P redstavljanje sveučilišnog udžbenika “FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA PSA” autora profesora emeritusa Mensura Šehića, održano je 13.06.2014. godine u Velikoj predavaonici Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Autor:
profesor emeritus Mensur Šehić
Recenzenti:
prof.dr.sc. Damir Stanin
prof.dr.sc. Mario Kreszinger
prof. (u mirovini) dr.sc. Božidar Ćurković
Izdavač: Veterinarski fakultet u Zagrebu
“Sveučilišni udžbenik FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA PSA objavljen je u nakladi Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu jedan je u nizu udžbenika iz veterinarske medicine koji su objavljeni u nakladi Fakulteta. Tako se uz svoje temeljne zadaće – nastavnu, znanstvenoistraživačku i stručnu djelatnost – Fakultet može pohvaliti i svojom izdavačkom djelatnošću koja uključuje raznovrsnu udžbeničku produkciju posljednjih godina. Literatura na hrvatskom jeziku iz veterinarske medicine prije svega je namijenjena studentima preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskih studija veterine, no ono je velika pomoć doktorima veterinarske medicine koji rade u veterinarskim ambulantama i klinikama.
Prof. dr. sc. Mensur Šehić devedesetih je godina prošloga stoljeća, kada nije bilo literature iz veterinarske rendgenologije na hrvatskom jeziku, sa svojim kolegama načinio prvo udžbeničko štivo iz toga područja koje je služilo i studentima i doktorima veterinarske medicine na terenu. Uslijedio je niz udžbenika čije autorstvo potpisuje i u koje je pretočio svoje dugogodišnje iskustvo ne samo iz područja rendgenološke dijagnostike nego i fizikalne terapije te novih, suvremenih dijagnostičkih postupaka poput ultrazvučne dijagnositke, kompjutorizirane tomografije i magnetske rezonancije.
Sada je profesor Šehić stručnu literaturu iz veterinarske medicine obogatio još jednim udžbenikom na čemu mu zahvaljujemo i čestitamo.” (Željana Klječanin Franić, prof.)
Iz uvoda
“Fizikalna terapija je jedna od najstarijih i najsuvremenijih metoda liječenja u povijesti medicine. Humana fizikalna terapija je poznato i vrlo vrijedno područje medicine, koje postiže vidne rezultate u rehabilitaciji pacijenata nakon raznovrsnih kirurških zahvata i ozljeda. U veterinarskoj medicini malo se pažnje posvećivalo pacijentima sa sličnom problematikom. Postupci fizikalne terapije upotrijebljeni u humanoj medicini prilagođeni su terapiji veterinarskih pacijenata.
Paralelno s razvojem tehnologije, postiže se napredak u fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji pasa, pri čemu se koriste sva novija saznanja iz područja elektronike, ultrazvuka, lasera i umjetnih izvora svjetlosti.
Značajno poglavlje u knjizi su terapijske vježbe, koje su jedne od vrjednijih postupaka u fizikalnoj rehabilitaciji pasa. Glavni ciljevi terapijskih vježbi su pojačanja aktivnih bezbolnih raspona pokreta, poboljšanje mišićne mase i snage mišića, izvođenje balansiranja i dnevnih funkcija te mogućnosti aerobika kako bi se spriječile daljnje ozljede i smanjila težina i šepavost. U terapijske vježbe spadaju i važne metode pomaganja, koje omogućuju da se pacijent što je moguće prije vrati u normalno ili bitno poboljšano stanje. Prednost je i što uređaji koji se pritom koriste nisu skupi, a jednostavno se i zahtjevno raznoliko upotrebljavaju.
Fizikalna terapija je kompleksno područje, koje obuhvaća sve temeljne grane medicine i fizike. Prije obrade terapijskih postupaka i rehabilitacije, najprije je trebalo prikazati mišićni i živčani sustav psa te sastavnice lokomotornog sustava koji je najčešće izložen operativnim zahvatima i ozljedama. Osnovni preduvjet za odabir i ispravni pristup fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji je dobro poznavanje anatomije i fiziologije mišićno-skeletnog sustava psa.
Studentima veterinarske medicine, kolegama u praksi, u ambulantama i klinikama potrebna su temeljitija saznanja iz područja fizikalne terapije i rehabilitacije pasa.”
Prof. dr. sc. Mario Kreszinger, Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Udžbenik “FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA PSA” autora profesora emeritusa Mensura Šehića, sveobuhvatno je i razvidno djelo koje će u mnogome po opsegu poslužiti dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi iz fizikalne terapije.Analizirajući predočeni tekst, vidljiv je bogati sadržaj suvremene problematike fizikalne terapije i rehabilitacije psa, pri čemu je autor koristio sva novija saznanja iz područja elektronike, ultrazvuka, lasera i umjetnih izvora svjetlosti. No, osim tih sofisticiranih uređaja, u fizikalnoj terapiji nisu zanemareni prirodni izvori energije.
Prije obrade terapijskih postupaka i rehabilitacije, autor je najprije prikazao mišićni i živčani sustav psa te sastavnice lokomotornog sustava koji je najčešće izložen operativnim zahvatima i ozljedama. To je bio preduvjet za bolje razumijevanje svih postupaka fizikalne terapije i rehabilitacije.
Značajna problematika su terapijske vježbe koje su jedne od vrjednijih postupaka u fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji psa. Glavni ciljevi terapijskih vježbi su pojačanja aktivnih bezbolnih raspona pokreta, poboljšanje mišićne mase i snage mišića, izvođenje balansiranja i dnevnih funkcija te mogućnosti aerobika kako bi se spriječile daljnje ozljede i smanjila težina i šepavost.
