Genotipizacija i osjetljivost bakterije Paenibacillus larvae na komercijalne dezinficijense

(Foto: Alen Bregeš)

Zlatko Tomljanović¹, Josipa Vlainić², Ivana Tlak Gajger³
¹Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, Hrvatska; ²Institut Ruđer Bošković, Bijenička cesta 54, Zagreb, Hrvatska; ³Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, Hrvatska

“Američka gnjiloća medonosne pčele je zarazna bolest nepoklopljenog i poklopljenog pčelinjeg legla koja pčelarstvu nanosi višestruke štete. Uzročnik bolesti je bakterija Paenibacillus larvae koja u nepovoljnim životnim uvjetima tvori dugo živuće i otporne spore. Patogeneza, klinička slika i stupanj virulencije ovise o genotipu uzročnika. Dosad je utvrđeno pet genotipova P. larvae (ERIC I, ERIC II, ERIC III, ERIC IV i ERIC V) koji se međusobno razlikuju u morfologiji, biokemijskim čimbenicima i virulenciji.
Poznavanje raširenosti i dinamike pojavnosti pojedinih genotipova P. larvae na određenom području pruža uvid u patofiziološke procese na razini ličinke/pčelinje zajednice te utječe na procjenu rizika od američke gnjiloće jer postoji značajna korelacija između genotipa i pojavnosti kliničkih znakova. Tvrdokoran tijek bolesti, otpornost uzročnika, poteškoće u kliničkoj dijagnostici i suzbijanju učinili su američku gnjiloću jednom od najtežih bolesti.
Nakon provedenih sanacijskih mjera nužno je primijeniti učinkovitu završnu dezinfekciju opreme, pribora i pčelinjaka čiji uspjeh ovisi o izboru dezinficijensa, preporučenoj koncentraciji radnih otopina, načinu i dužini izlaganja, vrsti mikroorganizama koji se moraju ukloniti te površini/materijalu koji se dezinficira.
Cilj istraživanja bila je provedba genotipizacije bakterije P. larvae na pedeset terenskih izolata izdvojenih iz karakteristično promijenjenih uginulih pčelinjih ličinki skupljenih u razdoblju od jedanaest godina (2010. – 2020.), te time utvrditi raširenost i učestalost određenih genotipova u Republici Hrvatskoj.
Također, cilj je bio i utvrđivanje učinka deset komercijalno dostupnih i uobičajeno korištenih dezinficijensa u pčelarstvu, na terenske i certificirane sojeve bakterije P. larvae, u laboratorijskim uvjetima. Genotip ERIC I bakterije P. larvae utvrđen je u pčelinjim zajednicama u visokoj prevalenciji od 90,3 %, a genotip ERIC II u 7,3 % od ukupno uspješno analiziranih terenskih izolata. Za jedan izolat postavljena je sumnja na genotip ERIC IV s prevalencijom od 2,4 % te je potrebna daljnja verifikacija takvog nalaza. Istraživani su učinci Genoxa, Genolla, Ecocida S, Sekusepta aktiv, Incidina OxyFoam S, Bee Protect H forte, Bee Protect F, Despadac, Despadac Secure i EM® probiotika za pčele u testu tvorbe zone inhibicije, suspenzijskom testu učinka na žive bakterije, testu dezinficijskog djelovanja na površinama i suspenzijskom sporocidnom testu. Sekusept aktiv u 2% koncentraciji i Incidin OxyFoam S u suspenzijskom testu sporocidnog djelovanja pokazali su zadovoljavajući sporocidni učinak na sva četiri ispitivana genotipa bakterije P. larvae (ERIC I do ERIC IV).

Ključne riječi: američka gnjiloća medonosne pčele; Paenibacillus larvae; genotipizacija; dezinficijensi