IzdvojenoUprava za veterinarstvo i sigurnost hrane

Enzootska leukoza goveda :: nastavak provedbe nacionalnog programa

Potpuni naslov:

Nastavak provedbe nacionalnog programa suzbijanja i iskorjenjivanja enzootske leukoze goveda (ELG), s konačnim ciljem ostvarivanja statusa zemlje službeno slobodne od tuberkuloze, bruceloze i ELG

AKTUALNO

Tomislav Kiš, dr. med. vet.

Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane
Ministarstvo poljoprivrede

Sredinom rujna na području cijele naše države započet će provedba godišnje akcije uzimanja uzoraka krvi rasplodnih goveda u svrhu testiranja na brucelozu i enzootsku leukozu goveda (ELG). U slučaju bruceloze riječ je o trećoj uzastopnoj godini provedbe predviđenih mjera, dok se mjere u odnosu na ELG počinju provoditi od početka, zbog prekida programa u 2012. godini.

Tomislav Kiš, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede
Tomislav Kiš, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede
Nakon zabilježenih 1200 ELG pozitivnih goveda u jesenskoj akciji 2011., provedba programa u 2012. nije nastavljena. Razloge za obustavu programa, koju su početkom 2012. praktički jednoglasno zahtijevale udruge proizvođača iz područja govedarstva, treba potražiti u djelomičnom nerazumijevanju krajnjeg cilja i dugoročnog smisla provedbe predviđenih mjera. U kombinaciji s naizgled velikim brojem pozitivnih životinja te pojedinim netočnim informacijama u dijelu medija, to je rezultiralo nepovjerenjem i velikim otporom proizvođača daljnjoj provedbi programa.

Budući da je provedba ELG programa jedan od ključnih preduvjeta za mogućnost stavljanja hrvatskih goveda u promet na zajedničko EU tržište, u proteklih godinu dana Ministarstvo poljoprivrede poduzelo je pripremne radnje za što skoriji nastavak (odnosno ponovni početak) provedbe potrebnih mjera. U komunikaciji s udrugama proizvođača dodatno su pojašnjeni argumenti za provedbu programa te su raspravljena pitanja koja su ostala otvorena nakon akcije u jesen 2011. Također, razmotreni su i prihvaćeni određeni prijedlozi samih proizvođača, u cilju poboljšanja i bolje koordinacije provedbe programa na terenu.

Ciljevi provedbe programa suzbijanja i iskorjenjivanja ELG-a


Iako je početak provedbe iskorjenjivanja ELG-a težak i vrlo neugodan za vlasnike oboljelih životinja, puna provedba predviđenih mjera, godinu za godinom, na području cijele zemlje, jedini je način da se u razmjerno kratkom razdoblju ostvare predviđeni ciljevi, od kojih su najvažniji:

  1. Iskorjenjivanje same bolesti – ELG je bolest koja u velikoj mjeri utječe na mliječnost i plodnost oboljelih goveda. Iako najčešće nema kliničkih znakova, posredne ekonomske štete (u vidu smanjene proizvodnje) za posjednika su velike. Najvažniji je cilj provedbe programa u što kraćem roku pronaći sva pozitivna goveda i bez odgađanja izlučiti ih iz daljnjeg uzgoja.
  2. Ostvarivanje statusa stada (regije, države) – provedbom propisanih pretraga stada ostvaruju status službeno slobodnih od ELG-a, što je osnovni preduvjet za mogućnost stavljanja živih goveda u promet u druge zemlje članice EU-a (ali isto tako i u sve veći broj trećih zemalja).
  3. Omogućavanje ukidanja obveznih pretraga prije stavljanja u promet goveda unutar Hrvatske – dugoročno, nakon ostvarivanja statusa zemlje službeno slobodne od tuberkuloze, bruceloze i ELG-a, bit će moguće u potpunosti izbjeći potrebu za pretraživanjem uzoraka krvi i tuberkulinizacijom goveda prije stavljanja u promet, na području Hrvatske. Očekuje se da će ove uvjete (za sve tri navedene bolesti) realno biti moguće ostvariti do 2020., i to daljnjom sustavnom provedbom navedenih programa.

