IzdvojenoRadionicaSkupoviZoonoze i Jedno zdravlje

Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu “Jednog zdravlja”

v. izlaganjaRadionica s međunarodnim sudjelovanjem Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu “Jednog zdravlja” u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog veterinarskog instituta te Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je od 18. do 19. listopada 2018. godine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Ispred organizatora i domaćina, u pozdravnoj se riječi sudionicima radionice obratio prof. dr. sc. Ljubo Barbić, zahvalio svim organizatorima koji su navedeni kao voditelji, a prije svega doc. dr. sc. Tatjani Vilibić Čavlek, dr. sc. Vladimiru Saviću i dr. sc. Bernardu Kaiću. Također, pozdravio je i goste predavače u prvoj sekciji dr. sc. Mišu Korvu, dr. sc. Tamaša Petrovića, prof. dr. Ivana Toplaka i dr. sc. Nenada Pandaka.

Predavači prve sekcije i uzvanici na početku radionice (prvi red): dr. sc. Nenad Pandak, prof. dr. sc. Ivan Toplak, dr. sc. Tamaš Petrović, dr. sc. Miša Korva, dr. sc. Blaženka Hunjak, dr. sc. Vladimir Savić, doc. dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek, dr. sc. Tomislav Benjak, akademik Željko Cvetnić, prof. dr. sc. Nenad Turk.
Radionica Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu “Jednog zdravlja” organizirana je unutar projekta HRZZ “Prevalencija i molekularna epidemiologija emergentnih i re-emergentnih neuroinvazivnih arbovirusnih infekcija na području Hrvatske” (pod akronimom CRONEUROARBO), čiji je nositelj Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a voditeljica doc. dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek.Ona u svom je pozdravnom obraćanju sudionicima radionice iznijela najosnovnije informacije o ovom četverogodišnjem projektu koji i službeno povezuje kako organizatore tako i sudionike ove radionice, liječnike i veterinare koji inače surađuju i izvan ovog i sličnih projekata.

Prim. dr. sc. Blaženka Hunjak, voditeljica Službe za mikrobiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, okupljenima je istaknula da je pristup “Jedno zdravlje” u svijetu već odavno prepoznat kao “svrhovit i važan, kao velika tema koju očito i mi svi prepoznajemo. Intersektorska suradnja, humana i veterinarska medicina, mikrobiologija okoliša, proizvodnja hrane – sve je to u kontekstu “Jednog zdravlja” usmjereno unaprjeđenju i poboljšanju zdravlja.”Kazala je i da Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) postavlja koncept “Jedno zdravlje” kao jedan od najznačajnijih koncepata današnje medicine, a zoonoze kojima se bavi i ovaj projekt su jedna od top-tema na kojima se intenzivno radi.

Dr. sc. Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo također je istaknuo da je za trajno unaprjeđenje i poboljšanje javnog zdravlja važna interdisciplinarna intersektorska suradnja.Na temelju ovog projekta i radionice može se još jednom potvrditi da ova značajna suradnja postoji dugo vremena.

Citiravši riječi Ive Andrića kako je “bolest sirotinjska sudbina, ali i bogataška kazna”, akademik Željko Cvetnić, zamjenik ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta je u svom kratkom obraćanju sudionike radionice podsjetio na značaj ovakve suradnje i neke aktualne zoonoze koje predstavljaju trajnu prijetnju zdravlju ljudi i životinja.Ukazao je na nužnost nastavka i intenziviranja međunarodne suradnje uključujući globalno, ali i lokalno djelovanje u otkrivanju, prevenciji i suzbijanju zoonoza, kako onih novije otkrivenih tako i onih koje puno bolje poznajemo, a s kojima se i danas teško borimo.

Radionicu Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu “Jednog zdravlja” je u svom kratkom pozdravnom govoru otvorio dekan Veterinarskoga fakulteta prof. dr. sc. Nenad Turk.“O konceptu “Jednoga zdravlja” podosta je toga dosad napisano i rečeno, pa stoga želim samo istaknuti da ovaj koncept nema alternativu i kao što je rekao akademik Cvetnić, ono što se svaki dan zbiva upućuje na to da su pred nama veliki izazovi i da naš savršeni i nedokučiv cilj počiva na trajnoj borbi protiv ugroza koje prijete.” Kazao je i kako u modernom vremenu intenzivnih zbivanja i mogućnosti transporta ljudi i roba s jednog kraja svijeta na drugi, naši izazovi postaju sve veći.

Za sve okupljene sudionike, ali i rastući broj stručnjaka svih uključenih profesija, potpuno je neupitan međunarodni nastavak kvalitetne intersektorske suradnje u kontekstu “Jednog zdravlja”, na svim nacionalnim i regionalnim razinama, a naravno i globalno. Ona je rezultat opravdanog globalnog interesa i zabrinutosti zbog prepoznatih problema, među kojima je i problem sve veće i češće zdravstvene ugroženosti emergentnim i re-emergentnim zoonozama, pa i onim zapostavljenima u kontekstu “Jednog zdravlja”.Tijekom puna dva radna dana, više nego interesantna i poučna izlaganja održali su brojni iskusni predavači, stručnjaci sa više znanstvenih, znanstveno-obrazovnih i zdravstvenih institucija iz Hrvatske i inozemstva. Knjiga sažetaka već je i prije radionice objavljena na mrežnim stranicama organizatora, pa je tako svim sudionicima bila uvijek i lako dostupna.
Zaključci radionice nisu i ne mogu biti novi; suradnju i istraživanja valja i treba nastaviti, ništa manje nego do sada. Odgovornost stručnjaka je velika i opravdana kada je u pitanju praćenje i informiranje javnosti o postojećim i novim ugrozama ove vrste, a njihov broj za sada raste iz godine u godinu. Vjerojatno je to dio cijene globalizacijskih procesa i iznimne prometne povezanosti svih krajeva svijeta u današnje doba. No, iako sve ima svoju cijenu, ovakve radionice i suradnja stručnjaka raznih, ali srodnih profesija, najsigurniji je način zdravstvene brige i zaštite, barem za one koji savjete stručnjaka uvijek spremno poslušaju. Kao i uvijek, mjesta za paniku nema, a nadamo se da neće ni biti. Jednako tako želimo vjerovati da na ovakve i slične aktivnosti nikakva politika nikada neće imati nikakvog utjecaja.Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu “Jednog zdravlja” – održana izlaganja:

