prof. dr. sc. Boris Habrun
Hrvatski veterinarski institut Zagreb, Savska cesta 143, 10000 Zagreb
Veterinarski zavod u Križevcima je naš najstariji dijagnostički laboratorij, čak i u ovom dijelu Europe. Osnovan je 1901. godine te još uvijek smješten u istim prostorima. Uspjeli smo ga potpuno rekonstruirati unatoč činjenici da kad je zgrada spomenik kulture to ide malo teže, kao i opremanje novom, suvremenom opremom.
Zavod Rijeka koji je osnovan 1947. godine bio je smješten u jednoj staroj nacionaliziranoj vili nekadašnjeg riječkog industrijalca, u dosta neadekvatnim prostorima. Tijekom 2010. i 2011. godine, uz tu zgradu izgrađen je potpuno novi dio, a nakon toga je stari dio temeljito rekonstruiran pa je i taj zavod kao laboratorij danas opremljen i uređen tako da može ispunjavati izvođenje svih suvremenih metoda, u zadovoljavajućim uvjetima.
Veterinarski zavod u Splitu osnovan je 1948., a zgrada u kojoj se zavod nalazi je izgrađena 1952. godine. Po njezinim projektima iz 1952. godine vidljivo je da je ova zgrada izvrsno zamišljena, počevši od puteva laboratorija, izbjegavanja križanja puteva i tako dalje. Međutim, tijekom prvih nekoliko desetljeća postojanja ovog zavoda, neki od ondašnjih djelatnika uselili su se na drugi kat Zavoda pa on praktički postaje nefunkcionalan. Dogovor oko iseljenja ovih stanara nije uspio, ali je podrum ove zgrade, koji praktički nije bio u uporabi, preuređen i opremljen u vrlo kvalitetan laboratorijski prostor tako da i ovaj prostor i svojom opremljenošću i uređenjem u potpunosti odgovara traženoj kvaliteti laboratorijskog prostora.
Zavod u Vinkovcima je već i prije zadnjih rekonstrukcija, vlastitim snagama obnovio dosta laboratorija. Od 2010. do 2012. godine obnovljena je fasada, krovište, administracija i ovaj zavod također potpuno zadovoljava sve uvjete za izvođenje laboratorijske djelatnosti.
Centar za peradarstvo, naša najmlađa podružnica, osnovan je 1964. godine i do 1993. je bio u sastavu Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje se i danas nalazi. Kako tu Institut zapravo nema svoj prostor nismo toliki naglasak dali rekonstrukciji koliko opremanju Centra. O reputaciji Centra za peradarstvo najbolje govori činjenica da ga je FAO imenovao referentnim laboratorijem za influencu ptica za jugoistočnu Europu, Bliski istok i Kavkaz.
Što se tiče djelatnosti Hrvatskog veterinarskog instituta, iako smo jedan od 25 znanstveno-istraživačkih instituta u Republici Hrvatskoj, jedina smo iznimka po tome što za sve svoje zaposlenike ne dobivamo plaću iz državnog proračuna nego samo za njih 40 od 250 zaposlenih, tako da nam danas znanstveni rad i sa plaćama i projektima čini oko 10% našeg budžeta. Dakle, da bismo osigurali svoje plaće moramo odrađivati i poslove vezane za Ministarstvo poljoprivrede, prvenstveno u dijagnostici i kontroli zaraznih bolesti i u veterinarskom javnom zdravstvu, što imamo pokriveno sa više ugovora. Poslijednjih godina imamo izuzetno kvalitetnu i dobru suradnju sa Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede pa oko 55-60% posto svog godišnjeg budžeta ostvarujemo upravo kroz ovu suradnju, a ostatak budžeta osiguravamo sami, na otvorenom tržištu.
Drago mi je što se veliki broj drugih veterinarskih organizacija certificirao ili akreditirao tijekom poslijednjih nekoliko godina. Mi smo prvu akreditaciju imali 2008., a kako nakon pet godina ona ističe, postupak smo ove godine morali u cjelosti ponoviti. Tijekom ožujka ove godine prošli smo opsežni nadzor Hrvatske akreditacijske agencije te se uspješno reakreditirali za idućih pet godina, kada se postupak ponavlja. Što se tiče broja akreditiranih metoda, 2008. godine to je bilo 14 laboratorija sa 35 metoda, 2013. je to 29. laboratorija sa 173 metode. Ovaj broj bio bi veći, ali smo od nekih akreditiranih metoda počeli odustajati. Prvenstveno se ovo odnosi na neke metode koje smo koristili u državnom programu monitoringa rezidua – kad akreditiramo neke jače potvrdne metode prestaje akreditacija manje zahtjevnih orijentacijskih metoda. Isto tako, odustali smo od nekih metoda mikrobiologije hrane zbog nedovoljnog broja interesenata na tržištu.
