Feeding of a raw meat based diet to dogs and cats: benefits and risks
Brozić D.*, Ž. Mikulec, H. Valpotić
Dr.sc. Diana BROZIĆ, dr.med.vet., poslijedoktorandica; dr.sc. Željko MIKULEC, dr.med.vet., redoviti profesor; dr.sc. Hrvoje VALPOTIĆ, dr.med.vet., docent; Zavod za prehranu i dijetetiku životinja, Veterinarski fakultet, Zagreb, Hrvatska, e-mail: diana.brozic@vef.hr
SažetakAbstractUvodRazličiti RMBD koncepti hranidbe pasa i mačakaProbavljivost RMBD formulacijaUtjecaj na zdravstveni status životinjeMikrobiološka ispravnost i javnozdravstveni rizikLiteratura
Sažetak
O sim uvriježenog načina hranjenja pasa i mačaka termički obrađenom (ekstrudiranom ili konzerviranom) hranom, u posljednjem desetljeću sve aktualniji postaje trend hranjenja pasa i mačaka obrocima na osnovi sirovog mesa (engl. raw meat based diet, RMBD). Nedostatak opsežnih kohortnih istraživanja rezultat je sveprisutne rasprave o razini potencijalnog rizika i, s druge strane, pozitivnih učinaka takve prehrane. Dostupne informacije rezultat su istraživanja koja su provedena na malom uzorku u kratkom razdoblju, izjavama vlasnika i proizvođača te prikaza slučaja ili su dostupne u obliku popularne nerecenzirane literature: knjiga i članaka. S druge strane, istraživanja koja upućuju na javnozdravstveni rizik prilikom hranjenja kućnih ljubimaca RMBD formulacijama brojnija su, no tek se nekolicina njih temelji na usporedbi rizika hranjenja sirovim i termički obrađenim obrocima. Kao posljedica navedenoga stav o prednostima i rizicima hranjenja kućnih ljubimaca RMBD obrocima unutar veterinarske struke i javnosti nije jedinstven te su iz tog razloga informacije dostupne vlasnicima kućnih ljubimaca i članovima kućanstva često oprečne i nejasne. Stoga je cilj ove rasprave dati pregled dosadašnjih spoznaja o hranjenju RMBD obrocima i pružiti smjernice kako bi se umanjili rizici prilikom korištenja.
Ključne riječi: obroci na osnovi sirovog mesa, RMBD, kućni ljubimci, prednosti, rizici.
Abstract
Besides the standard form of feeding dogs and cats with heat processed feed (extruded or canned), over the last decade we have witnessed a rise in a feeding trend using a raw meat based diet (RMBD). The lack of good quality cohort studies has resulted in a general discussion on the subject of the potential risks and benefits that arise from this feeding practice. The available information derives from studies conducted on a small sample over a short period of time, owners’ or manufacturers’ testimonials and case reports, or it is available in the form of popular publications: articles or books that have not undergone peer review. On the other hand, research based on evaluation for infectious disease risks when feeding a RMBD is of better quantity, but few have compared the risk of feeding RMBDs with that of feeding heat processed formulations. The consequence is a lack of a general stance towards the benefits and risks of feeding RMBD formulations, and a deficit of uniform and clear information available for pet owners and household members. The aim of this review is to provide information based on scientific publications regarding a RMBD feeding regimen, and to provide guidelines, in order to minimize the possible risks.
Key words: raw meat based diet, RMBD, companion animals, benefits, risks.
Uvod
Sirovine životinjskog podrijetla koje se uobičajeno nalaze u RMBD obrocima uključuju: mišićno tkivo, unutarnje organe, kosti sisavaca, riba i peradi te nepasterizirane mliječne proizvode i jaja u različitim sastavima pojedinih komponenti i njihovim omjerima (Freeman i sur., 2013.a). Uz to se u formulacije mogu dodati mineralno-vitaminski premiksi te dodaci poput ulja, algi, voća i povrća u malim postocima. Hranidba na temelju sirovog mesa može se podijeliti na dvije osnovne katregorije: komercijalno pripremljena i ona kućne izrade (tzv. homemade). Kod kuće spravljeni obroci temelje se na recepturama razvijenim od veterinara, uzgajivača ili laika i omogućuju vlasniku njihovo samostalno pripremanje. No, objavljene recepture ne moraju biti u skladu s propisanim preporukama o unosu hranjivih tvari (Streiff i sur., 2002.; Dillitzer i sur., 2011.). Nutritivno neuravnoteženi obroci mogu dovesti do razvoja brojnih patoloških stanja uzrokovanih pogreškama u hranidbi (Taylor, Geiger i sur. 2009.). Stoga je bitno naglasiti razinu opasnosti kao rezultat hranjenja kućnih ljubimaca na temelju nerecenziranih receptura koje nisu sastavljene od kvalificiranih stručnjaka iz područja veterinarske hranidbe bez obzira na to radi li se o termički obrađenim ili sirovim obrocima (Heinze i sur., 2012.; Larsen i sur., 2012.; Stockman i sur., 2013.).
