Jelena Gotić
Klinika za unutarnje bolesti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa
Izvor: Zbornik radova Veterinarski dani, Vodice, 2021.
Sažetak
O čekivanja od veterinara pri obradi hitnih slučajeva daleko premašuju osnove veterinarske skrbi. Od veterinara se traži da ostanu mirni, usredotočeni i da pokažu vodstvo u stresnim situacijama, kao i da pružaju medicinsku skrb pacijentu, često u kaotičnom, neugodnom ili opasnom okruženju. Specifičnost liječenja konja jest njihova veličina i mogućnost ozljeda pri bilo kakvoj manipulaciji koja je vjerojatnije kod obrade hitnih stanja kada se životinje često ponašaju nepredvidljivo. Iako je hitnih stanja konja mnogo, veći dio odnosi se na patologije vezane uz probavni sustav, odnosno kolike, potom ortopedske ozljede i laceracije, dok hitna stanja respiratornog sustava, iako nisu tako česta, zahtjevaju izrazito brzu i učinkovitu terapijsku intervenciju. Kako bi učinkovito pomogao konju, veterinar mora biti fleksibilan, miran i sposoban komunicirati na bilo koji način koji situacija zahtijeva, a kako bi u svemu bio uspješniji preporuča se pripremanje postupnika i opreme za najčešće hitne slučajeve kod konja.
Poznato je da se u humanoj medicini 75% dijagnoza postavlja samo na temelju anamneze i kliničkog pregleda, bez dodatnih pretraga, a isto se može primjeniti i u veterinarskoj medicini. Prednosti današnje komunikacije mobilnim telefonima omogućuju nam da detaljnu anamnezu i nacional životinje saznamo već na putu prema životinji, pa odmah pri dolasku možemo započeti sa brzim kliničkim pregledom. Osnove kliničkog pregleda kod hitnih stanja temelje se na brzoj trijaži. Potrebno je procijeniti ozbiljnost stanja te odlučiti da li je konja potrebno i moguće referirati na kliničko liječenje.
Brzo prepoznavanje kirurških stanja, rana kirurška intervencija i intenzivna skrb poboljšavaju prognozu za konje s teškim kolikama. Utvrđivanje potrebe za operacijom na konju s kolikama obično je hitan slučaj. Iako se nebrojeno puta istraživanjima i kliničkim pregledima tražio jedan prepoznatljiv osjetljiv test, takav točan laboratorijski test, formula ili algoritam koji točno određuje potrebu za hitnom abdominalnom kirurgijom u pojedinačnim slučajevima dosada nije pronađen. Jedino je razina boli koju konj očituje povezana s učestalijim potrebama za kirurško liječenje. Stoga bi svaki slučaj trebalo ocjenjivati prema vlastitim osnovama na temelju detaljne povijesti bolesti i kliničkog pregleda. Konji s kolikama mogu se svrstati u tri skupine: oni kojima je potrebna operacija, oni kojima nije potrebna operacija i oni koji spadaju u „sivu zonu” kada veterinar ne može biti siguran bez daljnjeg promatranja i praćenja promjena u kliničkoj slici.
Iako akutni respiratorni distres nije učestao u praksi konja, često zahtijeva brzu procjenu i liječenje ako se želi postići uspješan ishod. Respiratorni distres se koristi za opisivanje konja koji pokazuje značajnu dispneju i/ili tahipneju. Prva procjena koju treba napraviti pri pregledu konja s akutnim respiratornim poremećajem jest utvrditi je li trenutno opasan po život. Dramatično abdominalno disanje uz glasne respiratorne zvukove uvijek su razlog za zabrinutost i mogu biti neposredan uvod u agoniju. U tim situacijama konj može početi teturati i srušiti se, a osoblje koje je prisutno treba upozoriti jer će neki konji početi pokazivati nasilne, nekontrolirane pokrete s razvojem cerebralne hipoksije. Potom slijedi inspekcija konja te utvrđivanje promijenjene faze disanja. Auskultacija dišnog trakta može biti od pomoći pri određivanju mjesta i prirode bilo koje respiratorne opstrukcije, pa je treba izvesti i iznad grkljana i dušnika te nad plućnim poljima. Odsutnost respiratornih zvukova na mjestu iznad prsnog koša je značajna i može predstavljati prisutnost torakalne mase, pleuralne tekućine ili pneumotoraksa. Prisutnost širenja nosnica obično je pokazatelj teške respiratorne bolesti. Također treba procijeniti protok zraka iz nosnica.
Hitna stanja u ortopediji konja također zahtijevaju procjenu općeg stanja konja brzim općim pregledom uz naglasak na sprječavanje daljnjih oštećenja, imobilizacija zahvaćenih ekstremiteta i primjena analgezije. Uobičajeno je da mnoge teške razderotine i ortopedske ozljede u početku izgledaju daleko gore nego što jesu. Uz pravilnu sedaciju i jednostavno previjanje u hitnim slučajevima, velikim dijelom „katastrofa” može se dobro upravljati dok se ne donese promišljena odluka o prognozi i daljnjem liječenju.
Dobra komunikacija važna je u svim interakcijama s vlasnicima, ali u hitnim slučajevima je neophodna. Pojačane emocije od strane vlasnika često su prepreka dobrom i jasnom prenošenju informacija. Od veterinara se traži da ostanu mirni, usredotočeni i da pokažu vodstvo u stresnim situacijama, kao i da pružaju medicinsku skrb pacijentu, često u kaotičnom, neugodnom ili opasnom okruženju. Kako bi učinkovito pomogao konju, veterinar mora biti fleksibilan, miran i sposoban komunicirati na bilo koji način koji situacija zahtijeva.
Literatura [… prikaži]
EMERGENCIES IN HORSES
Jelena Gotić
E xpectations from veterinarians dealing with emergencies are far exceeding the basics of veterinary care. Veterinarians are asked to remain calm, focused, and to show leadership in stressful situations, as well as to provide medical care to the patient, often in a chaotic, uncomfortable, or dangerous environment. The specificity in the treatment of equines is their size and the possibility of injury in any manipulation that is more likely to happen during emergencies when animals often behave unpredictably.
Although there are many emergencies one can encounter, most of them are due to pathologies of the digestive system, ie colic, and orthopedic injuries and lacerations, while emergencies of the respiratory system, although not so frequent, they require extremely rapid and effective therapeutic intervention. In order to effectively help a horse, a veterinarian must be flexible, calm and able to communicate in any way that the situation requires, and in order to do it successfully it is recommended to prepare procedures and equipment for the most common emergencies seen in horses.
Vezano (hitna, konji):
- Rizični čimbenici pri slikovnoj dijagnostici hitnih pacijenata
- Održan stručni tečaj „Terapija laserom – jesmo li na istoj valnoj duljini?”
- Nasljedne bolesti konja i mogućnosti testiranja roditelja
- Stručni skup „ZNANJEM DO ZDRAVIJEG KONJA“
- Ždrijebe – njega i postupci u prvim danima života