Dr.sc. Relja Beck
Hrvatski veterinarski institut
Prof.dr.sc. Igor Štoković
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
G oveđa beznoitioza je protozojska bolest koju uzrokuje parazit Besnoitia besnoiti. Razvojni ciklus, za razliku od srodnih vrsta Toxoplasma gondii i Neospora caninum nije u potpunosti razjašnjen, odnosno konačni nostelj nije poznat, bez obzira što je bolest poznata od 1912. godine. Danas se bolest svrstava u skupinu emergentnih bolesti, posebice u Europi gdje je dokazana u Francuskoj, Portugalu, Španjolskoj, Njemačkoj, Italiji i Švicarskoj. U goveda koja su posrednici, parazit oblikuje ciste s bradiziotima, a bolest se očituje blagim oblikom ili teškim i moguće fatalnim tijekom. Akutan oblik beznoitioze se očituje visokom temperaturom, inapatencom, fotofobijom, iscjetkom iz očiju i nosa, prestankom preživanja, hiperemijom kože i orhitisom koji su posljedica umnažanja parazita u endotelnim stanicama krvnih žila. Potom bolest poprima kronični tijek koji se očituje sklerodermom, hiperkeratozom, alopecijom, atrofijom i induracijom testisa bikova koja može prouzročiti prolaznu ili trajnu sterilnost, edemom zglobova. Kod krave se javlja kongestija vimena i nekrotične promjene na sisama.
U akutnoj fazi bolest se može zamijeniti sa bolesti plavog jezika i malignom kataralnom groznicom, dok kronični oblik podsjeća na šugu.
Kod teškog oblika može biti zahvaćena čitava površina kože što se očituje specifičnim izgledom kože – hrastova kora. Hrastova kora i alopecija po cijelom tijelu. Edem distalnih dijelova ekstremiteta. Alopecija i naboranost oko očiju i na bjeloočnici vidljive ciste (poput zrnaca brašna). Ciste u koži, iste kao i u bjeloočnici. Bradizoiti iz ciste.