Sekcija 1.
EMERGENTNE I RE-EMERGENTNE ZOONOZE U KONTEKSTU “JEDNOG ZDRAVLJA”

  • Tick-borne encephalitis – the most important viral zoonosis in Europe (Tatjana Avšič-Županc/Miša Korva, WHO referentni centar za arboviruse i virusne hemoragijske groznice, Institut za mikrobiologiju i imunologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija)
  • Presence of zoonotic flaviviruses in Serbia (Tamaš Petrović i sur., Naučni institut za veterinarstvo, Novi Sad, Srbija)
  • Next generation sequencing: applications and experiences in research and diagnostic virology (Ivan Toplak, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija)
  • Emerging zoonoses in Oman (Nenad Pandak, The Royal Hospital Muscat, Oman)

Sekcija 2.
ZOONOZE U HRVATSKOJ U KONTEKSTU “JEDNOG ZDRAVLJA”

Sekcija 3.
NOVOSTI U DIJAGNOSTICI EMERGENTNIH I RE-EMERGENTNIH ZOONOZA

  • The role of laboratory diagnostics in emerging viral infections (Konstanze Stiba, Lübeck, Germany)
  • In Focus – Immunoblot for simultaneous detection and differentiation of arboviral infections (Sarah Schulz, Neuried, Germany)
  • TB in wildlife: New diagnostic tools (Gordana Rožić)

Sekcija 4.
DIJAGNOSTIKA ZOONOZA NA PODRUČJU HRVATSKE

  • Serološka dijagnostika zoonoza u NRL za arboviruse, HZJZ (Irena Tabain)
  • Molekularna dijagnostika zoonoza u NRL za arboviruse, HZJZ (Andrea Babić-Erceg)
  • Molekularna dijagnostika zoonoza u Klinici za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević” (Ivan Christian Kurolt)
  • Značaj određivanja IgG aviditeta u dijagnostici flavivirusnih infekcija (Maja Bogdanić)

Sekcija 5.
KLINIČKI ASPEKTI EMERGENTNIH I ZAPOSTAVLJENIH ZOONOZA – prikazi slučajeva

  • Teški oblici neuroinvazivne West Nile infekcije (Marija Santini)
  • Ne(uspješno) liječenje šoka tijekom HVBS uzrokovane Dobrava virusom (Vladimir Krajinović)
  • Prvi slučaj unesene koinfekcije uzrokovane brucelom i koksijelom u Hrvatskoj (Dario Sabadi)
  • Leptospiroza – kada liječiti kortikosteroidima? (Božana Miklaušić)
  • Tularemija vezana uz ubod krpelja – zaboravljena bolest? (Tanja Potočnik-Hunjadi)
  • Prikaz slučaja Creutzfeldt-Jakobove bolesti – jesmo li spremni za prione? (Sanja Zember)

Sekcija 6.
EMERGENTNE I RE-EMERGENTNE ZOONOZE

Sekcija 7.
ZAPOSTAVLJENE ZOONOZE

OKRUGLI STOL:
PRAĆENJE I PREVENCIJA EMERGENTNIH I RE-EMERGENTNIH ZOONOZA NA PODRUČJU HRVATSKE

  • Vektorska uloga komaraca: prvi dokazi arbovirusa na području Hrvatske (Ana Klobučar)
  • Provedba nacionalnog sustava praćenja invazivnih vrsta komaraca u Hrvatskoj: dvogodišnji rezultati (Nataša Janev-Holcer)
  • Raznolikost faune krpelja Hrvatske i njihova vektorska uloga (Stjepan Krčmar)
  • Sitni glodavci šuma Hrvatske – monitoring i zoonotski aspekt (Marko Vucelja)
  • Sustavi kontrole flavivirusnih infekcija (Vladimir Stevanović)
  • Cijepljenje protiv emergentnih i re-emergentnih zoonoza (Bernard Kaić)

Vezani sadržaji

Agroproteinka domaćin terenske nastave studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Urednik

Hrvatska po prvi puta u visokom Odboru Regionalne Konferencije Svjetske organizacije za zdravlje životinja

Urednik

Spongiformna encefalopatija jelena – Chronic wasting disease (CWD)

Urednik

Ministar Dabro na radnom sastanku s predstavnicima Udruge veterinarskih organizacija Dalmacije

Urednik

Gljivične bolesti u veterinarskoj kliničkoj praksi – izazovi dijagnostike i liječenja

Urednik

8th World One Health Congress

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više