Ukidanje obveznih pretraga dugoročno je za uzgajivače ekonomski i najznačajnije. Ostvarivanjem zdravstvenog statusa cijele zemlje više neće biti potrebe za testiranjem goveda prije svakog premještanja. To će omogućiti velike uštede posjednicima ne samo prilikom prodaje goveda, nego i u slučaju različitih sezonskih ili drugih migracija (odlazak na pašu, premještanje s farme na farmu). Bitno je istaknuti da zdravstveni status države treba ostvariti za sve tri navedene bolesti.

Zdravstveni statusi populacije goveda pojedinih europskih zemalja


U provedbi ELG programa 2011. jedna od najvećih poteškoća bila je u širenju neistinite informacije, prema kojoj se taj program ne provodi u drugim EU članicama, odnosno da je Hrvatska jedna od svega nekoliko zemalja u Europi koja provodi program iskorjenjivanja ELG-a! Ta je pogrešna interpretacija u velikoj mjeri zbunila i ogorčila proizvođače te imala velik utjecaj na otpor provedbi potrebnih mjera – no stvarnost je sasvim drugačija. Naime, zakonski propis o zdravstvenim statusima glede tuberkuloze, bruceloze i ELG-a najstariji je važeći EU propis iz područja veterinarstva i datira još iz 1964. Do danas je velika većina EU članica navedene bolesti iskorijenila te na taj način ostvarila statuse službeno slobodnih zemalja. Zemlje koje dosad nisu ostvarile status na razini cijele države (mahom novije EU članice) dosad su u najmanju ruku ostvarile statuse na razini pojedinih regija ili pojedinih stada te se daljnjom provedbom programa također približavaju konačnom cilju.

Nakon što je status neke zemlje jednom ostvaren, mjere kontrole i dalje se provode. Svake se godine, naime, testira određeni postotak svih stada goveda u zemlji. Dakle, stalne mjere kontrole i aktivnog nadzora nad mogućim izbijanjem jednom iskorijenjene bolesti provode se u svim zemljama članicama EU-a i jedan su od nužnih preduvjeta za održavanje mogućnosti slobodnog prometa goveda.

Tablica 1. Zdravstveni statusi pojedinih europskih država glede ELG-a, tuberkuloze i bruceloze goveda (srpanj 2013. godine)


DRŽAVA

Enzootska leukoza

Tuberkuloza

Bruceloza

Austrija

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Luksemburg

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Belgija

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Nizozemska

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Češka

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Norveška

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Danska

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Slovačka

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Finska

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Slovenija

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Francuska

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Švedska

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Njemačka

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Švicarska

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Ujedinjeno Kraljevstvo

zemlja službeno slobodna

regije službeno slobodne

regije službeno slobodne

Irska

zemlja službeno slobodna

stada službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Španjolska

zemlja službeno slobodna

stada službeno slobodna

regije službeno slobodne

Cipar

zemlja službeno slobodna

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

Latvija

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

stada službeno slobodna

Litva

zemlja službeno slobodna

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

Estonija

stada službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Poljska

regije službeno slobodne

zemlja službeno slobodna

zemlja službeno slobodna

Italija

regije službeno slobodne

regije službeno slobodne

regije službeno slobodne

Portugal

regije službeno slobodne

stada službeno slobodna

regije službeno slobodne

Hrvatska

nema statusa

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

Rumunjska

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

Bugarska

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

Mađarska

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

Grčka

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

Malta

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

stada službeno slobodna

Trenutni zdravstveni status populacije goveda u Hrvatskoj


Bruceloza, tuberkuloza i enzootska leukoza goveda u Hrvatskoj već su desetljećima predmet sustavne kontrole i suzbijanja. Programi u potpunosti usklađeni sa zahtjevima EU zakonodavstva, u cilju podizanja službenog zdravstvenog statusa naše zemlje na višu razinu, započeti su 2009. (tuberkuloza), odnosno 2011. (bruceloza, ELG). Postotak stada koja su do danas ostvarila status službeno slobodnih od tuberkuloze goveda u protekle tri godine dosegao je prosječnu razinu višu od 95%, uz napomenu da je u pojedinim županijama taj postotak već sada blizu 99%. Vrlo je slična situacija i glede bruceloze goveda, s obzirom na to da u akcijama provedenim tijekom 2011. i 2012. nije zabilježen niti jedan slučaj bolesti, te se udio službeno slobodnih stada također kreće na razini višoj od 90%.

