Globalna konkurentnost peradarske proizvodnje u Europskoj uniji te stanje i trendovi proizvodnje i tržišta Republike Hrvatske u drugoj godini članstva u Europskoj uniji

Branko Bobetić
Gospodarsko interesno udruženje “Croatiastočar”, Zagreb, Hrvatska

Uz dozvolu prenešeno iz Zbornika radova PERADARSKIH DANA 2015.

Globalni trendovi proizvodnje i potrošnje mesa

U posljednjih 10 godina prosječna godišnja stopa rasta svih vrsta mesa u svijetu iznosila je 1,9%, a prosječna godišnja stopa rasta mesa peradi iznosila je 2,9%. Ukupna proizvodnja svih vrsta mesa u članicama EU u 2014. godini iznosila je cca 43.9 milijuna tona, što je povećanje od 10%.
Proizvodnja mesa peradi u 2014. godini dostigla je razinu od 1,3 milijuna tona, što je rast od 20% u odnosu na proizvodnju 2005. godine. Prema procjenama FAO oko 2020.
godine na svjetskoj razini proizvodnja mesa peradi dostići će proizvodnju svinjskog mesa i u idućim godinama će meso peradi imati najbrži rast od svih vrsta mesa.

Tržište mesa peradi i jaja u EU

Izvoz članica EU prema podacima iz 2013. godine iznosio je 1,3 milijuna tona mesa peradi, dok je uvoz iznosio 0,8 milijuna tona. Uvozi se najvećim dijelom pileći i pureći file te proizvodi na bazi bijelog mesa peradi. Zbog veće uvozne cijene bijelog mesa članice EU vrijednosno su neto uvoznik, jer vrijednost uvoza nadmašuje vrijednost izvoza za 17%.
Što se jaja i proizvoda od jaja tiče, članice EU višestruko su neto izvoznik i po količinama i po vrijednosti. Ukupan izvoz jaja i proizvoda od jaja iz EU u 2013. godini iznosio je 179.000 tona, a uvoz 22.000 tona.

Globalna konkurentnost mesa peradi i jaja iz EU

U 2013. godini prosječna cijena koštanja utovljenog pileta bila je 1,01 eura/kg ž.v., cijena pilećeg trupa grill obrade bez troškova klanja iznosila je 1,44 eura/kg, a cijena trupa s troškovima klanja 1,73 eura/kg. Prosječna neto prodajna cijena pilećih trupova grill obrade iznosila je 2,04 eura/kg.
Konkurentnost globalnog tržišta analizira se kroz tržnu cijenu pilećeg filea. Prosječna tržna cijena pilećeg filea u EU bila je u 2013. godini 4,25 eura/kg, dok je prosječna domicilna tržna cijena najvećih izvoznika pilećeg filea na svjetska tržišta (SAD, Tajland, Brazil) iznosila cca 3 eura.
Uvozna cijena pilećeg filea na tržište EU veća je od prosječne EU cijene zbog transportnih troškova te uvoznih pristojba. Prosječna proizvodna cijena koštanja konzumnih jaja vodećih EU proizvođača u 2010. godini iznosila je 0,84 eura/kg. Na globalnom tržištu najvećim dijelom trguje se jajima u prahu. Prosječna EU cijena koštanja jaja u prahu iznosila je 6,21 eura/kg, dok je prosječna cijena koštanja jaja u prahu najvećih svjetskih izvoznika (SAD, Argentina, Ukrajina i Indija) iznosila 4,41 eura.
Proizvodnu cijenu koštanja mesa i jaja kod članica EU značajno opterećuje obveza EU proizvođača s naslova primjene EU legislative (Nitratna direktiva, emisija NH₃, kontrola salmonele, GMO, zabrana upotrebe mesno koštanog brašna, zabrana upotrebe stimulatora rasta te gustoća naseljenosti).
U tovu pilića ovi troškovi čine blizu 5% ukupnih troškova proizvodnje, a u proizvodnji jaja ti troškovi imaju udio u ukupnim troškovima blizu 9%. Europska komisija već nekoliko godina pregovara s WTO o daljnjoj liberalizaciji tržišta poljoprivredno prehrambenih proizvoda te će uvozne pristojbe se zasigurno smanjiti u idućim godinama. To će biti novi izazovi proizvodno tržišne konkurentnosti EU peradarstva te se u tom smislu razrađuju mogući scenariji kao što su: smanjenje pristojba do 50% postojeće osnovne carine kao i promjene u tečajevima svjetskih valuta, što zajedno ima značajnog utjecaja na konkurentnost EU tržišta.

Trendovi peradarstva Hrvatske u drugoj godini članstva u EU

U zadnjih pet godina u klaonicama RH stagnira proizvodnja pilećeg mesa, a od 2012. godine smanjila se proizvodnja purećeg mesa u odnosu na 2010. godinu. Zbog obveze primjene EU legislative kod konzumnih nesilica značajnije pada proizvodnja konzumnih jaja s obzirom na izostanak potrebnih investiranja u zamjenu opreme ili investiranja u alternativne načine proizvodnje konzumnih jaja. Dodatni izazov hrvatskog peradarstva bio je ulazak u članstvo EU sredinom 2013. godine. Unatoč smanjenju neto prodajnih cijena mesa peradi te konzumnih jaja nakon ulaska u članstvo EU značajno eskalira uvoz svih vrsta mesa peradi, a naročito konzumnih kategorija te uvoz mesnih proizvoda odm esa peradi. Istodobno je zbog gubitka CEFTA tržišta smanjen izvoz kobasičarskih proizvoda na bazi mesa peradi, a zbog pada broja nesilica eskalira u 2014. godini uvoz konzumnih jaja u odnosu na 2012. godinu.
U 2014. godini neznatno je povećan izvoz mesa peradi, a ukupna proizvodnja jednodnevne peradi bilježi rast u odnosu na 2012. godinu.

Trendovi proizvodnje, uvoza te izvoza peradarstva RH 2014./2012. godine

Opstojnost i daljnji razvoj peradarske proizvodnje RH iznimno je složen izazov. Naime, analizirajući uvoz mesa, mesnih proizvoda te jaja vidljivo je da se uvoze proizvodi najvećim dijelom iz članica EU gdje su troškovi proizvodnje daleko najniži u odnosu na EU prosjeke. S druge strane, prosječna kupovna moć domicilnog potrošača RH za gotovo 40% je niža od prosjeka EU pa samim time dio potrošača kupuje proizvode niže prodajne cijene bez obzira na iznimnu domicilnu konkurentnost kada je u pitanju kvaliteta i zdravstveni status domaćih proizvoda.

Buduća tržišna konkurentnost u značajnoj mjeri ovisit će i o efikasnosti korištenja EU fondova koji bi u budućim investicijama trebali doprinijeti ne samo unapređenju tehnološkog procesa, već i smanjenju troškova proizvodnje, stvaranju proizvoda veće dodane vrijednosti, a samim time i ukupnom povećanju proizvodnje prema očekivanim EU i globalnim trendovima u idućim godinama.

Izvor podataka: FAOStat, Eurostat, Godišnje izvješće AVEC-a, DZS, HPA.