Edukativni letak o slinavki i šapu

ŠTO JE VAŽNO ZNATI O BOLESTI SLINAVKA I ŠAP?

Hrvatska veterinarska komora objavila je edukativni letak za opću javnost o slinavki i šapu te poziva sve posjednike životinja da se kroz ovaj letak informiraju, a odgovore na sva dodatna pitanja zatraže od svog veterinara.

Mađarska i Slovačka se bore s izbijanjem slinavke i šapa, iznimno zaraznom virusnom bolesti koje prijeti stočarskom sektoru (posebice govedarstvu). Zbog blizine granice Austrija i Češka odmah su zatvorile neke granične prijelaze i uvele dodatne mjere nadzora. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske odgovorilo je uvođenjem hitnih sigurnosnih mjera, zabranom uvoza osjetljivih životinja i njihovih proizvoda te pojačanim nadzorom graničnih prijelaza.
Kao podršku iznimnim naporima veterinarske struke i nadležnih institucija u sprječavanje pojave bolesti i u Hrvatskoj, pripremili smo kratki edukativni letak za opću javnost, a prije svega posjednike životinje s ciljem informiranja i edukacije o bolesti slinavka i šap.

Kod sprječavanja i širenja virusa slinavke i šapa ključna je bliska suradnja i povjerenje posjednika životinja i veterinara.

Hrvatska veterinarska komora poziva sve posjednike životinja da se informiraju kroz ovaj letak, a odgovore na sva dodatna pitanja zatraže od svog veterinara.

BRZA PRIJAVA SIMPTOMA BOLESTI VAŠEM VETERINARU JE OD NAJVEĆEG ZNAČAJA U SUZBIJANJU OVE BOLESTI.

Kakva je to sad bolest?

Slinavka i šap virusna je, izrazito zarazna bolest, koja se lako širi na velike udaljenosti i jako se teško suzbija. Obolijevaju najčešće goveda, no mogu oboljeti i ovce, koze i svinje.

Koji su simptomi bolesti kod goveda?

Prvo što se javi je povišena temperatura, zatim mjehurići na vimenu, ustima i međupapčanom prostoru. Mjehurići pucaju i koža ili sluznica se ljušte. Životinje škrguću zubima od boli, pojačano sline, ne mogu jesti, a proizvodnja mlijeka značajno se smanjuje. Kod mladih životinja uginuće je često bez izraženih simptoma zbog upale srčanog mišića.

Koji su simptomi bolesti kod ovaca i koza?

Pogođene životinje imaju visoku temperaturu, odbijaju hodati, odbijaju hranu. Kod malih preživača usna šupljina možda neće biti zahvaćena promjenama. Hromost uzrokovana mjehurićima u međupapčanom prostoru češća je u ovaca i koza. Klinički simptomi na početku se lako mogu zamijeniti s drugim bolestima, što daje veću mogućnost širenja zaraze zbog neprepoznavanja bolesti.

Koji su simptomi bolesti kod svinja?

Zaražene životinje imaju visoku temperaturu, odbijaju hodati, odbijaju hranu. Mjehurići na nogama između papaka su slabije uočljivi.
Klinički simptomi su slabi i na početku se lako mogu zamijeniti s drugim bolestima, što također daje veći rizik od širenja zaraze.

Zašto su čak i životinje bez simptoma bolesti izuzetno opasne tijekom ove infekcije?

Životinje mogu biti zaražene virusom i da nemaju očite simptome. Međutim, čak i u ovakvoj situaciji one izlučuju virus u okoliš. Budući da je do 90% životinja zaraženo kod ulaska virusa u uzgoj, povećava se rizik od daljnjeg prijenosa i širenja. Od jednog mililitra sline krave može se zaraziti 100 do 1000 drugih životinja.

Je li virus opasan za ljude?

Iznimno od ove bolesti može oboljeti i čovjek, no značajnije je to što ljudi mogu mehanički prenijeti uzročnika i širiti zarazu na velike udaljenosti.

Kakvo je iskustvo s pojavom SiŠ ranije u Hrvatskoj?