Nažalost, za razliku od tih dviju bolesti, iako je udio ELG pozitivnih stada u akciji 2011. iznosio svega 0,8%, obustavom programa nisu ostvareni uvjeti za dodjelu statusa. Zbog toga u Hrvatskoj trenutno nemamo stada rasplodnih goveda službeno slobodnih od ELG-a. Kako je za mogućnost stavljanja goveda u promet neophodan status stada službeno slobodnog od svih triju navedenih bolesti, u ovom trenutku prometovanje živih goveda iz Hrvatske na EU tržište nije moguć, sve do ostvarivanja statusa i u odnosu na ELG. Za ostvarivanje statusa treba provesti dvokratnu pretragu svih rasplodnih goveda u stadu starijih od 24 mjeseca, s razmakom između testiranja od najmanje četiri a najviše dvanaest mjeseci. Prva akcija uzimanja uzoraka krvi bit će provedena ove godine, u razdoblju rujan – prosinac 2013., a druga će akcija uslijediti tijekom proljeća 2014. Na taj način, provedbom svih potrebnih mjera, ali i uzimajući u obzir već ostvarene rezultate u vezi s tuberkulozom i brucelozom goveda, realno je očekivati da će koncem proljeća iduće godine velika većina hrvatskih stada goveda ostvariti potrebne zdravstvene statuse u odnosu na sve tri spomenute bolesti, te će na taj način biti ispunjeni svi zdravstveni uvjeti za stavljanje goveda na EU tržište. Dakako, za ostvarenje ovog cilja u predviđenom roku neophodni su razumijevanje i puna suradnja posjednika goveda u provedbi svih propisanih mjera, kako prilikom uzimanja uzoraka krvi tako i kod postupanja sukladno rješenju nadležnog veterinarskog inspektora u slučaju ELG pozitivnih goveda. Provedba potrebnih mjera prvenstveno podrazumijeva kontinuirano testiranje cijelog stada i izlučivanje svih pozitivnih životinja iz uzgoja, upućivanjem na klanje, sukladno zakonskim propisima.

Financiranje programa i postupak naknade štete posjednicima zaraženih goveda


Sve propisane mjere glede programa za ostvarivanje statusa stada (uzimanje uzoraka krvi, laboratorijska pretraga uzoraka, naknada štete posjednicima za izlučena goveda) u Republici Hrvatskoj financiraju se u potpunosti iz unaprijed predviđenih i osiguranih sredstava državnog proračuna.
Za sve životinje izlučene iz stada rješenjem nadležnog veterinarskog inspektora u svrhu iskorjenjivanja ELG-a posjednik životinja ima zakonom propisano pravo na naknadu štete. Dio sredstava posjednik dobiva od klaonice u koju je životinja upućena na prisilno klanje, a razlika do punog iznosa tržišne vrijednosti životinje podmiruje se iz sredstava predviđenih za provedbu programa iskorjenjivanja, nakon procjene individualne vrijednosti svake izlučene životinje. Pri procjeni individualne vrijednosti uzimaju se u obzir pasmina, dob, gojno stanje, namjena i stupanj graviditeta životinje.

Ovisno o brzini dostave potrebne dokumentacije u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane (rješenje veterinarskog inspektora, zapisnik s klaonice po obavljenom klanju životinje), za isplatu obeštećenja potrebno je 30-90 dana. Zakonski rok za izdavanje rješenja o naknadi štete i visini naknade iznosi 60 dana, a isplata mora uslijediti najkasnije u roku 90 dana od dana upućivanja životinje na klanje. Sustav isplate odštete u potpunosti je transparentan – niti jedna životinja ne može biti upućena na klanje bez rješenja nadležnog veterinarskog inspektora s podacima za svako grlo i popratne svjedodžbe. Nadležni veterinarski inspektor u klaonici dužan je pak dostaviti sve relevantne podatke o nalazu na liniji klanja, za svaku zaklanu životinju. Na temelju tih dvaju dokumenata Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane obavlja individualnu procjenu vrijednosti svake izlučene ELG pozitivne životinje te izdaje rješenje na temelju kojeg se posjedniku isplaćuje naknada za izlučene životinje.

