Hitna stanja s prvom pomoći kod konja

mr. sc. Goran Csik, dr. med. vet.
Veterinarska ambulanta Gejzir d.o.o. Dubrava, Zagreb (goran.csik@gmail.com)

Izlaganje sa skupa “3. savjetovanje za uzgajivače konja u Republici Hrvatskoj“

Izvor: Zbornik radova 3. savjetovanja za uzgajivače konja u Republici Hrvatskoj (v. www.hpa.hr ↗)

Uvod

Ako će vaš konj imati uobičajeno dugotrajan život prije ili kasnije će tokom života doživjeti neki oblik hitne medicinske situacije koja zahtijeva i hitno liječenje.
Konji su posebno skloni ozljeđivanju zbog:

svog instinktivnog flight or fight (bježi ili bori se) odgovora na vanjske čimbenike

potrebe za uspostavljanjem hijerarhije unutar krda

urođene radoznalosti

Takvo ponašanje rezultira čestim porezotinama, nagnječenjima, ubodnim ranama i sličnim ozljedama.

Kako prepoznati hitno stanje?

Kod različitih rana gdje je došlo do prekida kontinuiteta kože stanje je očito, prisutno je krvarenje, no kako kod kod kolike, nekih hromosti ili drugih bolesti općenito prepoznati hitnost? Prvo treba znati što je ‘normalno’, odnosno fiziološko.
Fiziološke vrijednosti trijasa (temperatura, bilo, disanje):
Temperatura: 7,5 – 38,5 °C
Bilo: 30-42/min.
Disanje: 10-20/min.
Boja sluznica sa desni, konjunktive oka i dr. – ružičasta.
Blijedo ružičasta do bijela ili plavičasta do ljubičasta – nefiziološke boje.
CRT capillary refill time (pritisak na desni -vrijeme do povratka prvobitne boje) = 2 sekunde.

Dehidracija: uštipnuti i odignuti kožu s vrata ispred lopatice.

Treba obratiti pozornost na slijedeće:

količinu, konzistenciju i boju fecesa i mokraće – treba biti uobičajena za pojedinačnu životinju,
treba uočiti znakove potištenosti, pospanosti i gubitak apetita. Znakovi nemira, kopanje nogom, dizanje gornje usne.
na ekstremitete i uočiti eventualne otekline, bolnost na dodir i krvarenje. Uočiti znakove jake hromosti, dizanje glave kod stajanja na bolesnu nogu, odbijanje
kretanja, stav rasterećenja prednjih nogu, ležanje postrance i odbijanje ustajanja.

Bez obzira na hitno stanje koje je nastalo bitno je da se održi smirenost i treba vladati situacijom.

Prepoznati šok

Šok je klinički sindrom, skup više simptoma koje karakterizira progresivno pogoršanje cirkulacije i smanjene opskrbe tkiva kisikom i hranjivim tvarima. Takvo stanje dovodi do umiranja stanica. Ako vlastiti kompenzatorni mehanizmi ne uspiju stabilizirati stanje i ne pristupi se liječenju životinja ugiba.

Uzroci šoka:

Hipovolemija – nastaje zbog smanjene količine krvi u krvotoku uslijed krvarenja. Gubitak 10-15% krvi ne mora se očitovati znakovima šoka, gubitak 20-35% krvi znakovi šoka, gubitak 40% krvi letalan ishod.
Jaka dehidracija organizma zbog gubitka ili nedovoljnog unosa elektrolita i vode
Srčana insufijencija – zbog bolesti srca dolazi do smanjenog minutnog volumena srca.
Opstrukcija krvotoka – smanjeni dotok krvi u srce zbog pritiska na velike krvne žile – dilatacija želuca, tamponada srca.
Septički šok – bakterijemija, opekline, trauma, peritonitis, mastitis, metritis, enteritis (kolitis, itd.)
Anafilaktički šok – postojanje specifičnih Ig (antitijela na uneseni antigen) – niz reakcija koji imaju za rezultat otpuštanje vazoaktivnih tvari.
Periferna vazodilatacija – smanjena količina krvi koja dolazi u srce.
Oštećenje kapilara – opstrukcija gornjih dišnih puteva, bronhospazam.
Neurogeni šok – neurološke bolesti i povrede glave(mozga i kralježničke moždine. Oštećenja regulacije vazomotornih refleksa ili djelovanjem na regulaciju rada srčanog mišića kod oštećenja mozga.

