SkupoviZoonoze i Jedno zdravlje

Hiperimuni gamaglobulini jučer, danas, sutra

Anka Dorić, dr. med. spec. transfuzijske medicine


Zarazne su bolesti i u 21. stoljeću globalno ozbiljan zdravstveni problem s visokim stopama obolijevanja i smrtnosti. Zarazne bolesti sprječavamo sprječavanjem same zaraze i zaustavljanjem moguće zaraze i njezinog razvoja u bolest.

Imunizacija je postupak kojim sprječavamo pojavu zaraznih bolesti na dva načina: aktivnom i pasivnom imunoprofilaksom. Pasivna imunoprofilaksa jest davanje već stvorenih specifičnih antitijela radi bržeg svladavanja infekcije. Provodi se imunoglobulinima i serumima. Imunoglobulini su antitijela građena od glikoproteina. U imunoterapiji koriste se kao imunomodulatori . Njihovo je postojanje u formi medicinskih lijekova, rezultat stoljetne suradnje kliničara, farmaceuta i znanstvenika, od utemeljitelja serumske terapije E. von Behringa, koji je u suradnji sa S. Kitasatom pronašao serume protiv difterije i tetanusa, te za svoja otkrića 1901. dobitnik prve Nobelove nagrade za medicinu, do utemeljitelja frakcionacije plazme E. J. Cohna i drugih, čija su otkrića unaprijedila proizvodnju, djelotvornost i sigurnost lijekova iz plazme. Pasivnu imunoterapiju u opću primjenu uveo je E. Roux 1894.g. koji je primijenio antidifterijski serum u liječenju 300 oboljele djece u Hôpital des Enfantes-Malades. Prvi imunoglobulini iz poola humanog seruma izolirani su 1938. godine. Prva primjena preparata imunoglobulina u liječenju primarne imunodeficijencije zabilježena je 1952. godine.
Razlikujemo tzv. prirodne (u humanoj plazmi uobičajeno prisutne) i specifične imunoglobuline koji se proizvode određenim tehnološkim postupcima (hladna etanolna frakcionacija, kromatografija) iz poola pojedinačnih donacija plazme velikog broja zdravih davatelja s visokim titrom specifičnih antitijela nastalih kao odgovor na preboljelu infekciju (zdravi rekovalescenti) ili kao rezultat aktivne imunizacije. Koriste se u predekspozicijskoj i postekspozicijskoj profilaksi te u supstitucijskoj i imunomodulacijskoj terapiji.

U pojedinačnoj dozi specifičnih imunoglobulina nalazi se više od 100 IU/mL antitijela određene specifičnosti. Među najpoznatijima su oni protiv bjesnoće, tetanusa, hepatitisa B, krpeljnog meningoencefalitisa, citomegalovirusa, varičela-zostera, vaccinije i drugih. Posebno vrijedan preparat specifičnih imunoglobilina je RhD imunoglobulin. Primjena ovog lijeka najvažniji je korak u prevenciji hemolitičke bolesti novorođenčeta (HBN).

Početkom 1980-tih zaslugama Köhlera i Milsteina započinje razvoj proizvodnje i kliničke primjene terapijskih monoklonskih antitijela. Trenutno se u svijetu primjenjuje 30-ak odobrenih monoklonskih antitijela u terapiji upalnih, autoimunih, zaraznih i onkoloških bolesti, dok ih se dvjestotinjak nalazi u različitim fazama pretkliničkih i kliničkih ispitivanja njihove djelotvornosti i sigurnosti. Brojne nuspojave, poput anafilaksije, serumske bolesti i nastanka autoantitijela , te njihovog samog mehanizma djelovanja, uz visoku cijenu proizvodnje, kratki vijek primjene, te s time i nedovoljno iskustvo i malen broj studija o mogućim kasnim posljedicama stavlja ih u drugi plan iza prirodnih imunoglobulina dok se ne procjeni djelotvornost, sigurnost i neškodljivost spram rizika i nuspojava.
Što nam nosi budućnost ? Uz tzv. super-antitijela poput F16, koje napada hemaglutinine na površini virusa gripe i učinkovito je protiv 16 danas poznatih podtipova influenza A virusa, u bliskoj budućnosti, kažu znanstvenici, liječit će nas nano-antitijela. Hoće li ona biti imunološki “magic bullet’, odgovor će dati vrijeme.
Krv je tkivo složenog sastava, a transfuzijska medicina (dio transplantacijske medicine) klinička disciplina nezamisliva bez zdravih davatelja. Kao glavni izvor plazme danas se u većini zemalja koristi svježe smrznuta plazma dobivena aferezom. Samo nekoliko zemalja u svijetu ima dovoljan broj davatelja i proizvodi dovoljne količine krvnih pripravaka i derivata plazme (SAD, Škotska, Finska, Belgija i dr). Hrvatska se može pohvaliti 40-godišnjom tradicijom vlastite proizvodnje lijekova iz plazme. Većina zemalja svijeta ove lijekove mora uvoziti. Nestašica specifičnih imunoglobulina i drugih derivata plazme izražena je u svim zemljama u razvoju. Osobit problem u nerazvijenim zemljama predstavlja nestašica imunoglobulina protiv tetanusa i bjesnoće, od kojih su u zemljama trećeg svijeta u velikom broju umiru žene, novorođenčad i djeca.
Kvaliteta lijekova iz plazme na prvom je mjestu. Ona je sukladna zahtjevima WHO i Europske farmakopeje, te nacionalnim stručnim i zakonskim propisima. Derivati plazme lijekovi su od posebne važnosti za svaku zemlju i njen zdravstveni sustav, te je nužno naći optimalno rješenje za pokrivanje nacionalnih potreba kako bi se njihova dostupnost za razne indikacije osigurala svakom bolesniku. U skladu s time Imunološki zavod d.d., već desetljećima, za domaće potrebe i potrebe ostalih zemalja regije, proizvodi specifične imunoglobuline iz donacija plazme prikupljene na području RH, te slijedi preporuke WHO i naputak Council of Europe recommendation R (88)4, March 1988. i princip samodostatnosti.
U 40-godišnjoj kliničkoj primjeni lijekova iz plazme proizvedenih u Imunološkom zavodu nije bilo zabilježenog prijenosa virusnih bolesti, što je i neposredna potvrda da su postupci domaće proizvodnje lijekova čija je validacija provedena u tvrtki Analysis Biomedizinische test GMBH (Koln, Njemačka) učinkoviti i sigurni.


< < Hiperimuni gamaglobulini u prevenciji i liječenju zaraznih bolesti

Vezani sadržaji

Salmoneloza u Republici Hrvatskoj kroz pristup ‘Jedno zdravlje’

Urednik

Nadziranje bolesti prenosivih vektorima – budućnost ili trenutni globalni imperativ

Urednik

Što moramo znati o bolestima ovaca i koza uzrokovanih praživotinjama?

Urednik

Izazovi veterinarske medicine na području pčelarstva

Urednik

Održana radionica ‘Antimikrobna rezistencija i razborita primjena veterinarskih lijekova’

Urednik

Antimikrobna rezistencija u humanoj medicini

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više