Kristina Matković, Gordana Gregurić Gračner, Mario Ostović, Željko Pavičić, Marija Vučemilo
Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
UvodDefinicija dobrobitiMjere poboljšanja dobrobiti životinjaLiteratura
Uvod
Od 2014. godine RH će kao članica EU imati mogućnost korištenja sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) kroz mjere koje imaju za cilj poboljšanje dobrobiti životinja.
Budući je dobrobiti životinja posvećena velika pozornost kroz legislativu, mjere koje će se financirati iz fonda obuhvaćati će ono što nadilazi propisano.
Prijedlog Uredbe Vijeća i Europskog Parlamenta (EZ) o potpori ruralnom razvoju od strane Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) navodi da bi “Poljoprivrednike trebalo poticati na usvajanje visokih standarda dobrobiti životinja pružajući potporu poljoprivrednicima koji se odluče prihvatiti standarde stočarske proizvodnje koji prelaze relevantne propisane standarde“.
Plaćanja za dobrobit životinja odobravati će se poljoprivrednicima koji će dobrovoljno prihvatiti jednu ili više obveza glede dobrobiti životinja. Obveze će se provoditi za obnovljivo razdoblje od jedne godine. Plaćanja će se odobravati godišnje i pokrivati će dodatne troškove i izgubljeni prihod nastao preuzimanjem obveze (poboljšane dobrobiti). Maksimalna razina potpore iznositi će 500 EUR/UG.
Ključne riječi: dobrobit životinja, EAFRD, visoki standardi
Definicija dobrobiti
Radi boljeg razumijevanja što to znači poboljšana dobrobit, a do donošenja pojedinih mjera u RH, u ovom članku pojasniti će se sama definicija dobrobiti, te zašto je životinjama potrebno osigurati i nešto više (hrane, stelje, pašnjaka…) nego li je to do sada bila praksa.
Sa znanstvenog gledišta, životinja je u dobrom stanju dobrobiti ukoliko je zdrava, ukoliko je smještaj udoban, dobro hranjena, sigurna, u mogućnosti ispoljavanja fiziološkog ponašanja, te da ne pati od boli, straha i patnje. Dobrobit je zadovoljena ako se životinja može dobro prilagoditi na uvjete okoliša tj. na omogućene uvjete, bez velikih poteškoća. Dobrobit po definiciji predstavlja stanje u kojem se jedinka pokušava nositi sa svojim okolišem (Broom, 2001.).
Za kvalitetnu procjenu dobrobiti treba uključiti veliki broj pokazatelja, koji se uvijek moraju tumačiti oprezno (Broom, 1991.). Naprimjer, smanjena reproduktivna sposobnost ili smanjena produktivnost često se tumače kao posljedica smanjene dobrobiti, a visoka produktivnost s dobrom dobrobiti, što ne mora nužno značiti. Primjer za to je nagli pad mliječnosti kojemu uzrok može biti bolest, a ne ugrožena dobrobit (Fregonesi i Leaver, 2001.). Također i smanjena reproduktivna sposobnost najčešće asocira s narušenom dobrobiti, iako može imati sasvim druge uzroke. Također, pokazatelj dobrobiti je ponašanje životinja u uvjetima koji su im pruženi (Hughes i Duncan, 1988.). Činjenica da životinja neki predmet ili radnju izbjegava, daje informacije o osjećajima koji se javljaju kada se životinja susreće s tim predmetima ili radnjama, te zbog toga govori o njenoj dobrobiti. Što se više životinja opire napraviti radnju ili izbjegava dodir nekoga objekta, to se može smatrati ugroženom dobrobiti. Abnormalna ponašanja, kao što su izrazita agresija i mane (stereotipije), poput valjanja jezika, grižnje jasala i lanca, gutanja zraka, (i sl.), upućuju na lošu dobrobit životinje koja ispoljava manu. Uzroci nastanka sterotipija, dakle narušene dobrobiti su, primjerice, manjak prostora, nepovoljni uvjeti okoliša ili dosada. S druge strane, neka su istraživanja pokazala da životinje koje su smještene u lošim uvjetima ne ispoljavaju mane (Duncan, 2005.).
Potrebe životinja imaju važnu ulogu u interakciji životinje i njenog okoliša, s ciljem osiguravanja kvalitetnog života i izbjegavanja patnje. Ako životinji kroz duži ili kraći period nisu pruženi prikladni uvjeti posljedice će biti negativne, dobrobit narušena, javit će se poremećaji u produkciji i reprodukciji, te promjene zdravstvenog statusa.
Za pojedine vrste životinja te potrebe su su mnogostruke i kompleksne i trebaju ih sagledati za svaku vrstu pojedinačno.
Mjere poboljšanja dobrobiti životinja
Prema Uredbi komisije (EZ-a) br. 1974/2006 svaka obveza glede dobrobiti životinja mora uključivati poboljšanje standarda na najmanje jednom od slijedećih područja:
a) opskrba vodom i hranom koja je usklađenija s prirodnim potrebama životinja
b) uvjeti smještaja, kao što su raspoloživi prostor, stelja, prirodno svjetlo
c) nepostojanje sustavnog sakaćenja, izolacije ili stalnog držanja na vezu
d) sprečavanje bolesti do kojih dolazi uglavnom zbog načina uzgoja ili/i uvjeta držanja životinja.