Najćešći izbor vlasnika kućnih ljubimaca jesu komercijani pripravci RMBD-a u svježem, zamrznutom ili liofiliziranom obliku. Formulacije mogu biti deklarirane kao uravnotežena i potpuna hrana za kućne ljubimce pod uvjetom da su u skladu s potrebama za hranjivim tvarima vrste kojoj su namjenjene (National Research Council, 2006.). Od iznimne je važnosti da proizvođač prilagodi formulaciju ako je ona namijenjena hranidbi u razdobljima poput gravidnosti, laktacije i rane faze rasta u kojima postoje posebne, često vrlo različite potrebe za unosom hranjivih tvari od potreba u odrasloj dobi. Komercijalni pripravci RMBD-a nastali su na temelju receptura razvijenih od proizvođača ili za proizvođača te se u samom sastavu, sirovinama i postupcima u proizvodnji mogu znatno razlikovati (Freeman i sur., 2013.).
Ako pri proizvodnji hrane za kućne ljubimce proizvođač koristi namirnice životinjskog podrijetla, bez obzira na to što su one prikladne i zdravstveno ispravne za prehranu ljudi, takve sirovine sa zakonskog stajališta promatraju se kao nusproizvod životinjskog podrijetla. Sirovine koje se koriste u proizvodnji hrane za kućne ljubimce regulirane su Uredbom (EZ) br. 1069/2009 (Anonymus, 2009.) i Uredbom komisije (EU) br. 142/2011 (Anonymus, 2011.). U lanac hrane za životinje mogu se unijeti samo materijali dobiveni od životinja koje su pregledane od ovlaštenog veterinara ili državnog veterinarskog inspektora i proglašene prikladnima za prehranu ljudi te ulaze u kategoriju 3 nusproizvoda životinjskog podrijetla. Subjekti mogu stavljati na tržište hranu za kućne ljubimce ako su proizvodi dobiveni od materijala kategorije 3 iz članka 10. točke (a) i točke (b) podtočaka i. i ii., ako je riječ o sirovoj hrani za kućne ljubimce iz Uredbe (EZ) br. 1069/2009. Proizvodnja hrane za kućne ljubimce treba se odvijati u objektu odobrenom od nadležnog tijela, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. Proizvođač je dužan provoditi samokontrolu u skladu s HACCP načelima.
Različiti RMBD koncepti hranidbe pasa i mačaka
Probavljivost RMBD formulacija
Na probavljivost utječe mnoštvo faktora koji su prisutni u procesu proizvodnje hrane za kućne ljubimce: od sastava, temperature u procesu obrade te samog načina obrade: kuhanje, konzerviranje i ekstrudiranje kod uobičajene termičke obrade hrane te liofilizacija i zamrzavanje kod obrade sirove hrane. Proces termičke obrade ima pozitivan učinak na biološku raspoloživost bjelančevina biljnog podrijetla te na denaturaciju antinutritivnih čimbenika (npr. kod soje) što je važno kod ekstrudirane i konzervirane hrane u čiji sastav ulazi ugljikohidratna komponenta.
Utjecaj na zdravstveni status životinje
Utjecaj hranidbe RMBD obroka na imunosni odgovor može se sagledati iz više perspektiva. U istraživanju koje su proveli autori Hamper i suradnici (2016.) kod mačaka hranjenih deset tjedana sirovim obrokom, zaključuju da je upravo veća izloženost mikroorganizmima i njihovim razgradnim produktima te promjena u crijevnoj mikropopulaciji razlog stimulacije imunosnog odgovora. Međutim, potencijalan pozitivni učinak dugoročnog hranjenja obrocima na bazi sirovog mesa na zdravstveni status životinje nije istražen.