Klinički znakovi šoka

Kompenzacijski stadij (rani stadij): tahikardija, tahipneja, zažarene sluznice, ubrzano vrijeme ponovnog punjenja kapilara (CRT – infuzija).
Dekompenzacijski stadij: tahikardija, hipotenzija, blijede sluznice, hipotermija, CRT produžen. Potrebna je agresivna tekućinska terapija.
Kasni dekompenzacijski stadij: bradikardija, izrazita hipotenzija, blijede ili cijanotične sluznice, jako slab puls ili ga nema, izrazita hipotermija, stupor ili koma. Bez agresivne intenzivne terapije sigurna je smrt životinje.

Nekoliko savjeta

Uvijek imati telefonski broj vašeg veterinara pri ruci, ili prema preporuci vašeg veterinara koji je drugi veterinar kojeg zovete. Telefonske brojeve prijatelja, kolega za pomoć.
Imati spremnu varijantu transporta konja do klinike
Imati spremnu kutiju prvu pomoć na poznatom i dostupnom mjestu.

Preporučeni sadržaj kutije za prvu pomoć

sterilne komprese 10×10 cm
zavojna vata
samoljepljivi zavoj
ljepljiva traka . Power tape
toplomjer, škare, sterilne kirurške rukavice, šprica 20 ml, igle 1,2 mm
fiziološka otopina, povidone iodine otopina 10%, klorheksidin otopina
unutrašnja guma od bicikla (zračnica) – za postavljanje Esmarhove poveske

Ozljede – rane

Ozljede su kod konja sigurno najčešći oblik hitnih stanja. U ta stanja ubrajamo i kolike, probleme kod ždrijebljenja, nagle visokogradne hromosti, neurološke napadaje. Prvi postupci koji se poduzimaju mogu spriječiti dalnje ozljeđivanje i ubrzati kasnije cijeljenje rane. Kod individualnog pristupa problemu potrebno je:

smiriti životinju, omogućiti pristup rani, paziti na vlastitu sigurnost, potražiti pomoć u sputavanju,
procijeniti i odrediti mjesto na tijelu gdje se rana nalazi, te veličinu i dubinu rane. Odmah pozvati veterinara u slučaju da:
- postoji jako krvarenje
- vidi se potkožje ili druga tkiva ispod kože (tetive, ligamenti, kosti)
- rana se nalazi blizu ili na samom zglobu ili je oštećena tetivna ovojnica
- rana je ubodna (duboka rana)
- rana je jako onečišćena

Konzultirati veterinara o daljnjim postupcima, prije nego se odlučite očistiti ranu, pogotovo ako postoje predmeti koje se nalaze unutar rane. Mogućnost izazivanja pojačanog krvarenja i dodatnog ozljeđivanja.

NA RANU NE STAVLJATI NIŠTA OSIM HLADNE VODE, FIZIOLOŠKE OTOPINE ILI STERILNIH KOMPRESA
Otopine koje se koriste za dezinfekciju i čiščenje rane su povidone-iodine 0,1% ili klorheksidin 0,05%.
Kako bi zaustavili krvarenje na ranu treba staviti sterilnu kompresu (ne vatu) i čvrsto je pritisnuti jednoličnim pritiskom rukom ili pomoću zavoja.

Šivati – ne šivati ranu

Svježe rane koje nisu zagađene uvijek je bolje zašiti nego ostaviti da sekundarno zarastaju. Rane na glavi se u pravilu šivaju jer ožiljci predstavljaju izglednu manu. Ako se može napraviti dobar debridement, stare rane (više od 24h) se mogu zašiti, ako ne – pričekati par dana uz terapiju, pa onda šivati.
Kod nagaza na čavao, treba obilježiti mjesto uboda i prema instrukciji veterinara izvaditi čavao (kako čavao ne bi dublje penetrirao u kopito). Ubodno mjesto treba dezinficirati (vodik peroksid, povidone-iodine, klorheksidin) i staviti sterilni povoj ili hipertonski oblog na kopito.
Provjeriti vakcinalni status konja protiv tetanusa.

