Hrvatsko veterinarstvo u 2013. godini

dr. sc. Saša Legen, predsjednik Hrvatske veterinarske komore

“Cijenjene kolegice i kolege, dame i gospodo, poštovani prijatelji!

Posebna mi je čast što na današnjim Veterinarskim danima 2013. imam priliku pozdraviti dekana Veterinarskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Tomislava Dobranića, ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta prof. dr. Željka Cvetnića, pomoćnicu ministra i ravnateljicu Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane dr. Mirjanu Mataušić Pišl, ministra poljoprivrede i šumarstva Finske Jarija Koskinena te gospodina ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu, i ističem zahvalnost što nam se ove godine priključio na našim Veterinarskim danima.
Pozdravljam sve naše sponzore, posebice Medical Intertrade kao našeg generalnog sponzora, zahvaljujem „Krki“, „AGROPROTEINKI“ i koristim ovu priliku da zahvalim „Generi“ zbog prekrasnog dočeka na Brijunima u ime svih onih koji su imali čast tamo biti.
Jučer smo dr. Dobranić, dr. Mataušić i ja bili u posjetu kod predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. Ive Josipovića, koji je namjeravao doći nama veterinarima u posjetu, namjere su bile najiskrenije, ali zbog nekih drugih obveza nije uspio. I zato upravo u ovo vrijeme šalje nam želje za uspješan i dobar rad na ovim Veterinarskim danima.

Lijepo vas je vidjeti u ovakvom broju, pozdravljam sve kolege iz velike i male prakse, profesore, docente, asistente, veterinare zaposlene u mesnoj industriji, u vojsci, inspektore i studente, i sve druge koji nisu veterinari, a došli su uveličati ovu našu svečanost, saznati ćemo puno informacija, najmeritorniji ljudi iz segmenta veterinarstva su ovdje, sve ćemo ih moći pitati i sukladno već tradicionalno Veterinarskim danima otići sa saznanjem što nas očekuje u sljedećoj godini, i napraviti kratki osvrt kako smo ovu godinu završili.

Nakana mi je uvijek i naravno ako za to imam prilike, reći nešto o godini održavanja kako ovih Veterinarskih dana tako i onih koji su ovoj godini prethodili. Prije dvije godine smo imali proslavu odnosno obilježavanje 250 godišnjice Svjetskog dana veterinara, a ovaj put, u srpnju ove godine, Republika Hrvatska je postala članicom Europske unije. Obje obljetnice su velike, za nas jako značajne. Prva je stručne prirode, i ako se neki sjećaju od vas kako smo to spomenuli prije dvije godine, nastala je pod utjecajem politike. Bilo je problema u francuskoj vojsci s konjima, pobolijevali su, trebalo ih je liječiti i tek dok su uspjeli nagovoriti Luj XV. da osnuje takvu školu, Visoka veterinarska škola u Lyonu je tada i osnovana.

Europska unija je također slijed državne politike koju veterinari kao i pripadnici drugih profesija moraju slijediti, neki više neki u opsegu nešto manjem. Poglavlje 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika po kvantitativnom, nazovimo ga tako – opsegu pravne stečevine, nadmašuje sva poglavlja koja su bila predmetom pregovora. Hrana je naravno osnova svega. Područje hrane životinjskog podrijetla koja u međudržavnim sporazumima među članicama Europske unije, mora udovoljavati određenim standardima, kako glede uzgoja životinja gdje se moraju provoditi sve mjere u smislu sprječavanja, širenja, rasprostranjivanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti. Također je vrlo slična priča sa gotovom hranom, u smislu klanja životinja, proizvodnje hrane animalnog podrijetla, skladištenja, prijevoza, prodaje i ostalih aktivnosti koje spomenuto područje zahtijeva. Uprava veterinarstva je u ovom periodu predpristupnih pregovora odradila veliki posao, promijenilo se preko 350 novih pravilnika, izmijenjena su 4 zakona, ali isto tako u konačnici, veterinarima praktičarima je ostalo da u svakodnevnom poslu, spomenutu legislativu odrade.

Globalnu krizu, u našim veterinarskim redovima nismo osjetili – primarno. Zašto primarno? Globalnu krizu je primarno osjetio bankarski sektor, sektor osiguranja, telefonije, trenutno – dobavljače električne energije, sektor maloprodaje itd. Globalnu krizu veterinarski sektor nije osjetio, jer financijska sredstva u njemu nekome velikom nisu zanimljiva, u njemu ih niti nema previše, ostala su u dobrim slučajevima sredstva za podmirenje osnovnih potreba. Cijenjeni prof. dr. Marko Tadić spomenutu problematiku obrađuje dulji niz godina, tako da ću se i ovaj put kao i prije koristiti njegovim podacima.

