IzdvojenoIzobrazbaMeđunarodna suradnjaPredstavljamoStručno usavršavanjeVeterinarski fakultet u Zagrebu

Europski specijalisti veterinarske patologije – Diplomate of the European College of Veterinary Pathologists (DiplECVP/DECVP)

Izv. prof. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj, DiplECVP
Zavod za veterinarsku patologiju
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Uvod


Veterinarska patologija je znanost koja se bavi proučavanjem bolesti životinja.
Pri tome veterinarski patolozi imaju jednu od ključnih uloga u unapređenju zdravlja ljudi i životinja kroz:

  1. dijagnosticiranje bolesti kućnih ljubimaca, životinja koje služe za proizvodnju hrane, zooloških i divljih životinja što predstavlja središnju disciplinu veterinarske patologije i neophodno je u očuvanju zdravlja i dobrobiti naših kućnih ljubimaca, našoj opskrbi hranom i očuvanju divljih vrsta.
  2. Veterinarski patolozi su i ključni članovi timova koji otkrivaju i razvijaju nove lijekove što ima za cilj donošenje na tržište sigurnog i učinkovitog lijeka za korištenje u ljudi i životinja.
  3. Veterinarski patolozi imaju duboko razumijevanje bolesti različitih vrsta životinja, stoga su kvalificirani za provođenje istraživanja koja unapređuju naše znanje o patogenezi bolesti što omogućuje razvoj novih metoda za liječenje i prevenciju bolesti.

U cilju unapređenja veterinarske patologije te promocije visokih standarda u ovoj disciplini, u Europi je 1995. godine osnovan Europski koledž veterinarskih patologa (engl. European College of Veterinary Pathologists, ECVP). ECVP predstavlja dio opće sheme edukacije doktora veterinarske medicine u Europskoj uniji (EU), koja je koordinirana sa ECCVT (engl. European Coordination Committee on Veterinary Training) i uključuje FVE (engl. Federation of Veterinarians of Europe), EAEVE (European Association of Establishment for Veterinary Education) i EBVS (European Board of Veterinary Specialisation).

Misija ECVP-a je da pridonosi održavanju i poboljšanju kvalitete europskih specijalista veterinarske patologije diljem Europe na najvišoj razini te na taj način omogući da širokoj javnosti bude osiguran izvrstan veterinarski medicinski servis.
Primarni ciljevi ECVP-a su promocija učenja/treninga, istraživanja i prakse veterinarskih patologa u Europi te povećanja njihovih kompetencija na sljedeći način:

  1. Uspostavljanje vodiča za poslijediplomsku edukaciju i trening kao preduvjet za dobivanje titule specijalist veterinarske patologije.
  2. Ispitivanje i provjera autentičnosti veterinara kao specijalista veterinarske patologije.
  3. Poticanje istraživanja i drugih doprinosa znanju iz svih područja veterinarske patologije te promocija komunikacije i diseminacije toga znanja.
  4. Razvoj, nadzor i procjena programa kontinuirane edukacije u veterinarskoj patologiji.
  5. Opredjeljenje za razvoj kulture koja prepoznaje važnost osiguranja kvalitete te razvoj i implementacija strategije za trajno poboljšanje kvalitete.
  6. Održavanje specijalizacije iz veterinarske patologije na najvišem stupnju u skladu s Europskim kvalifikacijskim okvirom razina 8 (engl. European Qualification Framework (EQF), level 8).

Koraci do titule ‘specijalist veterinarske patologije (DiplECVP)’


Da bi kandidati mogli pristupiti polaganju ECVP certifikacijskog ispita iz veterinarske patologije, moraju zadovoljavati određene kriterije. Tako kandidati moraju biti registrirani/licencirani za obavljanje veterinarske djelatnosti u Europi te nakon diplome provesti jednu do dvije godine prakse („internship“) u području relevantnom za veterinarsku patologiju. Nakon toga moraju završiti tri godine treninga iz veterinarske patologije pod nadzorom europskog ili američkog certificiranog specijalista veterinarske patologije (DECVP, DACVP) u centru koji ima registrirani program treninga za rezidente iz veterinarske patologije. Također, prije pristupanja ispitu, rezidenti moraju objaviti najmanje dva rada u međunarodnom časopisu relevantnom za veterinarsku patologiju. Osim ovog redovitog treninga, u određenim slučajevima kandidati se za ispit mogu pripremati i kroz alternativni put treninga. U tom slučaju moraju nakon završenog studija imati najmanje pet godina prakse u području veterinarske patologije te najmanje jednu godinu provesti u treningu pod nadzorom DECVP ili DACVP.