Institut je prošao i opsežnu informatizaciju, tako da je sva dokumentacija sustava upravljanja većinom u elektroničkom obliku, na internom portalu. Napravili smo i novi VetLabPro program koji će biti kompatibilan i sa SVIS-om i svim ostalim računalnim programima koji će se u budućnosti koristiti u hrvatskom veterinarstvu.
Ovdje treba naglasiti i našu najveću današnju ulogu. Naime, za puno područja u veterinarstvu i sigurnosti hrane, Europska unija ima svoj europski referentni laboratorij. Potom, svaka država obično za jedno područje ima jedan referentni laboratorij i veći broj službenih. Referentni laboratorij je za to područje zadužen u državi isto tako da nadzire službene laboratorije. Ovog trena Hrvatski veterinarski institut u području provedbe veterinarske djelatnosti te kontroli hrane i hrane za životinje ima u središnjici trinaest referalnih laboratorija, u podružnicama četiri referalna laboratorija te sveukupno 26 službenih laboratorija.
Sa referalnim laboratorijima EU počeli smo suradnju puno prije nego što je Hrvatska postala punopravna članica EU, dakle uključeni smo praktički u svim područjima u njihove godišnje radionice i, što je vrlo važno, i u međulaboratorijske usporedbe koje oni organiziraju kako bi vidjeli s kojom točnošću izvodimo pojedine metode.
Samim time, kao nacionalni referalni laboratoriji, dužni smo za službene laboratorije u istom području u Hrvatskoj organizirati i edukacije i međulaboratorijske usporedbe.
U Hrvatskom veterinarskom institutu imamo 52 doktora znanosti, od čega 15 znanstvenih savjetnika, 11 viših znanstvenih suradnika i 12 znanstvenih suradnika, za što procjenjujemo da je vrlo jak i kvalitetan znanstveni kadar.
Surađujemo sa velikim brojem znanstvenih i stručnih institucija među kojima ću naravno na prvo mjesto staviti naš matični Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje su praktički svi veterinari današnjeg Hrvatskog veterinarskog instituta stekli svoje i dodiplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Hrvatski veterinarski institut participira u ekstramuralnoj nastavi Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, koja se izvodi na šestoj godini studija. Troje ljudi Hrvatskog veterinarskog instituta imaju naslovna zvanja, desetak kolega participira u izvođenju i doktorskih poslijediplomskih studija na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Surađujemo i sa Veterinarskim fakultetom Univerze u Ljubljani, sa Veterinarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu te sa Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku. Izuzev u Ljubljani, djelatnici Hrvatskog veterinarskog instituta su na ovim fakultetima također i nastavnici u određenim područjima.
Tijekom 2013. godine u Hrvatskom veterinarskom institutu možemo istaknuti nekoliko događaja. Po pitanju izdavačke djelatnosti, posljednjih pet godina Hrvatski veterinarski institut je izdavač časopisa VETERINARSKA STANICA koji redovito stiže na 1400 adresa kolegica i kolega u Hrvatskoj.
4. lipnja ove godine smo predstavili knjigu “BAKTERIJSKE I GLJIVIČNE ZOONOZE” profesora Željka Cvetnića koja je prvo kapitalno djelo, kao udžbenik, napisana od djelatnika Hrvatskog veterinarskog instituta. Mjesec dana poslije, 4. srpnja bili smo počašćeni dolaskom ministra poljoprivrede g. Tihomira Jakovine i njegovih najbližih suradnika i tom prigodom je potpisan novi ugovor o financiranju referalnih laboratorija iz područja kontrole hrane i hrane za životinje.
Moramo se pohvaliti svojom tradicijom – 3. rujna ove godine proslavili smo i 80. obljetnicu postojanja i rada Hrvatskog veterinarskog instituta (Institut je osnovan 1933.), a 25. rujna smo u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održali međunarodni simpozij “Bruceloza u Hrvatskoj i susjednim zemljama” sa dosta zanimljivih predavanja, naročito iz zemalja gdje bruceloza još predstavlja svakodnevni problem. Na kraju, ističemo kao događaj koji nam se ukazuje kao čast kada neki od referentnih laboratorija napravi godišnju radionicu kod nas. Tako je 6. radionica europskog referentnog laboratorija za brucelozu bila organizirana upravo kod nas, u Hrvatskom veterinarskom institutu, i održana 27. i 28. rujna ove godine.
Hrvatski veterinarski institut se bez ikakvih prekida i zastoja u svom intenzivnom svakodnevnom radu, i prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, uspio u potpunosti pripremiti za ispunjenje svih zadaća nacionalnog veterinarskog instituta jedne članice Europske unije.