Bolest se posljednji put pojavila u našoj zemlji 1978. godine. U to su vrijeme svi bili svjesni posljedica širenja ove bolesti i tada je bio drugačiji pristup suzbijanju te zaraze. Kada je bolest otkrivena, cijela sela bila su zatvorena 21 dan. Posjednici nisu mogli napustiti pogođenu farmu dok sve primljive životinje na farmi nisu bile eutanizirane i provedena završna dezinfekcija nakon čišćenja.

Odakle je virus dospio u Europu? Ili je bio ovdje i negdje “čekao”?

Bolest je stalno prisutna u Turskoj, a povremeno se od 2000. godine pojavila i u drugim Europskim državama npr.: Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Grčkoj i Bugarskoj. S današnjom globalizacijom, migracijama ljudi i trgovinom stokom nije za čuditi kad se virus prenese na tako velikim udaljenostima.

Kako se infekcija može spriječiti?

Unošenje bolesti možemo spriječiti pridržavanjem izvanrednih biosigurnosnih mjera.
Izbjegavanjem kontakta sa drugim farmama i divljim životinjama i zabrana ulaska vozila u krug farme je mjera zaštite farmi od unošenja virusa. Nažalost, nismo u mogućnosti spriječiti prijenos vjetrom, glodavcima ili pticama.

Ukoliko su životinje u izvrsnoj kondiciji i 100% zdrave mogu li oboljeti?

Ovo je jedna od najzaraznijih bolesti. Čak i savršen imunitet ne štiti životinje, jer morbiditet (broj oboljelih) kod ove bolesti doseže i do 100%. To znači da se deset od deset životinja koje se susreću s virusom razboli. To upućuje na izraziti oprez i važnost brze primjene mjera suzbijanja bolesti.

Koje dijagnostičke mogućnosti imamo i tko ih smije provoditi?

Kod životinja se testiranje provodi kod sumnje na bolest. Uzeti uzorci šalju se u akreditirane laboratorije, a to je u Hrvatskoj Hrvatski veterinarski institut. Uzorke uzima veterinar koji odmah prijavljuje sumnju na infekciju Državnoj veterinarskoj inspekciji. Brza prijava simptoma bolesti vašem veterinaru je od najvećeg značaja u suzbijanju ove bolesti.

Zašto je potrebno eutanizirati životinje na mjestu pojave zaraze?

Tijekom posljednje epidemije u Engleskoj dokazano je da su životinje u radijusu od 2 km od zaražene farme bile zaražene u čak 90% slučajeva. Zaražene životinje počinju izlučivati virus u okoliš tri dana prije nego što se pojave prvi mjehurići ili znakovi bolesti. Kao rezultat toga, širenje virusa je iznimno brzo i nezaustavljivo u prvoj fazi.

Je li moguće da država naredi usmrćivanje naizgled zdravih životinja?

U slučaju tako opasne infekcije, to je ne samo moguće, već i propisano Zakonom i Uredbom EU o zdravlju životinja za izuzetno opasne bolesti s liste A. U tom slučaju uzgajivači imaju pravo na financijsku naknadu za eutanizirane životinje. Na taj način ne štitimo pojedinu farmu, već i ostale primljive farme u državi i okolnim zemljama.

Je li moguće zaštititi životinje cjepivom?

Virus dolazi u mnogim sojevima i podtipovima, tako da cjepivo ne pruža potpunu zaštitu. Cijepljenje se iznimno koristi kao jedna od mjera u suzbijanju bolesti i sprečavanju širenja. EU komisija može donijeti odluku o cijepljenju u dogovoru s državama članicama da bi se spriječilo širenje zaraze obzirom na prijetnju koju ova bolest predstavlja za poljoprivredu i gospodarstvo. Često se i cjepljene životinje nakon nekog vremena moraju eutanizirati.

BRZA PRIJAVA SIMPTOMA BOLESTI VAŠEM VETERINARU JE OD NAJVEĆEG ZNAČAJA U SUZBIJANJU OVE BOLESTI.