Enzootska leukoza goveda – podaci o bolesti


ELG je kronična virusna zarazna bolest goveda, proširena u svjetskim razmjerima i zabilježena na svim naseljenim kontinentima. Bolest je u Hrvatskoj potvrđena potkraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća te je otada sporadično, ali konstantno prisutna. Prenosi se kontaktom među životinjama, izmetom i mokraćom, no također se može prenijeti i s krave na tele, mlijekom i plodnim tekućinama. Izvor zaraze posredno može biti i okoliš bolesne životinje. Bolest mogu prenijeti i neke vrste insekata (npr. obad). Važno je napomenuti da se bolest prenosi i nesterilnim priborom onečišćenim izlučevinama zaražene životinje, a ulogu u ovakvom prenošenju mogu imati i veterinari ili sami uzgajivači. Bolest nije moguće liječiti, niti je moguće proizvesti cjepivo koje bi moglo spriječiti širenje uzročnika. Jedini je način uspješnog suzbijanja bolesti što ranije otkrivanje zaraženih životinja i njihovo izlučivanje iz stada klanjem.
Bolest se pouzdano dokazuje isključivo laboratorijskom pretragom uzoraka krvi. ELG je prvenstveno značajna zbog velikih ekonomskih gubitaka, nastalih u slučaju odbacivanja promijenjenih trupova na liniji klanja, kao i zbog velikog smanjenja mliječnosti (i do 50%) i smanjene plodnosti u zaraženih životinja. Najveći je problem u suzbijanju i iskorjenjivanju ove bolesti u činjenici da infekcija virusom ELG-a u velikom broju slučajeva protječe bez vidljivih kliničkih znakova. Rezultati provedbe mjera iz 2011. u velikoj su mjeri potvrdili epidemiološke podatke iz prethodnih godina. Bolest je u Hrvatskoj prisutna u oko 0,5% ukupnog broja rasplodnih goveda, najviše na području Osječko-baranjske, a nešto manje na području Brodsko-posavske i ostalih slavonskih županija te u dijelu Sisačko-moslavačke. U ostalim županijama bolest je zabilježena sporadično, na svega nekoliko gospodarstava, ili uopće nije potvrđena, što potvrđuje opravdanost što skorijeg početka provedbe programa. Pri ovakvom, još uvijek niskom stupnju proširenosti, bolest je puno jednostavnije i lakše iskorijeniti, i to uz razmjerno mala ekonomska ulaganja.

Tablica 2. Rezultati uzorkovanja krvi na ELG, u razdoblju 2006.-2013. godine


Godina

Pretraženo uzoraka

Pozitivna goveda

2006.

33000

93

2007.

76000

131

2008.

43000

712

2009.

58000

634

2010.

26000

144

2011.*

218000

1257

2012.

31000

614

2013.**

12000

140


*2011. – program proveden na cjelokupnoj populaciji rasplodnih goveda
**2013. – rezultati za prvu polovicu godine

Za razliku od tuberkuloze i bruceloze goveda, ELG nije zoonoza – virus ELG ne prenosi se na čovjeka. Štete koje bolest nanosi isključivo su ekonomske i nastaju uslijed kroničnih zdravstvenih poremećaja u oboljelih životinja. ELG je prvenstveno gospodarski problem – meso i mlijeko oboljelih životinja nije štetno za ljudsko zdravlje i može se konzumirati bez ograničenja.

Zakonski okvir za provedbu programa


U zakonske propise iz ovog područja unesene su određene manje izmjene u odnosu na 2011., prvenstveno s ciljem pojašnjenja i lakšeg razumijevanja pojedinih odredaba. No bitnih promjena u odnosu na osnovne postavke načina iskorjenjivanja bolesti nema. Dva su ključna zakonska propisa za provedbu programa Pravilnik o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (kojim je preuzeta Direktiva 64/432/EEC), u čijim su dodacima propisana detaljna pravila za dodjelu statusa u odnosu na tuberkulozu, brucelozu i ELG, te Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda, kojim se propisuju mjere i postupci koji se poduzimaju u slučaju sumnje ili potvrđenog slučaja ELG-a na nekom gospodarstvu.