Prijelomi kosti

Do nedavno konji s prijelomima kostiju su se uspavljivali. No, danas zbog razvoja modernih materijala i tehnologije to više nije slučaj. Bez obzira i na takav znatni napredak prognoza za pojedini prijelom ovisi o veličini i starosti konja, o tome gdje se prijelom nalazi (niže na ekstremitetu je u pravilu povoljnija), kakav je prijelom – otvoreni ili zatvoreni, jednostavan ili kompliciran.
Na prijelom sumnjamo ako postoji jako akutna bol, oteklina i konj ne opterećuje taj ekstremitet. Ponekad je taj ekstremitet pod neuobičajenim kutem. Prijelomi malih kostiju na ekstremitetima imaju malo vanjskih znakova pa je za dijagnostiku neophodno rendgensko snimanje.
Kod sumnje na prijelom obavezno treba pozvati veterinara. Treba smiriti konja, ako se radi o prijelomu donjih dijelova nogu tada nogu treba imobilizirati prije eventualnog transporta konja.

Opekline

Opekline mogu biti izazvane vatrom, električnim udarom, jakim trljanjem kože i agresivnim kemikalijama.
Kod površinskih opeklina opečeno je područje crveno, lagano otečeno, bolno, suho kod nešto jačih opeklina postoje i nastaju mjehuri. Ovakve su opekline bolne.
Kod dubokih opeklina koža je bijela ili smeđa ili crna (pougljenjena). Dlake se mogu lagano čupati iz folikula. Često ovakve opekline ne bole jer su periferni osjetni živci uništeni.
Ako je više od 20% površine kože zahvaćeno dubokim opeklinama prognoza za preživljenje je vrlo slaba.
Prva pomoć: opečena mjesta treba prvo ohladiti s hladnom vodom ili ledom (cca 30 min.) kako bi zaustavili daljnje propadanje tkiva i umanjili bolnost. Mjehure na koži ne bušiti jer su oni prirodna barijera infekciji. Oštećenu kožu nadalje treba oprati s blagim šamponom i dezinficirati te nadalje mazati s antibiotskim kremama ili kremama koje sadrže dezinficijens (srebro sulfadiazin).
Opekline na mjestima gdje je moguća infekcija treba i sterilno povijati.
Opekline izazvane kemikalijama treba temeljito isprati velikim količinama mlake vode te nadalje postupati s njima kao i s drugim opeklinama.

Toplinski udar

Nastaje za izrazitog toplog vremena kad je velika koncentracija vlage u zraku. Toplinski udar je izrazito hitno i opasno stanje koje zahtjeva hitnu intervenciju.
Konji višak topline primarno izbacuju znojenjem, a vrlo malo putem pluća. Kada je temperatura okoline jednaka temperaturi konja, a visoka je i vlažnost zraka znojenje je onemogućeno. Konji koji su izloženi radu ili transportu pod ovim uvjetima su posebno ugroženi.
Prvi znakovi su ubrzano disanje, nevoljkost kretanja, zažarene sluznice, ubrzan puls i visoka temperatura – kompenzacijski stadij šoka. S pogoršanjem stanja ubrzo dolazi do kolapsa i smrti.
Prva pomoć: konja treba što prije hladiti velikim količinama hladne vode s ledom, poželjno je konja smjestiti u sjenoviti prostor koji se može umjetno ventilirati. Također treba konju davati velike količine infuzije s elektrolitima.

Probavni sustav

Krvarenja iz usne šupljine mogu biti uzrokovane većim ili manjim ranama na sluznici usta, desnima ili jeziku. Kod manjih rana krvarenja sama prestanu. Treba uvijek tražiti uzrok (oštri zubi, strana tijela i sl.). Kod jačih krvarenja hitno pozvati veterinara. Prijelomi zubi ili kosti vilica također zahtjevaju veterinarsku obradu.

Začep jednjaka

Stanje gdje je hrana ili strani predmet začepio jednjak. Najčešće zapne dehidrirana hrana, voće, moguće je i oštro bilje (trnje). Jednjak se u tom slučaju kontrahira i potpuno blokira pasažu. Konj je nemiran, kopa prednjom nogom i iz nosa i usta se cijedi slina s dijelovima hrane. Konji spuštaju i napinju vrat kako bi lakše progutali hranu koja je zapela u jednjaku.
Prva pomoć: konja treba smiriti, pozvati veterinara koji će dati sedativ i sondirati konja. Treba nadoknaditi tekućinu ako je začep dulje prisutan.

