Hrvatska veterinarska komora u svom je priopćenju osim svog mišljenja o optužbama usmjerenima prema Tatjani Zajec, dr.med.vet., iskazala da su prema njezinim članovima iznešene teške i neutemeljene optužbe, vezano “na službeni, javno objavljeni nalaz nadležne državne veterinarske inspekcije” te da ona kao nadležna komora niti može niti želi ostati bez komentara.
Većem dijelu hrvatske javnosti nije poznata činjenica da se inspekcijski nadzori provode utvrđivanjem sukladnosti odnosno nesukladnosti sa zahtjevima koji su definirani postojećim zakonodavstvom, a na te zahtjeve veterinarska inspekcija nema utjecaja.
Obzirom na objavljene snimke pojedinih pasa iz skloništa u Dumovcu, razumljivo je i očekivano da određena loša zdravstvena stanja ljubimaca, mogu i nerijetko izgledaju vrlo zabrinjavajuće, no objektivna procjena zdravstvenog stanja i njezino tumačenje u javnosti trebala bi uvijek biti povjerena stručnoj osobi. U svakom skloništu vodi se medicinska dokumentacija, no u ovom slučaju taj aspekt rada skloništa u Dumovcu javnosti nije prikazan. Da jest, mogao bi se steći nešto drugačiji dojam. U kontekstu liječenja bolesne životinje ili čovjeka, snimke na kojima se vidi krv, javnost potpuno drugačije percipira jer je svakome razumljivo da pojedina zdravstvena stanja uključuju i krvarenja i proljeve…
Shelter Quality protokol
Shelter Quality protokol je osmišljen i uspostavljen kako bi se objektivno procijenila razina dobrobiti životinja, u ovom slučaju pasa u skloništima. Ovaj međunarodno prihvaćeni protokol u smislu zahtjeva i konkretnih parametara koji se odnose na dobrobit životinja, nadmašuje mnoge postojeće pravilnike i zakone. U Hrvatskoj je odgovarajućim dijelom zaživio tek u rijetkim skloništima, a Dumovec je prvo od njih. Postoje nastojanja da pojedini segmenti Shelter Quality protokola postanu i dio Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje, čime bi imali novi standard koji bi dijelom mogao poslužiti i prilikom donošenja ocjena rada skloništa za životinje u Hrvatskoj. Uvođenjem onih dijelova Shelter Quality protokola koji nisu temeljeni na kvaliteti procjenitelja, isključili bismo osobni doživljaj i nestale bi često velike razlike u subjektivnim tumačenjima prilikom utvrđivanja razine dobrobiti životinja, a široka javnost uključujući i volontere dobila bi međunarodno prihvaćene kriterije relevantne za procjenu razine dobrobiti pasa u skloništima. Želimo li to?
Jesu li cilj medija prazna skloništa za životinje ili smjena Tatjane Zajec?
Nekome tko sa psima nikada nije doživio ništa osim bajkovitih idiličnih trenutaka zdravlja i sreće, sudar sa stvarnošću nerijetko ružnih slika uobičajenih većinom za doktore veterinarske medicine, može izgledati kao početak katastrofe. Nije sve za svakoga.
S druge strane, ista ta javnost svakako bi trebala ustrajati na objektivnom utvrđivanju svih relevantnih činjenica, ali prije svega na borbi za odgovorno vlasništvo.
Procjenjujući na temelju javno iznešenih informacija, nije teško zaključiti da Tatjana Zajec kao voditeljica azila doista nije u poziciji uslovljavati i određivati kadrovske promjene u azilu. Kadrovski aspekt vođenja azila niti je u domeni veterinarske djelatnosti, ali ni u ingerenciji voditeljice azila. Treba li ju zato smijeniti? Logična su samo dva odgovora. Ako se voditeljicu skloništa ovlasti za kadrovske poslove onda se može inzistirati i na njezinoj kadrovskoj odgovornosti. U postojećoj situaciji inzistirati na njezinoj kadrovskoj odgovornosti je – najblaže rečeno – neozbiljno.
Funkcija azila Dumovec je tek biti SKLONIŠTE za nezbrinute kućne ljubimce, a ne njihov dom. Skloništa bi trebala biti samo usputne stanice na kojima se napuštenim životinjama osiguravaju osnovne životne potrebe i zdravstvena skrb dok im se ne pronađe novi dom.
Umjesto medijskog progona voditeljice jednog od najboljih i najpoznatijih SKLONIŠTA za nezbrinute životinje u ovom dijelu Europe, možda bilo bi bolje ustrajati na tome da kao društvo inzistiramo na sprječavanju napuštanja pasa i mačaka od strane njihovih neodgovornih vlasnika i na dosljednom provođenju Zakona o zaštiti životinja.
Nikakva hajka na Dumovec neće niti povećati broj udomljenih životinja niti smanjiti broj novopridošlih. Tko je u ovom medijskom progonu i što dobio, a tko je što izgubio? To je svima vidljivo, treba samo zaključiti očigledno. Tema dobrobiti životinja poslužila je tek kao podloga da se jednoga optuži, a drugoga promovira. Neosnovano ili ne – životinjama je isto. Onaj tko je brinuo do sada, brinut će i ubuduće.
Osim azila Dumovec, njezin rad i aktivnosti obilježili su i rad drugih azila za napuštene životinje, ne samo u Republici Hrvatskoj nego i izvan nje. Više od 18 godina iskustva i rada u azilu Dumovec ne isključuje i osobno kontinuirano stručno usavršavanje u području tzv. male prakse što je jedan od uvjeta propisanih europskom regulacijom veterinarske profesije. Obzirom na to, trenutno je osoba sa najvećim praktičnim iskustvom i stručnim znanjem u području rada azila za životinje u Hrvatskoj.
Stručnost i kompetencije Tatjane Zajec u domeni zaštite dobrobiti životinja u skloništima za pse i mačke prepoznate su i prihvaćene i na europskoj razini pa je tijekom godina bila i predavač na različitim europskim skupovima na temu zaštite i dobrobiti životinja u skloništima te članica stručnih timova za izradu pravilnika i zakona.
Tzv. No kill pristup sadržan u važećem Zakonu o zaštiti životinja iz 2017. godine rezultat je nastojanja dijela zainteresirane javnosti no određene zasluge za to pripadaju i Tatjani Zajec, a koja je No kill pristup u sklonište Dumovec uvela još 2004. godine. Upućeni u problematiku dobrobiti životinja, a posebice rada skloništa za pse na razini EU, potvrdit će da je azil Dumovec jedno od kvalitetnijih skloništa za životinje u ovom dijelu Europe.