Bolesti domaćih životinjaSkupoviZoonoze i Jedno zdravlje

Epidemiologija i kretanje bjesnoće u svijetu, Europi i Hrvatskoj

Mr.sc. Borislav Aleraj, dr. med, spec. epidemiolog
Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Na temelju podataka o stanju rabiesa u svijetu, Europi i našoj zemlji u izlaganju je predstavljena aktualna situacija ove antropozoonotske bolesti s posebnim osvrtom na humani rabies, njegovu epidemiologiju i ekologiju.
Stanje je diljem svijeta različito, postoje područja bez animalne pa time i humane bjesnoće kao što je Australija, a također i područja s visokom učestalošću animalne bjesnoće, a u tim zahvaćenim područjima tamo gdje je slabo ili nikako provedeno cijepljenje pasa kao glavne barijere koja štiti ljude, učestalost humane bjesnoće koja je i danas jednako strašna i praktično beziznimno smrtna, značajna je. U Europi je stanje humane bjesnoće razmjerno povoljno, bez autohtonih humanih slučajeva u najvećem dijelu, a ukupno s vrlo malim brojem.
Uz glavninu problema humanog rabiesa koji se temelji na bjesnoći terestrialnih životinja u prirodi, odakle zaraza stiže do životinja u blizini čovjeka (najviše pasa i dr.) i otuda najčešće do čovjeka, treba spomenuti da postoji i rabies šišmiša i s njime povezani slučajevi humanog rabiesa, no srećom rijetki.
Stanje humane bjesnoće u Hrvatskoj je povoljno, bez ijednog domaćeg slučaja od 1963, zahvaljujući sustavnom cijepljenju pasa koje provodi veterinarska služba kao i uspješnoj postekspozicijskoj antirabičnoj zaštiti izloženih ljudi koju provode antirabične stanice epidemioloških službi zavoda za javno zdravstvo. Međutim u Hrvatskoj je prisutna silvatična bjesnoća tj. bjesnoća divljih životinja, najviše lisica, što je stalna podloga za zaražavanje životinja u blizini ljudi, stoke, necijepljenih pasa i mačaka i dr. i održavanje znatnog potencijalnog rizika za ljude. Stoga je nakon nekoliko ranijih djelomičnih, ograničenih akcija, trenutno u Hrvatskoj započeta velika akcija cijepljenja lisica u organizaciji Uprave za veterinarstvo, od koje se očekuje da slično kao u europskim zemljama koje su tu mjeru već ranije provele, eliminira silvatičnu bjesnoću, a time bitno poveća sigurnost za druge životinje i ljude.


< < Hiperimuni gamaglobulini u prevenciji i liječenju zaraznih bolesti


Vezani sadržaji

Salmoneloza u Republici Hrvatskoj kroz pristup ‘Jedno zdravlje’

Urednik

Nadziranje bolesti prenosivih vektorima – budućnost ili trenutni globalni imperativ

Urednik

Što moramo znati o bolestima ovaca i koza uzrokovanih praživotinjama?

Urednik

Izazovi veterinarske medicine na području pčelarstva

Urednik

Održana radionica ‘Antimikrobna rezistencija i razborita primjena veterinarskih lijekova’

Urednik

Međunarodni promet kućnih ljubimaca (psi, mačke i pitome vretice)

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više