Matko Perharić ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 
Vilim Starešina ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Nenad Turk ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ljubo Barbić ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zrinka Štritof ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Suzana Hađina ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Josipa Habuš ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vladimir Stevanović ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Krešimir Martinković ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vesna Mojčec Perko ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zoran Milas ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
VETERINARSKI ARHIV Vol.88 No.3 Lipanj 2018. ↗
Podaci o proširenosti obiju infekcija nužni su za utvrđivanje čimbenika rizika zaraze, mjera prevencije te dijagnostičkih metoda i postupaka sa zaraženom životinjom. Za potrebe ovog istraživanja pretražena su ukupno 324 uzorka pune krvi mačaka komercijalno dostupnim dijagnostičkim testovima.
Pretraživane mačke podijeljene su u dvije skupine, slobodnoživuće mačke i bolesne mačke koje imaju vlasnika. Od ukupnog broja pretraženih mačaka infekciju mačjim virusom imunodeficijencije dokazali smo u 18.51 % mačaka, dok je infekcija virusom mačje leukemije dokazana u 14,50 % pretraženih životinja. Proširenost infekcije mačjim virusom imunodeficijencije potvrđena je u 13,13 % mačaka unutar skupine slobodnoživućih mačaka, dok je 20,88 % bolesnih mačaka koje imaju vlasnika bilo pozitivno na istu zaraznu bolest. S druge strane, 6,06 % slobodnoživućih mačaka te 18,22 % bolesnih mačaka koje imaju vlasnike bilo je zaraženo virusom mačje leukemije.
Istraživanje potvrđuje statistički značajnu proširenost virusa mačje imunodeficijencije u muških jedinki posebno onih nekastriranih. Muške jedinke također imaju statistički veću mogućnost zaraze obama retrovirusima.
Provedeno istraživanje dokazuje visoku proširenost retrovirusnih infeckcija među mačkama na području grada Zagreba. Utvrđeni čimbenici rizika zaraze virusom imunodeficijencije uključuju muški spol, nekastrirane muške jedinke te slododno držanje mačaka. Ti čimbenici rizika nisu dokazani za infekciju mačjim virusom leukemije. Mjere sprečavanja širenja obiju retrovirusnih bolesti uključuju testiranje mačaka, izdvajanje i izolaciju zaraženih, kastraciju muških mačaka te imunoprofilaksu izloženih jedinki.
Ključne riječi: virus mačje imunodeficijencije; virus mačje leukemije; proširenost; čimbenici rizika; prevencija; Hrvatska
