Simpozij “Evolucijski razvoj srca i translacijska medicina” i promocija knjige EVOLUTIONARY DEVELOPMENT OF THE HEART: ANATOMY AND MOLECULES

Promocija knjige EVOLUTIONARY DEVELOPMENT OF THE HEART: ANATOMY AND MOLECULES autora prof. dr. sc. Antona Šmalcelja i izv. prof. dr. sc. Marina Tortija održana je 24. veljače 2024. godine u Velikoj dvorani Hrvatskog liječničkog zbora, u sklopu simpozija “Evolucijski razvoj srca i translacijska medicina” kojeg je organizirala Akademija medicinskih znanosti Hrvatske.

Na početku simpozija okupljene je sudionike pozdravila predsjednica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, prof. dr. sc. Alemka Markotić istaknuvši da je “translacijska medicina zadnjih godina vrijedna disciplina koja povezuje sve ono što se odigrava u bazičnim, pretkliničkim, a onda i kliničkim studijama gdje se shvatilo da samo zajedno u biomedicinskoj struci možemo dati napredak i doprinos znanosti, struci, a u krajnjoj liniji onome kome je sve namijenjeno, a to je pacijent odnosno bolesnik.”

Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i podpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Davor Miličić, FESC, FAAC, zahvalio je autorima na ideji i interesu “da objave ovakvu zaista fascinantnu knjigu koja spada u, ja mislim, u svjetske raritete” te kazao kako će kroz ovu knjigu kardiolozi “dobiti dodanu vrijednost u našem kardiološkom znanju”. Najavio je mogućnost formiranja kolegija unutar poslijediplomskog specijalističkog studija iz kardiologije, ali i osnivanje nove radne skupine koja će se baviti eksperimentalnom i temeljnom kardiologijom unutar Hrvatskog kardiološkog društva.

Program predavanja nakon pozdravnih govora započeo je predavanjem prof. dr. sc. Damjana Franjevića sa Biološkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu na temu “Od srca do srca”,

…a predavanjem na temu “Od miša do plavetnog kita: raznolikost anatomske građe srca sisavaca” prof. dr. sc. Martine Đuras sa Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskoga fakulteta, zaključen je prvi dio simpozija.

Nakon kraće pauze, o animalnim modelima u translacijskoj medicini govorila je dr. sc. Ines Jović sa Klinike za unutarnje bolesti Sveučilišne veterinarske bolnice Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, u predavanju pod naslovom “Životinjska srca u službi ljudskih: animalni modeli u translacijskoj medicini”.

Zadnje predavanje na ovom simpoziju pod naslovom “The big invisible – prirođene srčane greške” održala je doc. dr. sc. Margarita Brida, FESC, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Royal Brompton Hospital and Imperial College, London, Ujedinjeno kraljevstvo.

Promociju knjige EVOLUTIONARY DEVELOPMENT OF THE HEART: ANATOMY AND MOLECULES autora prof. dr. sc. Antona Šmalcelja i izv. prof. dr. sc. Marina Tortija vodila je Anđa Raič, prof., glavna urednica Medicinske naklade, izdavača knjige, a u promociji su uz autore sudjelovale dvije recenzentice (od ukupno četiri recenzenta), prof. dr. sc. Martina Đuras i doc. dr. sc. Iva Šmit.

Iz perspektive Medicinske naklade, EVOLUTIONARY DEVELOPMENT OF THE HEART: ANATOMY AND MOLECULES je prva knjiga u godini u kojoj Medicinska naklada obilježava 60 godina svoga postojanja (1964.) tijekom kojih je, prema riječima Anđe Raič, objavljeno nekoliko tisuća naslova, a čime je hrvatskoj medicinskoj publicistici dan zaista značajan doprinos.

Prof. dr. sc. Martina Đuras je iz perspektive recenzentice okupljenima na promociji prvenstveno istaknula koncept knjige koja “kroz molekularni pristup cijeloj evoluciji srca fascinira i referencama i mnoštvom usklađene terminologije”. Recenzentica doc. dr. sc. Iva Šmit također je istaknula koncept knjige pisane “pitkim, jednostavnim i krajnje maštovitim engleskim jezikom”, kroz kojeg se čitaljelja “iz koraka u korak vodi u sve kompliciranije aspekte teme”. Druga dva recenzenta, prof. dr. sc. Dubravko Jalšovec i prof. dr. sc. Mirjana Kalafatić, nisu sudjelovala u promociji.

Govoreći o knjizi, ali i osvrćući se i na simpozij, izv. prof. dr. sc. Marin Torti je naglasio da je razumijevanje evolucijskog razvoja srca/razvojne biologije srca temelj razumijevanja prilagodbe srca na bolest, ali i razumijevanja nastanka prirođenih i nasljednih bolesti srca. Bez dobrih temelja, bez razumijevanja evolucijskih mehanizama, nema dobre kliničke kardiologije.
Tijekom promocije rečeno je da se, osim u njezinom prvom dijelu koji se bavi anatomijom i histologijom, ovdje ne radi o knjizi namijenjenoj studentima dodiplomskog studija nego onima koji su već stekli diplomu u biomedicinskom području te se dalje usavršavaju u području kardiologije, bilo humane ili veterinarske. Isto tako, ocijenjeno je da knjiga može poslužiti i stručnjacima u području prirodoslovnih znanosti jer izvrsno temeljito tumači evoluciju srca. Premda je namijenjena veterinarskim ili humanim kardiolozima, biolozima i/ili anatomima, primarna intencija knjige bila je da ona bude priručnik za doktorski studij.

Iz riječi autora knjige jasno je da planovi za daljnju eksperimentalnu i translacijsku kardiologiju postoje te da ta translacija u kardiologiji zaista ima puno smisla. Prof. dr. sc. Anton Šmalcelj kazao je da je za načine i razloge nastanka kongenitalnih srčanih grešaka puno primjera u veterinarskoj (animalnoj) medicini, pa i u evoluciji, a u regeneracijskoj se medicini translacija ocjenjuje kao granica napretka.

Koautorstvo humanomedicinskog i veterinarskog kardiologa u pisanju ove knjige pokazuje do koje mjere se u hrvatskoj kardiologiji uz općepoznati humanomedicinski trenutno uvažava i aspekt veterinarske kardiologije. S vremenom jača dojam da suradnja stručnjaka humane i veterinarske medicine kroz godine postaje sve učestalija i trajnija, iako ne i sustavna, barem ne na način na kakav su ju dosad brojni pojedinci, pa i doajeni medicine kroz ne tako davnu povijest tijekom svog profesionalnog puta, prepoznavali – kao intrigantnu, pa sve češće i nezaobilaznu, kao što to mnogi danas smatraju. One svjesne činjenice da je veterinarska medicina u svojoj biti samo grana medicine, to ne čudi niti danas niti je ikada prije, a da su sinteze ovih uskosrodnih, uskospecifičnih i uskospecijaliziranih znanja ne samo korisne nego se sve više prepoznaju kao prijeko potrebne, uviđa s godinama sve veći broj medicinara obje provenijencije.