Da bi naši poljoprivrednici mogli aplicirati za potpore trebati će zadovoljiti neke preduvjete i opisati mjere za koje žele dobiti potporu, donijeti ocjenu stanja, te krajnji cilj mjere. Bit će nužno izraditi kalkulacije razine potpore koja će se temeljiti na izgubljenim prihodima i dodatnim troškovima uslijed prihvaćanja mjera kao obveza.
Provođenje mjera će se pratiti, kontrolirati i evaluirati.
Najviše mjera koje se provode u zemljama članicama odnose se na omogućavanje kretanja u ispustima, te povećanja raspoloživog prostora po jedinki. Ostale se odnose na unapređenje sustava za hranjenje i napajanje, većih kontrola i evidencija, načine držanja.
Da bi se stekao uvid u konkretne mjere ovdje se citiraju Eurogroup for Animals (2010) i Uprava ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje Ministarstva poljoprivrede, navodeći nekoliko primjera provođenja pojedinih mjera. Slovačka kao razlog provođenja mjera navodi da je potrebno poboljšati uvjete uzgoja koji prelaze relevantne propisane standarde te poštivati prirodno ponašanje životinja s ciljem povećanja broja proizvođača koji koriste tehnike proizvodnje koji prelaze propisane relevantne standarde. Primjeri aktivnosti i razine potpore: za tov pilića (64 EUR/UG) ako je gustoća najviše 30kg/m2 (propisi EU nalažu: najviše 33 kg/m2, do 39kg/m2 u posebnim uvjetima), oprema za hranjenje i napajanje mora biti dostupna za najmanje 70% životinja od jednom, najmanje 40 dana tova, te obvezna kontrola temperature zraka u ljeto (ne smije biti viša od 2 °C u odnosu na vanjsku temperature). Za tov junadi razina potpore je 17 EUR/UG ako se poveća prostor po životinji za 10%, optimalne grupe životinja (preko 10), osigura pristup ispaši i ne smiju biti na vezu. U sustavu krava-tele ako se poveća prostor po životinji za 10%, osigura pregled 2 puta dnevno, te formiraju grupe od 3-4 teleta po kravi u 3 ciklusa (ciklus = 3 mjeseca) razina potpore je 285 EUR/UG – krava. Slovačka u svinjogojstvu predlaže 103 EUR/UG ako poljoprivrednik ima dodatno osposobljeno osoblje koje vodi brigu o prasadi i krmačama u prašenju. U ovčarstvu 68 EUR/UG dobiti će stočar koji osigura optimalne grupe životinja te dodatno osposobljeno osoblje koje bi vodilo brigu o janjadi.
U Njemačkoj pokrajina Bavarska, za mliječne krave prihvaćena je mjera dodatnog plaćanja, ako vlasnici osiguraju svakodnevno ljetno napasivanje od 15. svibnja do 15. studenoga. Time se ujedno ispunjava društvena briga za zaštitom okoliša i dobrobiti životinja kroz unapređenje okoliša i krajolika te održivi koncept raspolaganja zemljištem. Premiju, koja iznosi oko 40 € po UG, ostvaruju sva goveda starija od 6 mjeseci, s maksimalnom gustoćom od 2.4 UG/ha. Na pašnjacima je potrebno osigurati nadstrešnice i napajanje.
Slijedeći primjer jest Italija koja ima mjeru “Povećanje količine stelje za mliječne krave”, čime se osigurava bolja razina higijene životinja i smanjuje mogućnost razvoja bolesti.
Zahtjevi uključuju:
obvezu korištenja određene količine slame svaki dan ili istovjetnog materijala, 2kg/dan/UG-a, dakle duplo više od dosadašnje količine, minimalnu dubinu podloge u području ležanja, obvezu potpune promijene stelje svakih 4 tjedna, obvezu pisanja izvještaja u kojemu se opisuje uobičajeni postupak za stelju na farmi, potpisan od stručne osobe.
Ovdje su navedene neke od mjera koje provode zemlje članice EU, te za koje iz fonda osiguravaju stočarima dodatne materijalne potpore. Ostaje za vidjeti koje će mjere biti propisane kod nas te daljnjim obavijestima i edukacijama pomoći našim stočarima da se odluče na ovaj način poboljšati uvjete držanja i dobrobiti svojih životinja te za to dobiti primjerene potpore.
Anonimus (2005): Uredba vijeća (EZ-a) br. 1698/2005.
Anonimus (2006): Uredba komisije (EZ-a) br. 1974/2006.
Broom, D. M. (1991): Animal welfare: Concepts and measurement. J. Anim. Sci. 16, 4167-4175.
Broom, D. M. (2001): Coping, stress and welfare. In: Coping with challenge: welfare in animals including humans. (Broom, D. M., ed.). Dahlem University Press. Berlin. pp. 1-9.
Duncan, I.J.H. (2005): Science-based assessment of animal welfare: farm animals. Rev. sci. tech. Off. int. Epiz. 24, 483-492.
Eurogroup for Animals (2010): Overview of the animal welfare payment measure in EU Member States rural development programmes 2007-2013.
Fregonesi, J. A, J. D. Leaver (2001): Behaviour, performance and health indicators of welfare for dairy cows housed in strawyard or cubicle systems. Livestock Prod. Sci. 68, 205–216.
Hughes, B.O., I.J.H. Duncan (1988): The notion of ethological „need“, models of motivation and animal welfare. Anim. Behav. 36, 1696 – 1707.