Utjecaj na stanje dlačnog pokrivača i kože također se može objasniti na više načina. Ponajprije, svaki režim hranjenja koji je u skladu s hranidbenim potrebama trebao bi rezultirati sjajnom i urednom dlakom te kožom bez promjena. No, između velikog broja kožnih patologija koje mogu biti prisutne kod kućnih ljubimaca, dermatološka manifestacija alergije na alergen iz hrane nije rijetkost (Leistra i sur., 2001.).
Gastrointestinalna manifestacija alergije također je često prisutna kao zaseban sindrom ili u kombinaciji s dermatološkom manifestacijom (Ballauf, 1993.).
Upravo jednostavan sastav RMBD pripravaka, u većini slučajeva s jednim izvorom bjelančevina i stoga potencijalnim alergenom, može rezultirati povlačenjem dermatoloških i/ili gastrointestinalnih simptoma alergije pod uvjetom da životinja nije alergična na protein iz sastava. Percepcija vlasnika tada se usmjerava prema formulaciji RMBD kao rješenju problema iako je razlog povlačenja simptoma odsutnost alergena iz hrane.
Zagovaratelji RMBD prehrane često preporučuju uključivanje sirovih kosti u obrok pasa i mačaka.
No nalazile se one u mljevenom obliku unutar formulacija ili kao termički neobrađene cijele kosti, one mogu predstavljati potencijalan rizik od razvoja opstipacije i perforacije unutar probavnog sustava, ozljeda zubi i usne šupljine (slika 3).

Strana tijela podrijetlom od koštanih fragmenata činila su 30 % do 80 % ukupnog broja stranih tijela uklonjenih iz jednjaka kod pasa i mačaka (Thompson i sur., 2012.).
Bezopasnost sirovih, termički neobrađenih kostiju u usporedbi s termički obrađenima, koja se često promiče, do danas nije znanstveno utvrđena, stoga nema znanstvene osnove da je njihovo uključivanje u obrok bez rizika.
Hranidba RMBD formulacijama može rezultirati razvojem hipertireoidizma uzrokovanog hranom, kao posljedica hranjenja pasa i mačaka tkivom štitne žlijezde.
Naime, muskulatura vrata i glave često je uključena u omjere što predstavlja opasnost od prisutnosti tkiva štitne žlijezde. Konzumacijom takvih formulacija dolazi do razvoja hipertireoidizma (Kohler i sur., 2012.).
Dodatno, pojedine vrijednosti biokemijskih parametara mogu se razlikovati kao posljedica hranidbe RMBD obrocima, u čijem se sastavu uobičajeno nalazi izrazito visok udio SB-a i sirove masti (SM).
Udio frakcija SB-a i SM-a može se znatno razlikovati ovisno o osnovnoj recepturi i o vrsti životinje koja je izvor sirovine. Razlike u biokemijskim parametrima u serumu kod zdravih pasa i mačaka hranjenih RMBD-om u usporedbi s referentnim vrijednostima očitovale su se kroz više koncentracije albumina i kolesterola u serumu kod mačaka (Kerr i sur., 2012.) i znatno višim koncentracijama BUN-a, kreatinina i hematokrita kod pasa (Freeman i sur., 2013.).
Mikrobiološka ispravnost i javnozdravstveni rizik
Rizik od kontaminacije mesa najveći je prilikom obrade, ako ono dođe u kontakt s izlučevinama, perjem ili sadržajem probavnog sustava, što je u najvećoj mjeri prisutno kod klanja, evisceracije, obrade ili pakiranja (LeJeune i Hancock, 2001.).