Osnovni zadatak i svrha napisanog testa je razmatranje različitih oblika energije fizikalnih podražaja, postupaka njihove primjene, očitovanja reakcije organizma na podražaje, indikacije i kontraindikacije primjene fizikalnih postupaka liječenja i rehabilitacije. Opisujući te postupke autor se također osvrnuo i na osnovna fizikalna svojstva svakog oblika energije, koja su osnova razmatranja terapijskih učinaka.
- Predloženi rukopis “Fizikalna terapija i rehabilitacija psa” u cijelosti odgovara kolegiju Fizikalna terapija koji se sluša u osmom semestru sa satnicom 1+1.
- Djelo je metodički prilagođeno predmetu tako što obrađena poglavlja omogućuju nastavniku da u svojoj nastavi metodički obrazlaže svaki segment zasebne problematike. Sadržaj rukopisa je pregledan i jasan u jezičnom i konceptualnom smislu.
- Autor je koristio gotovo sve relevantne bibliografske jedinice koje se odnose na područja obrađena u udžbeniku. Brojni su podaci iz stručne i znanstvene veterinarske i humane literature.
- Iza svakog poglavlja je popis literature (148 referenci).
- Literatura iz područja fizikalne terapije i rehabilitacije psa u veterinarskoj medicini je oskudna i svakako nedostatna. Autor je uz postojeću literaturu koristio dugogodišnju kazuistiku s originalnim tekstom i slikovnim prikazima pacijenata Zavoda za rendgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
- Pisana problematika u ovom obliku je prvi tekst u Republici Hrvatskoj. Autor je u svom radu koristio neke podatke objavljene u udžbeniku “Fizikalna medicina u terapiji i dijagnostici domaćih životinja” (autori: Mensur šehić i sur.).
- Terminologija i mjerne jedinice usklađeni su s postojećim propisima i praksom.
Rukopis udžbenika napisan je jasno, pregledno, stručno i u jezičnom smislu korektno te svojom konceptualnošću predstavlja znatan doprinos razvoju veterinarske fizikalne terapije i rehabilitacije psa.
Kao recenzent udžbenika “Fizikalna terapija i rehabilitacija psa” mišljenja sam da se radi o društveno-vrijednoj i potrebnoj knjizi koja sadrži 13 poglavlja, 196 stranica, 84 slike, 7 tablica i na kraju bogato kazalo pojmova.
Dr. sc. Pero Božić održao je kraći govor nakon autorovog izlaganja (Zagreb, 13. Lipnja 2014.)
“Cijenjeni gospodine dekane, cijenjeno povjerenstvo, cijenjeni auditori, cijenjeni profesore i dragi prijatelji; nije moje da narušavam protokol, ali ovo je pozitivno narušavanje. Ovo je već 13 ili 15 promocija tvojih knjiga kao autora i koautora. Malo je osoba i profesora koji se mogu pohvaliti takvim bogatstvom. Profesor Vjekoslav Duančić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu u Zavodu za histologiju i embriologiju (svi smo učili iz njegovih knjiga) rekao mi je: zadatak svakog profesora je da odgoji svoje nasljednike i da pišu udžbenike. Ti si taj zadatak u potpunosti ispunio.
Može te se svakako slobodno svrstati, po mojoj skromnoj ocjeni, u legendu (sportski termin) druge polovice postojanja Veterinarskog fakulteta (skoro 100 godina). Dakle, uz bok profesora Forenbachera, Krvavice, Topolnika, Cilige, dakako i tvog mentora profesora Rapića, time da si ti živa legenda.
Znamo se od 1964. godine (na jesen 50 godina), naime bio si mi demonstrator na biologiji. U jednom nevezanom razgovoru ti si trebao naočale za tamnu komoru, a pošto je moja tadašnja djevojka bila optičarka, to smo i realizirali. Na kraju te je moj brat pokojni Vlado doveo kući sa svoje brucošijade i htjeli smo piti kavu. Međutim nije radio mlinac za kavu, pa si ti razrezao nožem plastiku, spojio žice i zalijepio plastiku, tako da smo iza toga pili kavu. Kasnije si mi bio kao „obiteljski električar“ zahvaljujući rahmetli Arifu gdje si naučio i za električara. Druženje s tobom nas je sve oplemenjivalo, a od tebe se je uvijek čula smirena i pametna riječ tj. savjet. Mislim da ovo nije tvoja zadnja promocija tvojih knjiga. Od ponedjeljka ide, kako se to moderno kaže, novi projekt.
Ima jedna mala anegdota ili doživljaj. Naime prilikom jedne promocije tvoje knjige meni je bio rođendan. Inače u jednoj godini imam više rođendana, a jedan imendan. Ja ti kažem „Mensika imam rođendan i čeka me jedno društvo i neću biti prisutan promociji“, a ti meni kažeš moraš ostati do kraja jer si mi ti glavni glumac (nisam shvatio, ali sam ostao). Na kraju zahvale pokažu se dvije slike na ekranu. Lijevo dr. Režić (moj kum), a Mensur kaže ovo su moja dva dva stalna, dobra i sigurna sponzora.
Latinska poslovica kaže „similis simili gaudet“ (sličan se sličnom veseli, tj. svoj k svome). Još jedanputa hvala ti na svemu i ponosam sam kao svi tvoji prijatelji što se družimo s tobom.”