Bolesti domaćih životinjaSkupoviZoonoze i Jedno zdravlje

Epidemiologija i kretanje bjesnoće u svijetu, Europi i Hrvatskoj

Mr.sc. Borislav Aleraj, dr. med, spec. epidemiolog
Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Na temelju podataka o stanju rabiesa u svijetu, Europi i našoj zemlji u izlaganju je predstavljena aktualna situacija ove antropozoonotske bolesti s posebnim osvrtom na humani rabies, njegovu epidemiologiju i ekologiju.
Stanje je diljem svijeta različito, postoje područja bez animalne pa time i humane bjesnoće kao što je Australija, a također i područja s visokom učestalošću animalne bjesnoće, a u tim zahvaćenim područjima tamo gdje je slabo ili nikako provedeno cijepljenje pasa kao glavne barijere koja štiti ljude, učestalost humane bjesnoće koja je i danas jednako strašna i praktično beziznimno smrtna, značajna je. U Europi je stanje humane bjesnoće razmjerno povoljno, bez autohtonih humanih slučajeva u najvećem dijelu, a ukupno s vrlo malim brojem.
Uz glavninu problema humanog rabiesa koji se temelji na bjesnoći terestrialnih životinja u prirodi, odakle zaraza stiže do životinja u blizini čovjeka (najviše pasa i dr.) i otuda najčešće do čovjeka, treba spomenuti da postoji i rabies šišmiša i s njime povezani slučajevi humanog rabiesa, no srećom rijetki.
Stanje humane bjesnoće u Hrvatskoj je povoljno, bez ijednog domaćeg slučaja od 1963, zahvaljujući sustavnom cijepljenju pasa koje provodi veterinarska služba kao i uspješnoj postekspozicijskoj antirabičnoj zaštiti izloženih ljudi koju provode antirabične stanice epidemioloških službi zavoda za javno zdravstvo. Međutim u Hrvatskoj je prisutna silvatična bjesnoća tj. bjesnoća divljih životinja, najviše lisica, što je stalna podloga za zaražavanje životinja u blizini ljudi, stoke, necijepljenih pasa i mačaka i dr. i održavanje znatnog potencijalnog rizika za ljude. Stoga je nakon nekoliko ranijih djelomičnih, ograničenih akcija, trenutno u Hrvatskoj započeta velika akcija cijepljenja lisica u organizaciji Uprave za veterinarstvo, od koje se očekuje da slično kao u europskim zemljama koje su tu mjeru već ranije provele, eliminira silvatičnu bjesnoću, a time bitno poveća sigurnost za druge životinje i ljude.


< < Hiperimuni gamaglobulini u prevenciji i liječenju zaraznih bolesti


Vezani sadržaji

Primjer endemske i moguće emergentne virusne zoonoze u Hrvatskoj – hepatitis E i krimsko-kongoanska hemoragijska groznica

Urednik

Prijedlozi parazitologa za dijagnostiku i liječenje endoparazita u pasa i mačaka

Urednik

Bakterijske zoonoze u pasa

Urednik

Svjetski dan zoonoza

Urednik

Odluka o izmjeni Odluke o visini i opsegu naknada za troškove provedbe propisanih mjera iz područja veterinarstva

Urednik

Početak proljetne akcije oralne vakcinacije lisica

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više