Kontrola zoonoza poput salmoneloze provodi se primjenom veterinarskih mjera usmjerenih na podizanje razine javnoga zdravlja i zdravlja životinja iz razloga što zoonoze koje se prenose putem hrane mogu uzrokovati stradanja ljudi kao i gospodarske gubitke u proizvodnji hrane i prehrambenoj industriji. Od 1980. godine salmonele su vodeći uzrok alimentarnih infekcija u razvijenim zemljama (Linam i Gerber, 2007.). Procjenjuje se da godišnje u svijetu oboli između 200 milijuna i 1,3 milijardi ljudi, dok ih oko 2 milijuna umre (Coburn i sur., 2007.). Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je da je rizik od mikrobiološke neispravnosti kod komercijalnih i kod kuće pripravljenih RMBD formulacija znatan, uz prevalenciju kontaminacije Salmonella spp. u rasponu od 20 % to 48 % (Joffe i Schlesinger, 2002.; Weese i sur., 2005.). No, i termički obrađena hrana za kućne ljubimce također može biti izvorom Salmonella spp. i na taj način predstavljati rizik za infekciju ljudi (Behravesh i sur., 2010.; Nemser i sur., 2014.). Dodatno objavljena su istraživanja koja opisuju razvoj kliničkog oblika salmoneloze kod pasa hranjenih sirovim mesom: trkaćih hrtova, pasa za vuču saonica, pasa čuvara i mačaka, te su zabilježeni i smrtni slučajevi (Chengappa i sur., 1993.; Stiver i sur., 2003.; Morley i sur., 2006.; Leonard i sur. 2011.). Navedeni podaci u korelaciji su s istraživanjem provedenim kako bi se utvrdila mikrobiološka ispravnost sirovog mesa za prehranu ljudi te je zabilježena visoka incidencija pozitivnog nalaza Salmonella spp., kod pilećeg mesa od 21 do 44 %, (Bohaychuk i sur., 2006.; Cook i sur., 2012.), dok je postotak neispravnih uzoraka bio znatno niži za govedinu i svinjetinu, 3,5 – 4 % (Zhao i sur., 2002.; Mollenkopf i sur., 2011.). Preporuka termičke obrade proizvoda životinjskog podrijetla u prehrani životinja i ljudi na visini minimalne temperature od 80 °C, postoji kako bi se umanjio rizik od zoonoza poput salmoneloze.
Također, na tržištu su dostupne liofilizirane poslastice za kućne ljubimce (svinjske uši, papci kopitara, “žvakalice” izrađene od goveđe kože, dušnika i sl.) čiji je rizik od mikrobiološke neispravnosti istovjetan onomu kod RMBD obroka (Clark i sur., 2001.; Freeman i sur., 2013.b). Dodatno, utvrđena je povezanost pojave kliničke manifestacije salmoneloze kod ljudi koji su s takvim proizvodima rukovali (Pitout i sur., 2003.)
Iz razloga što postoji znatan rizik od mikrobiološke kontaminacije nusproizvoda životinjskog podrijetla, pojedini proizvođači RMBD formulacija u procesu proizvodnje koriste obradu putem visokog hidrostatskog tlaka. Iako je primjenom visokog tlaka moguće smanjiti broj patogena u mesu, takav postupak ih ne eliminira u potpunosti, također bakterije i virusi pokazuju različitu rezistenciju prema postupku (Aymerich i sur., 2008.; Baert i sur., 2009.).
Javnozdravstveni rizik kod hranidbe RMBD-om posljedica je suživota ljudi i kućnih ljubimaca u kućanstvima. Vlasnici i ostali članovi kućanstva svakodnevno postaju izloženi kontaktnom prijenosu patogenih mikroorganizama koji mogu biti prisutni u RMBD obroku. Kontaminacija okoliša kao posljedica izlučivanja uzročnika iz organizma domaćina također je mogući izvor kontakta. Salmonella spp. predstavlja značajan rizik iz razloga što kućni ljubimci mogu nakon kontakta postati asimptomatski kliconoše i na taj način izlučivati mikroorganizme u okoliš što će predstavljati rizik od infekcije za čovjeka, poglavito za imunokompromitirane osobe, djecu i starije ukućane te trudnice (Finley i sur., 2006.; Kukanich, 2011.). Stoga je od iznimne važnosti upozoriti vlasnike na rizike koji su prisutni kod hranjenja pasa i mačaka obrokom koji uključuje termički neobrađene nusproizvode životinjskog podrijetla i dati im smjernice za što sigurnije korištenje RMBD obroka u hranidbi kućnih ljubimaca (tablica 1).
Tablica 1. Smjernice za hranidbu kućnih ljubimaca RMBD obrokom.
Literatura [… prikaži]