Emergentne zarazne bolesti u Hrvatskoj

Ljubo Barbić, Vladimir Stevanović, Josip Madić
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Heinzelova 55, 10000 Zagreb
E-mail: ljubo.barbic@vef.hr

Izlaganje sa simpozija HAZU

Afrička svinjska kuga – stanje i izazovi

Izvor: Knjiga sažetaka simpozija “Afrička svinjska kuga – stanje i izazovi”

U posljednjim desetljećima svjedočimo kontinuiranom pojavljivanju i ubrzanom širenju emergentnih zaraznih bolesti. Također u najvećem broju slučajeva radi se o zoonozama primarno prenošenim vektorima. Navedene pravilnosti upućuju da, osim napretka u medicinskoj dijagnostici, razvoj modernog društva zasigurno doprinosi pojavi i širenju emergentnih bolesti.
Kao značajni čimbenici emergencije apostrofiraju se demografske promjene, globalizacija prometa ljudi, životinja i roba te različite ljudske djelatnosti koje uzrokuju klimatske promjene.
Pozornost stručne i opće javnosti najviše zaokupljaju slučajevi pojave zoonoza, poput primjerice bolesti Zapadnog Nila. Međutim, pojava emergentnih zaraznih bolesti životinja također ima značajan gospodarski, ali i sociološki utjecaj na cjelokupno društvo. Tako se posljednjih godina i veterinari susreću s pojavom emergentnih zaraznih bolesti čije pojavljivanje predstavlja veliki izazov u očuvanju zdravlja životinja, poput primjerice bolesti plavog jezika, bolesti kvrgave kože te trenutne prijetnje afričke svinjske kuge.

U današnjem globaliziranom svijetu ovakvi opći trendovi nisu zaobišli niti Republiku Hrvatsku.
U 21. stoljeću na našem području ovaj trend započinje pojavom bolesti plavog jezika 2001. godine na širem Dubrovačkom području. Uz sav napor veterinarske struke, širenje bolesti plavog jezika nije zaustavljeno te je danas prisutna u većem dijelu Europe. Pojavljivanje ove prve emergentne bolesti na području Hrvatske u 21. stoljeću bila je najava budućih događanja u veterinarskoj, ali i humanoj medicini. Naime, bolest plavog jezika je bolest virusne etiologije, s primarnim vektorskim širenjem čija se prisutnost ranija opisivala na području Afrike što su glavne značajke gotovo svih emergentnih zaraznih bolesti koje se na našem području pojavljuju nakon nje. Sljedeća pojava takve emergentne zarazne bolesti na području Hrvatske zabilježena je na Pelješcu 2010. godine gdje se pojavila Dengue groznica s oboljenjem ljudi. Srećom, bolest se pojavila u obliku ograničene epidemije te širenje i nova oboljenja ljudi nisu zabilježena. Za razliku od pojave Dengue groznice, infekcija virusom Zapadnog Nila se u životinja bilježila sporadično da bi se epizootiološke značajke promijenile te se kontinuirane infekcije bilježe od 2010. godine. Kako se radi o opasnoj zoonozi, 2012. godine potvrđeni su i prvi slučajevi oboljenja ljudi koji se sezonski pojavljuju do danas. Stoga se danas bolest Zapadnog Nila smatra udomaćenom bolešću na području Hrvatske, ali i u zemaljama u okruženju. Još jedna emergentna transmisivna virusna zoonoza opisana je 2013. godine na području Hrvatske. Naime nakon prvih dokaza infekcije konja 2011. godine, 2013. godine su zabilježena i oboljenja ljudi nakon infekcije Usutu virusom. Završno, 2016. godine se jugoistokom Europe proširila bolest kvrgave kože ugrožavajući cjelokupno govedarstvo.
Bolest je došla do granica Hrvatske gdje je zaustavljena zahvaljujući cijepljenju svih životinja u državama s pojavom bolesti kao i provođenju preventivnog cijepljenja goveda na području Hrvatske. Upravo ovakvo brzo i usklađeno djelovanje veterinarske struke različitih država pod koordinacijom europskih tijela može biti primjer kvalitetne reakcije u suočavanju s pojavom novih emergentnih zaraznih bolesti koje nas zasigurno očekuju. Prva takva je zasigurno afrička svinjska kuga koja se promjenjivom dinamikom, ali vrlo sigurno širi Europom te približava i našoj zemlji.

Zbog globalnih trendova i utjecaja razvoja modernog društva emergentne zarazne bolesti će se zasigurno pojavljivati i dalje. Međutim, poučeni dosadašnjim iskustvima, veterinarska struka će zasigurno biti spremna odgovoriti na nove izazove kroz brzu, prilagodljivu i koordiniranu reakciju uz blisku interdisciplinarnu suradnju na regionalnoj i globalnoj razini.

Ključne riječi: emergentne zarazne bolesti, čimbenici emergencije, Hrvatska

Emerging infectious diseases in Croatia

Ljubo Barbić, Vladimir Stevanović, Josip Madić
Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Heinzelova 55, 10000 Zagreb
E-mail: ljubo.barbic@vef.hr

Over the past few decades, we are witnessing increased number of outbreaks of the emerging infectious diseases (EIDs) that have tendency to spread fast. In the most cases those diseases are zoonotic in their nature and usually vector borne.

Aside from advances in diagnostic techniques development of modern society is responsible for the observed similarities in the nature of EIDs and global spreading. Major emerging factors are demographic changes, international travel and transport of animals and goods as well as climate changes as a result of the human activity.

In the most cases zoonotic diseases, like the West Nile Fever, attract public attention but animal EIDs can have tremendous economic and social impact as well. In the past few years diseases like Blue tongue disease, Lumpy skin disease and the most recent African swine fever have become huge burden to veterinary practitioners in order to preserve animal health.
Due to globalisation of the modern society above mentioned trends have been affecting Croatia. In 2001, at very beginning of the 21 st century, all started with emergence of the Blue tongue disease in Dubrovnik region. Regardless of tremendous efforts spreading of this disease has not been stopped and it has spread over the most parts of Europe. Unfortunately this was just an introduction to what was to come in veterinary and human medicine. In 2010 emergence of the Dengue fever was recorded at Pelješac and just like in Blue tongue disease and all diseases to follow it is a vector borne disease that has been described only in Africa.
Luckily enough, this outbreak had only few human cases and new outbreaks have not been recorded since. In a contrast to the Dengue fever animal infections with the West Nile virus had been recorded before but in 2010 epidemiology of the infection has shifted with first evidence of endemisation. In 2012 the first human clinical cases of this zoonotic disease were recorded and disease is present in human population ever since. Today West Nile fever is considered endemic in Croatia, but also in the neighbouring countries.

In 2013 another emergent infectious disease had been recorded in Croatia. After the first evidence of the Usutu virus infection in horses in 2011 in 2013 first human clinical cases of the infection had been described.

At the end in 2016 south-east Europe has witnessed fast spreading of the Lumpy skin disease.
Even though it had reached borders of Croatia introduction of vaccination in affected countries and preventive vaccination in Croatia has stopped further spreading. This is perfect example how coordinated and timely actions of veterinary profession across European Union should look in the response of some future emerging events. First of such is the African swine fever which is steadily spreading across the Europe and it is almost on the steps of our country.

Due to globalisation and other effects of the modern society new emergence of the new infectious diseases is certain. Experience we have gathered as veterinary profession will make us able to respond to new challenges trough fast, adjusted and coordinated actions based on interdisciplinary collaboration on the locally and globally.

Keywords: emerging infectious diseases, emergence factors, Croatia

Emerging infectious diseases in Croatia

Vezani sadržaji