Kolike

Kolike predstavljaju sindrom (skup simptoma) kojima je zajednička bol u trbušnoj šupljini. Bol kao glavni simptom može biti slaba, umjerena ili izrazita. Kod prve dvije prisutan je nemir kao dominantni simptom, a kod izrazite boli može biti prisutna depresija.
Drugi simptomi su: učestalo lijeganje i ustajanje, valjanje, kopanje prednjim nogama, podizanje gornje usne, pogledavanje prema trbušnoj šupljini, zauzimanje položaja za uriniranje, znojenje, učestalo premještanje težine s jedne na drugu nogu.
Prava kolika – bol vezana uz probavni sustav.
Lažna kolika – bol vezana uz druge organe u trbušnoj šupljini (urinarni ili reprodukcijski organi.
Postoji čitav niz uzroka u probavnom sustavu koje mogu prouzročiti koliku. No, sve kolike predstavljaju hitno stanje gdje je potrebno što prije pozvati veterinara. Procjena stanja na osnovu kliničkog pregleda, sondiranja i rektalnog pregleda je ključna kod kolike.
Prva pomoć: šetati ili ne šetati konja? Konj koji pokazuje nemir i stalno se valja treba šetati. Konj koji mirno leži, ali pokazuje druge znakove kolike ne treba na silu pokušavati šetati.
Maknuti svu hranu iz boksa i pripremiti veterinaru uvjete za rad (prostor, toplu i hladnu vodu, ljestve. Osigurati transport u slučaju potrebe.

Hitna stanja na oku

Oko je vrlo osjetljivi organ koji zbog svoje izoliranosti od drugih organa u vrlo kratkom vremenu može nepovratno izgubiti funkciju.
Bolnost oka se očituje pojačanim suzenjem, zatvaranjem kapaka, bolnosti na dodir i izbjegavanjem svjetlosti.
Zamućenje rožnice i pojava udubljena na rožnici predstavlja hitan slučaj kod kojeg treba pozvati veterinara.
Kod upalnih procesa unutar oka koje ne moraju imati žestoke simptome konja treba staviti u mračnu prostoriju i s fokalnim svjetlom treba pogledati oko. Oko mora biti bistro u svim strukturama i mora postojati reakcija zjenice na svjetlo.
Prva pomoć: konja treba smjestiti u zamračenu prostoriju i obuzdati ga da ne trlja oko o nogu ili okolne predmete.

Laminitis

Laminitis je aseptička upala lamilarnih struktura kopita kao posljedica prekida mikrocirkulacije u kopitu (ishemija, koagulopatija). Zbog upale koja nastaje na lamilarnom dijelu kopitnog korijuma (živi dio kopita) dolazi do degenerativnog procesa i odvajanja ovog dijela od kopitne rožine.
Uzroci mogu biti:

alimentarni – endotoksini bakterija (prenajedanje ugljikohidratima)
druge sistemske bolesti koje kao nuzpojavu imaju stvaranje endotoksina (zaostajanje posteljice, kolike, upale pluća)
mehanički – traumatski . Intenzivno opterećenje (trening, natjecanje na tvrdoj podlozi). Nepravilna kopita na tvrdoj podlozi. Stalno opterećivanje jedne noge (pošteda druge noge) zbog boli – prijelom.
poremećaji vezane uz cirkulaciju krvi (smanjeni krvni tlak, dugotrajan transport)

Faktori koji pogoduju stvaranju laminitisa su debljina, davanje kortikosteroida, Cushing sindrom.
Klinički znakovi: sistemski znakovi su potištenost, inapetencija, ubrzano disanje i puls, pojačano znojenje.
Prisutna je izrazita bolnost jednog ili više kopita, pojačan puls digitalnih arterija i jača temperirnost kopita. Nokatni zahvat kopitnim klještima je pozitivan.
Prva pomoć: pružiti mekani potporu ispod kopita (tvrdi stiropor, posebni silikoni za kopita) ili ispod konja staviti mekanu podlogu (blato, pijesak). Kopita treba intenzivno hladiti drobljenim ledom. Pozvati veterinara koji će procijeniti stanje, ukloniti primarni uzrok laminitisa i propisati intenzivnu terapiju. Strogo mirovanje – šetanje?

Uvod