Žaklin Acinger-Rogić¹, dr. med. vet., prof. dr. sc. Marina Pavlak²
¹Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane; ²Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- kategorija „0“ – gospodarstva koja drže jednu tovnu svinju za vlastite potrebe;
- kategorija „1“ – gospodarstva koja ne udovoljavaju uvjetima;
- kategorija „2“ – gospodarstva koja djelomično udovoljavaju uvjetima;
- kategorija „3“ – gospodarstva koja u potpunosti udovoljavaju uvjetima i
- kategorija „4“ – gospodarstva koja drže svinje na otvorenome i koja su odobrena od veterinarskog inspektora.
Za procjenu dinamike infekcije virusom bolesti Aujeszkoga tijekom vremena u ovisnosti o rizičnim čimbenicima izrađen je metaregresijski model koji je uključivao longitudinalne podatke seroprevalencije kroz kalendarsko razdoblje od 9 godina i koji omogućuje kontinuirano praćenje diskretne varijable bolesti Aujeszkoga na svinjogojskim gospodarstvima na području Republike Hrvatske u ovisnosti o rizičnim čimbenicima, odnosno njegovu dinamiku kretanja ovisno o relevantnim rizičnim čimbenicima. Kako bi se pak procijenilo međudjelovanje identificiranih rizičnih čimbenika (varijabli), izrađen je model koji je modeliranjem izvornih podataka praćenja stanja na gospodarstvima u razdoblju od 2013. do 2021. godine i kroz više posjeta omogućio jednostavno očitavanje snage utjecaja pojedinačne varijable i interakcija između dvije odabrane od ukupno 84 analiziranih neovisnih varijabli iz upitnika. Model omogućuje da se utjecaj svake od odabranih varijabli i njihova međusobna interakcija može neovisno lako očitati za bilo koju kombinaciju kategorije gospodarstva i rednog broja posjeta. Model je izrađen u programu napisanim specifično za tu namjenu u programskom jeziku C#. Rezultati analize primjenom ovih matematičkih modela pokazali su neočekivane rezultate za neke varijable koje se načelno smatraju rizičnim čimbenicima za bolest Aujeszkoga. Primjerice, za dezinfekciju i deratizaciju kao povoljnu varijablu, utvrđeno je da je više potvrdnih odgovora na pozitivnim gospodarstvima iz čega se može zaključiti da iako su dani potvrdni, poželjni odgovori, to ne znači da je i sama provedba ovih mjera bila zadovoljavajuća. Modelom su analizirane sve varijable te je za pojedine varijable utvrđen neočekivan rezultat u smislu da poželjno postupanje utječe na veću izloženost infekciji. Navedeno može značiti da su pitanja u upitniku za kategorizaciju koncipirana tako da odgovori mogu biti neodređeni i nespecifični, odnosno pristrani, što dovodi do ovakvog rezultata analize. Zaključno, matematički modeli mogu poslužiti kao koristan alat za evaluaciju i drugih postojećih sustava ili programa u području zdravlja životinja.
Ključne riječi: kategorizacija, biosigurnost, matematički model, bolest Aujeszkoga
- Ukidanje zone zaštite i zone nadziranja u Splitsko-dalmatinskoj županiji zbog afričke svinjske kuge
- Primjena serologije mesnog soka u dijagnostici invazije protistom Toxoplasma gondii u klaonički obrađenih svinja
- Mjere kontrole ASK: objavljena provedbena Uredba (EU) 2023/2894
- Nova regionalizacija RH u odnosu na ASK
- Potpore sektoru svinjogojstva zbog izbijanja afričke svinjske kuge