Zakonski okvir za provedbu programa - ELG

Program iskorjenjivanja i nadziranja enzootske leukoze goveda u Republici Hrvatskoj u 2013. godini propisuje, provodi i koordinira Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. U provedbu na terenu uključeni su ovlašteni veterinari (uzimanje i dostava uzoraka krvi, upis podataka u računalnu bazu, dodjela statusa), veterinarski inspektori (postupanje u slučaju pozitivnih rezultata pretraga, propisivanje i provedba mjera u zaraženom stadu), Hrvatski veterinarski institut, sa svim područnim zavodima (provođenje laboratorijskih pretraga), te Hrvatska poljoprivredna agencija (održava jedinstveni registar domaćih životinja i aplikaciju za upis podataka o svim provedenim testiranjima, za svaku pojedinu životinju). Program je dostupan i na web stranicama Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr, www.veterinarstvo.hr), na kojima će pravodobno biti objavljivane i obavijesti o detaljima provedbe akcije. Uzgajivači mogu po potrebi dobiti dodatne informacije u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane (tel. 01/6443-540, e-mail: veterinarstvo@mps.hr).

Zaključak


ELG je jedina od triju najznačajnijih bolesti goveda koja je u nešto većoj mjeri prisutna u Hrvatskoj (iako je i u slučaju ELG-a proširenost bolesti niska – bolest je zabilježena u nešto manje od 1% svih stada goveda u zemlji). Nažalost, uslijed brojnih drugih objektivnih poteškoća u govedarskoj proizvodnji, sam program iskorjenjivanja u početku provedbe dočekan je s određenim sumnjama i negativnim predznakom, uslijed čega je početkom 2012. i privremeno obustavljen. Istovremeno, zdravstveni status Hrvatske u odnosu na tuberkulozu i brucelozu goveda je povoljan te će do konca 2013. status službeno slobodnih glede tih dviju bolesti ostvariti više od 95% svih stada goveda u Hrvatskoj, a programi se provode uspješno i bez otpora od strane uzgajivača.

Iako u ovom trenutku zbog obustave programa situacija u vezi s ELG-om bitno umanjuje značaj postignuća ostvarenih u suzbijanju tuberkuloze i bruceloze goveda, pravodobnim nastavkom programa iskorjenjivanja ELG-a situacija se u razmjerno kratkom razdoblju može značajno popraviti a trenutni zaostatak praktički anulirati. Ukoliko se akcije uzimanja uzoraka krvi u jesen 2013. i proljeće 2014. provedu na predviđen način i uz podršku i suradnju uzgajivača goveda, koncem proljeća 2014. više od 95% svih stada goveda u Hrvatskoj ostvarit će propisane statuse u odnosu na sve tri bolesti.

Time bi bila uspješno završena prva faza programa dodjele statusa i omogućeno stavljanje goveda u promet na zajedničko EU tržište. Provedba programa nastavit će se u narednim godinama s ciljem ostvarivanja uvjeta za dodjelu statusa pojedinim regijama (županijama), te u konačnici i cijeloj zemlji.

Ključna je postavka u ostvarivanju svih nacionalnih programa kontrole bolesti kontinuitet u provedbi mjera. Ukoliko se programi u narednim godinama budu dosljedno i konstantno provodili, uz suradnju i razumijevanje svih subjekata uključenih u sustav provedbe mjera, realno je očekivati da Hrvatska do 2020. ostvari status zemlje službeno slobodne od tuberkuloze, bruceloze i enzootske leukoze goveda, uz sve popratne pozitivne zdravstvene i ekonomske učinke koje takav zdravstveni status donosi.

Kako je za mogućnost stavljanja goveda u promet neophodan status stada službeno slobodnog od svih triju navedenih bolesti, u ovom trenutku prometovanje živih goveda iz Hrvatske na EU tržište nije moguć, sve do ostvarivanja statusa i u odnosu na ELG

Realno je očekivati da će koncem proljeća iduće godine velika većina hrvatskih stada goveda ostvariti potrebne zdravstvene statuse

Vezani sadržaji

Novi slučaj visokopatogene influence u labuda na području Šibensko-kninske županije

Urednik

Održan prvi sastanak predstavnika Hrvatske veterinarske komore s novim ministrom poljoprivrede i potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske, Josipom Dabrom

Urednik

U Osijeku obilježen Svjetski dan sigurnosti hrane

Urednik

17. Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane

Urednik

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze

Urednik

Projekt CROOH – Uspostava koordiniranog sustava nadzora bolesti u skladu s pristupom ‘Jedno zdravlje’ u Republici Hrvatskoj

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više