Nakon završenog treninga i zadovoljavanja svih kriterija, kandidati mogu pristupiti polaganju ECVP certifikacijskog ispita. Ispit se sastoji od pet dijelova koji pokrivaju sve aspekte veterinarske patologije:

  1. Histopatologija
    Ovaj dio ispita se polaže prvi dan prije podne. Kandidati opisuju histopatološke uzorke, citološke uzorke i slike elektronskog mikroskopa. Distribucija lezija po životinjskim vrstama je okvirno: 30% velike životinje, 30% male životinje i 30% ostale vrste (egzotične životinje, ribe, laboratorijske životinje i perad).
  2. Makropatologija
    Ovaj dio ispita se polaže prvi dan poslije podne. Sastoji se od digitalnih fotografija na kojima kandidati moraju prepoznati leziju i napisati morfološku dijagnozu procesa, uzrok/ etiologiju procesa, lezije u drugim organima, patogenezu i/ ili kliničke znakove bolesti. Distribucija lezija po životinjskim vrstama je slična kao i u dijelu histopatologija.
  3. Opća patologija
    Ovaj dio ispita se polaže drugi dan prije podne, a obuhvaća gradivo iz knjiga i časopisa koji obrađuju teme iz opće patologije.
  4. Veterinarska patologija
    Ovaj dio ispita se polaže drugi dan poslije podne, a obuhvaća teoretsko znanje iz knjiga i časopisa koji obrađuju teme iz specijalne veterinarske patologije. U ovom području kandidati moraju odabrati jedno glavo i jedno manje područje:
    Glavno područje:

    1. Velike i male domaće životinje
    2. Perad i velike životinje
    3. Ribe i egzotične životinje

    Manje područje:

    1. Male domaće životinje (psi, mačke)
    2. Velike domaće životinje (konji, svinje, goveda, ovce, koze)
    3. Egzotične životinje (kavezne ptice, zoološke i divlje životinje)
    4. Laboratorijske životinje (miš, štakor, nehumani primati, psi, kunići, zamorčići i druge vrste životinja koje se koriste u biomedicinskim istraživanjima i procjenama sigurnosti lijekova)
    5. Ribe
  5. Sveobuhvatna patologija (engl. Comprehensive Pathology)
    Ovaj dio ispita se polaže treći dan, a sastoji se od pet zadataka koji mogu uključivati sljedeću problematiku:

    1. Analiza sažetka u kojem se moraju uočiti i ispraviti pogreške. Ovaj dio zahtjeva znanje iz opće i veterinarske patologije.
    2. Analiza toksikoloških studija na osnovu makroskopskih i histoloških slika, statističkih podataka i dijagrama, tablica težine organa, parametara kliničke patologije i drugog. U ovom dijelu kandidati, osim znanja patologije laboratorijskih životinja, moraju pokazati barem bazično znanje iz područja toksikološke patologije i metodologije kao i poznavanje vokabulara toksikoloških studija.
    3. Analiza znanstvenih istraživanja na osnovu prezentiranih podataka iz originalnih referenci koje kandidati moraju znati analizirati, odgovoriti na postavljena pitanja i donijeti zaključke ili postaviti hipotezu. U ovome dijelu se također testira i znanje kandidata iz molekularnih metoda koje se koriste u analizi DNA, RNA, proteina, epigenetskih promjena i genetskih modifikacija.
    4. Drugo mišljenje.
    5. Analiza forenzičkog slučaja ili slučaja iz kliničke patologije.
      U davanju drugog mišljenja, analizi forenzičkog ili slučaja iz kliničke patologije kandidati moraju primijeniti znanje iz dijagnostike.

U svrhu pripreme ispita, rezidenti imaju preporučenu literaturu koju moraju proći tijekom pripreme ispita. Literatura se sastoji od knjiga/udžbenika iz pojedinih područja veterinarske patologije te određenog broja časopisa izdanih u zadnjih pet godina prije polaganja ispita. Popis literature prikazan je na linku http://www.ecvpath.org/literature-list/.

