Epidemija antraksa u Parku prirode Lonjsko polje 2022. godine

Sonja Pajtlar, Svjetlana Ančić-Birač, Marija Starčević
Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, Ulica kralja Tomislava 1, Sisak
E-pošta: sonja.pajtlar@zzjz-sk.hr

“Antraks, bedrenica ili crni prišt je zarazna bolest životinja i ljudi, zoonoza koju uzrokuje sporogena bakterija Bacillus anthracis čije spore mogu u tlu i životinjskim produktima preživjeti desetljećima. Najčešće obolijevaju biljojedi, koze i ovce, goveda i konji. Životinje se zaraze na ispaši.

U tijelo čovjeka spore ulaze preko ozlijeđene kože, ingestijom termički nedovoljno obrađene kontaminirane hrane, udisanjem, te ubodom obada ili muhe. Tri su oblika antraksa u ljudi: kožni, crijevni i plućni. Najčešći je kožni oblik koji se manifestira kvržicom koja svrbi. Nakon 1-2 dana razvija se vezikula ispunjena bistrom žućkastom ili sukrvavom tekućinom, a zatim nastaje bezbolan čir promjera 1-3 cm s karakterističnim crnim nekrotičnim područjem. Inkubacija bolesti je 1-7 dana.

U zadnjih 20 godina u Hrvatskoj je antraks u ljudi zabilježen na otoku Pagu (2003., 2005., 2009. i 2018.), otoku Rabu (2005., 2006. i 2008.), na području Knina (2005.), Imotskog (2005.), Sinja (2005. i 2007.) i Kutine (2013.). Najveći broj oboljelih bio je 2005. godine s 10 oboljelih.
Epidemija antraksa u ljudi u Parku prirode Lonjsko polje započela je 13.7.2022., a završila 19.8.2022. Oboljelo je 17 ljudi od kožnog oblika antraksa. Među oboljelima bilo je troje djece do 8 godina, 4 u dobi 15-18 godina, te 10 odraslih. Svi su bili u kontaktu s oboljelom stokom i svi su liječeni antibiotskom terapijom. Epidemiji u ljudi prethodilo je povećano uginuće stoke od početka srpnja na pašnjacima Osekovo, Donja Gračenica i Veliko Svinjičko. 15.7.2022. javio se pacijent kojem je klinički postavljena sumnja na antraks, a 16.7.2022. potvrđen je antraks u uginulog goveda.

Epidemiološka služba anketirala je sve osobe koje su bile u kontaktu s oboljelom stokom, oboljele uputila infektologu, educirala stanovništvo o simptomima kožnog antraksa, propisala kemoprofilaksu zdravim kontaktima, dala upute o nekonzumiranju mesa uginule stoke, te potrebi nošenja zaštitne opreme prilikom rada sa stokom.

Zajedničkim radom stručnjaka iz područja veterinarske i humane medicine, ta najveća epidemija u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji unazad 30 godina, stavljena je pod kontrolu, što je još jednom potvrdilo važnost koncepta „Jedno zdravlje“.