StudentiZnanost i znanstveni radovi

Dodijeljene Rektorove nagrade za akademsku godinu 2018./19.

Rektorova nagrada ustanovljena je kao podrška studentima u njihovom znanstvenoistraživačkom i umjetničkom usmjeravanju i radu pa se najbolji studentski radovi znanstvenoga sadržaja odnosno umjetnička ostvarenja njome nagrađuju, a time i njihovi autori opravdano promiču kroz studentsko znanstvenoistraživačko i umjetničko stvaralaštvo.

Ovogodišnja svečana dodjela Rektorovih nagrada održana je u srijedu 3. srpnja u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ako se pitate zašto baš na Ekonomskom fakultetu, znajte da je to za sada još uvijek najveća dvorana svih fakulteta zagrebačkog sveučilišta, što je istaknuo i rektor Damir Boras u svom uvodnom govoru.No, obzirom na broj zainteresiranih i ova je dvorana za ovako rijetke prilike odavno premala, a s nadolazećim godinama tradicije i rasta značaja Sveučilišta i Rektorove nagrade, zasigurno će biti sve tješnja. Ove je godine Rektorovom nagradom nagrađen 161 rad studenata svih fakulteta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a među njima ovdje ističemo nagrađene radove studentica i studenata Veterinarskog fakulteta.

Tako je u prisustvu izv. prof. dr. sc. Andreje Gudan Kurilj, prodekanice za integrirani studije i studente Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rektor Damir Boras uručio Rektorove nagrade četvoro studenata integriranog studija veterinarske medicine na hrvatskom jeziku i jednom studentu integriranog studija veterinarske medicine na engleskom jeziku. Ovogodišnjim Rektorovim nagradama nagrađeni su:

  • Valentina Margić i Patrik Meglić za rad “Provjera učinkovitosti bioloških i kemijskih pripravaka na inhibiciju rasta gljive Macrorhabdus ornithogaster in vitro

  • Nikolina Škvorc za rad “Patohistološke osobitosti lezija uzrokovanih metiljem Fascioloides magna u jelena običnoga”
  • Toni Maleš za rad “Postnatalno sraštavanje kostiju glave dobrog dupina (Tursiops truncatus) iz Jadranskog mora”
  • Ingo Ralph Albin Lobpreis za rad “Morfometrijske osobitosti eritrocita ovaca pasmine lička pramenka”.
  • Čestitamo svim nagrađenim studenticama i studentima!

    U svakom smislu, Rektorove nagrade predstavljaju najvišu razinu priznanja studentskim znanstvenoistraživačkim i umjetničkim dosezima i danas već teško zamjenjivu instituciju u determinaciji dijela najistaknutijih studenata budućih znanstvenika, a možda i najperspektivnijih pojedinaca buduće hrvatske akademske zajednice. Skoro u pravilu redovito, dobitnici Rektorove nagrade ostaju ne samo aktivni promotori, nego sudionici i akteri sveučilišnih događanja i svih njegovih važnijih budućih djelovanja. Tako barem govori dosadašnja povijest.

    I ovogodišnja je dodjela Rektorovih nagrada okupila oko tisuću gostiju koji su svojom prisutnošću dodatno uveličali ovo vrijedno sveučilišno događanje, vrijedno ne samo kao izraz priznanja pojedinim studentima već i kao jedan od izravnih javnih iskaza Sveučilišta kojim ono službeno poručuje svoju trajnu opredjeljenost prema akademskim i stručnim kriterijima kako u vlastitom radu tako i u radu svojih članova na svim razinama.

    Kada se kroz ovakvu prizmu i u stvarnim uvjetima promotri sam čin dodjele Rektorovih nagrada, nije nimalo teško razlučiti prirodnu i logičnu utemeljnost svake od ovih tvrdnji, niti razumjeti njezin značaj čak i iz političke perspektive. Pitanje je samo da li će (ili kada će) značajniji dio medijske javnosti usmjeriti dio svoje pažnje na promidžbu znanstvenoistraživačkih i umjetničkih dosega studenata najvećeg hrvatskog sveučilišta, koje se poput brojnih drugih u svijetu, uglavnom sporadično spominje na marginama društvenih zbivanja, pa i onda kada su ti dosezi globalno prepoznati. Negativne kritike svjetske pozicije Sveučilišta u Zagrebu nedavno su dobile skupe medijske minute, ali i prosječnom je građaninu jasno da je svaki medijski linč proizvod plaćene političke igre.

    Logično, jednim dijelom se medijske pozicije hrvatskih sveučilišta i većine akademske zajednice, pa i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti preklapaju, što je svakako i nažalost općeprihvaćena manjkavost i hrvatskih masmedija. Jer nesumnjivo je da se i od hrvatske lokalne i iseljene inteligencije i mladih i starih znanstvenika i istraživača očekuje isključivo zadržavanje u zoni znanosti (eventualno biznisa). Zaslužni za napredak i razvoj društva uvijek se traže negdje drugdje, što je zapravo ionako prevladavajuća premisa u većini država koje (ipak!) sve redom vole istaknuti znanstvene i umjetničke dosege svojih pojedinaca kao svoje, kada je to oportuno.I ovom je prilikom rektor Damir Boras istaknuo problem manjkavog financiranja hrvatske znanosti, koje je u prosjeku na najnižim razinama među svim europskim zemljama, uz dodatni problem tendencije snižavanja. Unatoč višegodišnji nastojanjima, očekuje da će izdvajanja za znanost u slijedećem proračunu biti na još nižim razinama nego do sada. Da li će to zaustaviti mlade znanstvenike? Naravno da neće, ali i to je dio objektivno složene situacije u kojoj rješenja ionako ne donose niti znanstvenici niti izabrani.


    Vezani sadržaji

    Mentalno zdravlje i dobrobit studenata – izazovi, pomoć i podrška

    Urednik

    “VETERINAR” :: znanstveno-stručni časopis studenata veterinarske medicine

    Urednik

    Novi laureat i novi članovi Akademije medicinskih znanosti Hrvatske – Kolegij veterinarske medicine 2024.

    Urednik

    Dan Fakulteta: 105. obljetnica Veterinarskoga fakuteta Sveučilišta u Zagrebu, 13.11.2024.

    Urednik

    Dobitnice Rektorove nagrade za ak. god. 2023./2024. za polje Veterinarska medicina

    Urednik

    Prof. dr. sc. Željko Pavičić dobitnik Nagrade “Andrija Štampar”

    Urednik

    Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više