Da bi položili ispit, iz svakoga od nabrojenih pet područja (histopatologija, makropatologija, opća patologija, specijalna patologija i sveobuhvatna patologija) kandidati moraju zadovoljiti minimalno 60% te nakon položenih svih pet dijelova ispita dobivaju titulu specijalist veterinarske patologije – Diplomate ECVP (DiplECVP/ DECVP).

Specijalisti veterinarske patologije (DiplECVP) u Republici Hrvatskoj


Prvi specijalist veterinarske patologije (DECVP) u Republici Hrvatskoj je izv. prof. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj sa Zavoda za veterinarsku patologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Izv. prof. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj, DiplECVP
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Izv. prof. Gudan Kurilj je u svrhu pripreme ispita prošla alternativni put treninga prilikom čega je provela jednu godinu treninga (2013.-2014.) pod nadzorom dr. Monike Hilbe, DECVP u Institutu za veterinarsku patologiju Sveučilišta u Zürichu.
U svrhu testiranja znanja iz specijalne veterinarske patologije, dr. Gudan Kurilj je kao glavno područje odabrala velike i male domaće životinja, a kao manje područje specijalizacije laboratorijske životinje. Izv. prof. Gudan Kurilj je položila sve dijelove certifikacijskog ispita u veljači 2015. godine i postala članom ECVP-a. Nakon položenog ispita je napisala program rezident treninga iz veterinarske patologije koji je prihvaćen od strane Vijeća ECVP-a tako da se Zavod za veterinarsku patologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od veljače 2016. godine nalazi na listi odobrenih trening centara za pripremu kandidata za polaganje ECVP certifikacijskog ispita (http://www.ecvpath.org/residency-training/).

Trenutno se u treningu za pripremu ispita nalazi izv. prof. dr. sc. Ana Beck (alternativni put) i doc. dr. sc. Ivan-Conrado Šoštarić-Zuckermann (klasični trogodišnji trening).

U svrhu što boljeg treninga kandidata, ali i polaznika poslijediplomskog specijalističkog i doktorskog studija, prof. Gudan Kurilj je u Zavodu za veterinarsku patologiju uvela kontinuirano održavanje Wednesday Slide Conferences (https://www.askjpc.org/wsco/index.php), kvizova iz makropatologije, “Journal“ i „Book“ klubova te rasprave slučajeva iz rutinske dijagnostike.

Trajanje certifikata DiplECVP


Nakon položenog certifikacijskog ispita, svaki član ECVP-a (DiplECVP) mora obnavljati članstvo odnosno produžavati certifikat svakih pet godina. U tu svrhu specijalisti veterinarske patologije moraju biti aktivni u polju veterinarske patologije i obavezno se kontinuirano educirati. Kako bi obnovili certifikat i produžili članstvo u ECVP-u, specijalisti veterinarske patologije dužni su kroz pet godina skupiti minimalno 100 bodova iz sljedećih pet područja aktivnosti:

  1. Publiciranje radova iz područja veterinarske patologije (znanstveni radovi, case report-i, knjige).
  2. Prezentacije/ predavanja u smislu prezentiranja radova na kongresima, držanje predavanja na tečajevima kontinuirane edukacije te organizacija tečajeva kontinuirane edukacije.
  3. Pohađanje međunarodnih i nacionalnih kongresa i radionica.
  4. Sudjelovanje u radu ECVP-a.
  5. Sudjelovanje u radu drugih institucija, društava, uredničkim odborima časopisa, stjecanje doktorata znanosti i drugih stupnjeva edukacije.

Uz navedeno, u svrhu re-registracije potrebno je priložiti i dva pisma potpore od ECVP Diplomata. Ukoliko Diplomate ECVP ne uspije u pet godina skupiti dovoljan broj bodova ili ne pošalje dokumente za produženje certifikata, dobiva titulu ‘Non-Practicing Diplomate‘ i briše se iz registra europskih specijalista (EBVS Specialist Register).


Vezani sadržaji

Održana radionica ‘Antimikrobna rezistencija i razborita primjena veterinarskih lijekova’

Urednik

Prof. dr. sc. Željko Pavičić dobitnik Nagrade “Andrija Štampar”

Urednik

Tjedan Sveučilišta: Senat Sveučilišta proglasio nove profesorice i profesore u trajnom izboru i dodijelio spomen-medalje

Urednik

7. Hrvatski veterinarski kongres

Urednik

2. Dani Erasmusa na VEF-u

Urednik

7. Hrvatski veterinarski kongres – program

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više