Europa bez zajedničkog plana oko križanaca vukova i pasa

Đuro Huber, Josip Kusak

Zagreb, 15. lipnja 2020. – Mnoge europske zemlje ne pridržavaju se međunarodnih pravnih sporazuma vezanih za zaštitu prirode, a kada je riječ o ublažavanju križanja vukova i pasa u prirodi, ti sporazumi su nedostatni. Takvo križanje sada je zabilježeno na cijelom kontinentu, otkriva novo istraživanje objavljeno u uglednom međunarodnom časopisu Biological Conservation.
Biološki gledano, vukovi i psi ista su vrsta i pod narušenim ekološkim uvjetima mogu se križati i stvarati održiva potomstva križanaca. “S visokim i ponavljajućim stopama takva hibridizacija može ugroziti genetski identitet populacije vukova, što može utjecati na njihovo ponašanje, ekologiju i vrijednost očuvanja”, kaže profesor Paolo Ciucci sa Sveučilišta Sapienza u Rimu koji je predvodio ovu studiju.

Zahvaljujući upornim naporima očuvanja, poput pravne zaštite i upravljanja staništima, ali nikad namjernog ponovnog uvođenja vukova, vukovi se postepeno šire diljem Europe u posljednjim desetljećima. No presudno je da takvo širenje “sve više dovodi vukove u poljoprivredne krajolike u kojima je veća vjerojatnost da će naići na pse, a vjerojatnosti za hibridizaciju su tada veće. Istodobno, ubijanja vukova mogu poremetiti društvenu strukturu čopora vukova, povećavajući time vjerojatnost za susrete između vukova i pasa”, kaže Ciucci.

Većina europskih zemalja bez nacionalne politike za učinkovito rješavanje problema križanaca

Studija je uključivala socijalno istraživanje koje je vodila dr. Valeria Salvatori s Instituta za primijenjenu ekologiju u Rimu. Studija je uključila sve članove Inicijative za velike zvijeri Europe (www.lcie.org), Specijalističke skupine za opstanak vrsta (SSC) Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN). „Cilj nam je bio istražiti pojavu križanaca vukova i pasa u Europi na kontinentalnoj razini i procijeniti usklađenost nacionalnih propisa s dva najvažnija dijela europskog zakonodavstva za zaštitu prirode: Bernskom konvencijom i Direktivom o staništima EU, koji zahtijevaju ublažavanje takve hibridizacije“, kaže dr. Salvatori.
“Prema našim otkrićima, križanci vukova i pasa otkriveni su u mnogim zemljama od Portugala do Rumunjske, Norveške do Grčke i to u različitim udjelima u populacijama vukova”, dodaje Salvatori.

Istraživanje je pokazalo da većina europskih zemalja koje imaju stabilnu populaciju vukova nemaju nacionalnu politiku za učinkovito i pravovremeno rješavanje problema križanaca i uglavnom ne provode mjere za njihovo ublažavanje, jer za sada ne postoje međunarodni sporazumi i standardi o tome kako odrediti i učinkovito upravljati hibridizacijom na društveno prihvatljiv način. U međuvremenu, križanci vukova i pasa uočeni su u svim europskim populacijama vukova, a stručnjaci se boje da bi to moglo biti u porastu na kontinentu. Bez obzira na to, u ovom trenutku čini se da je križanaca malo, a dr. Salvatori naglašava da “još smo još uvijek u mogućnosti učinkovito riješiti ovo pitanje ako se brzo poduzmu mjere na kontinentalnoj razini”.

Vukovi ne poznaju političke granice pa ih često prelaze

Većina se zemalja trenutno oslanja na genetske testove za otkrivanje križanaca. Ti testovi su robusniji i pouzdaniji u odnosu na procjenjivanje temeljem fizičkog izgleda, a koje je podložno subjektivnosti. Međutim, postupci i alati koji se koriste za genetske analize uvelike se razlikuju među laboratorijima diljem EU, ometajući standardizirani pristup i potpunu usporedivost rezultata. To zauzvrat podriva pravodobnu analizu fenomena, točnu procjenu ukupnog stupnja križanosti vukova u Europi i provedbu učinkovitih mjera ublažavanja.

“Danas se ista jedinka može smatrati čistim vukom ili hibridom ovisno o tome koji je laboratorij proveo analizu. Budući da vukovi ne poznaju političke granice i često ih prelaze, standardizacija postupaka provjere i alata u europskim laboratorijima je presudna za promicanje učinkovitog upravljanja”, naglašava Salvatori.
“Drugi problem je da se križanci mogu unatrag križati s vukovima, čime postaju manje slični psima, tj. izgledati sve više kao vukovi. To ostavlja proizvoljnu odluku u kojem trenutku trebamo prestati smatrati križanu jedinku križancem te je tretirati kao vuka. Danas nam nedostaje znanstveni dogovor o takvoj definiciji križanaca, a koja je hitno potrebna kako bi se osiguralo da sve zemlje jednako rade na istom cilju upravljanja“, nastavlja Ciucci.

Križanci vukova ne smiju se smatrati lovnim ili nezaštićenim životinjama

Ova studija, nastala zajedničkim naporima 37 stručnjaka iz 34 različite europske akademske, istraživačke ili upravljačke institucije, unaprjeđuje tehničke kriterije za takvu definiciju, nadajući se da će to „poticati provedbu sustavnog praćenja za ocjenu učinkovitosti programa ublažavanja radi djelovanja na pojave križanja vukova i pasa širom Europe“, zaključuje Ciucci.

„Jasne međunarodne smjernice, posebno u vezi s definicijskim pitanjima, od temeljne su važnosti za promicanje poštivanja usklađenosti europskih država, koje trebaju surađivati i sinkronizirati svoje akcije kako bi se učinkovito nosile s ovim složenim problemom. Jasne i praktične naznake kako upravljati i sprečavati križanje vukova i pasa treba žurno uvrstiti u europske i nacionalne zakone, slijedeći upravljačke pristupe koji su se pokazali učinkovitim u rješavanju sličnih problema križanosti između divljih vrsta u Sjevernoj Americi. Međutim, neophodno je da zakonodavci i administratori ne upadaju u zamku da križance vukova smatraju lovnim ili nezaštićenim životinjama. To bi stvorilo pravnu rupu i povećalo vjerojatnost da protivnici vukova namjerno ubiju čistog vuka, tvrdeći da je to križanac”, dodaje dr. Salvatori.

Vezano [vuk]:

• Najvažnije parazitarne zoonoze i njihovo javno-zdravstveno značenje u zemljama Europe
• Lovstvo u Republici Hrvatskoj – održivo gospodarenje s divljači
• CARNIVORA DINARICA – Prekogranična suradnja za dugoročno očuvanje velikih zvijeri
• Križanje vukova i pasa u Hrvatskoj
• Veterinarski fakultet u Zagrebu: Međunarodni dan zaštite životinja