženju podataka koji često znaju biti zastarjeli ili netočni. Također, priručnik služi kao podsjetnik na naučeno i položeno gradivo kolegija iz pčelarstva na Veterinarskom fakultetu, ali i kao suvremeni izvor podataka koji će im pomoći u njihovom svakodnevnom radu u pčelinjaku, te uspostavi partnerskih odnosa s pčelarima. Osim toga, razumljivo je da će priručnik biti od velike koristi i veterinarskim tehničarima i studentima veterinarske medicine“, pojasnio je značaj “Dobre veterinarske prakse u pčelinjaku” savjetnik za pčelarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zlatko Tomljanović, uz posebnu zahvalu i sjećanje na poznate pčelarske stručnjake: prof. dr. sc. Đuru Sulimanovića i mr. sc. Zvonimira Švera.