Globalna kriza u veterinarstvu je – sekundarna. Nastala je zbog nedostatka stoke u Hrvatskoj kao primarnog oblika krize, naravno govorim o sektoru životinja koje služe za ishranu ljudi. Maleni hrvatski proizvođač postao je nezanimljiv, veliki proizvođači iz nekih drugih zemalja imaju jeftiniju robu, uzgajaju tisuće i tisuće grla. Veterinarstvo je to osjetilo. Nismo poduzetnici globalnog karaktera, djelujemo izuzetno lokalno i po situaciji sa stočnim fondom u našem području ili našoj županiji, ozračje je i naše financijske situacije.
Raspravljajući o tom neglobalnom dijelu našega rada na Federaciji veterinara Europe ove godine u Mariboru, ipak se događa da nas globalizam spoji, u pojedinom slučaju navesti ću jedan primjer.

Prasad je uzgojena u Danskoj, Litva je istu prasad kupila i uzgojila do razine tovljenika, iste te tovljenike je otkupila Poljska koja ih je zaklala u klaonici u Poljskoj i pronađeno je 12 Trichinella sp. u 12 tovljenika. Tko je kriv? Poljska tuži Litvu, a Litva Dansku. Da li je moguće da Trichinella u ovom slučaju potječe iz Danske? Je. Da li je moguće da potječe iz Litve? Je. Kako će se riješiti situacija, ne znam, to je bila samo jedna od tema za raspravu.

Pad proizvodnje kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj se nastavlja. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u mjesecu lipnju ove godine je otkupljeno 40.603 tone kravljeg mlijeka, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine manje za 21,7%. U prijašnjim mjesecima, ali i u ovima poslije, situacija je identična. Raspravljam o ovome kao veterinar ne želeći ulaziti u razloge nastanka spomenute situacije. Raspravljam o ovome nastojeći prepoznati našu stvarnost i našu veterinarsku budućnost.
Točno prije tjedan dana bili smo na sastanku gospodin ministar Tihomir Jakovina, dr. Mataušić Pišl i ja kao predstavnik Hrvatske veterinarske komore s namjerom rasporeda, mogućeg rasporeda Proračunskih sredstava namijenjenih Upravi veterinarstva u sljedećoj 2014. godini. Sukladno odlukama Izvršnog odbora Hrvatske veterinarske komore, od 2014. godine će biti jedna jedinstvena cijena cijepljenja pasa protiv bjesnoće, znači, važiti će cijelu godinu. O drugim zaraznim bolestima koje će biti obuhvaćene našom djelatnošću veterinara praktičara i Hrvatskog veterinarskog instituta, među kojima se izdvaja i bolest Aujeszkoga, a što nije bilo u prošloj godini, govoriti će kolege koji slijede u predavanjima poslije.

VPG

---

Veterinarske preglede gospodarstva raditi ćemo i iduću godinu. Prošli put sam o njima govorio na kongresu, ali htio bih nešto reći i ovaj put. Godine 2008., u postupku usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s legislativom EU, donesena je legislativa kojom je promijenjen sustav kontrole prometa životinja. U tom smislu ovlaštene veterinarske organizacije po odluci ministra počele su obavljati veterinarske preglede gospodarstva.

Obavljanjem veterinarskih pregleda gospodarstava uspostavljen je registar farmi, što je bio temeljni preduvjet uspostave funkcionalnog sustava identifikacije i registracije životinja, što je također bilo jedno od mjerila za zatvaranje Poglavlja 12. Osim kontrole prometa životinja koja je direktno u funkciji suzbijanja nelegalnog prometa i sive ekonomije, veterinarski pregled gospodarstava je proizvod i alat čija primjena rezultira mjerljivim učinkom i u smislu savjetovanja posjednika životinja o obvezama koje proizlaze iz kompleksnih veterinarskih propisa, a osobito korisnika potpora u poljoprivredi o njihovim obvezama koje proizlaze iz 14 veterinarskih propisa navedenih u Dodatku II Uredbe 73/2009/EU, odnosno zahtjevima propisa vezanih za postizanje višestruke sukladnosti („cross-compliance“), te unaprjeđenje znanja i sposobnosti svih osoba koje su odgovorne za dobrobit životinja.

Oko 70% zahtjeva u vezi višestruke sukladnosti proizlazi iz veterinarskih propisa (i to 14 propisa koji se odnose na obveznu prijavu zaraznih bolesti životinja, propisi o identifikaciji i registraciji životinja, propisi o dobrobiti životinja, propisi vezani za hranu za životinje, propisi o zabrani korištenja hormona u proizvodnji životinja, a koji su već transponirani u hrvatsko zakonodavstvo.

Osim navedenog, obavljanje veterinarskih pregleda gospodarstava, direktno je u funkciji suzbijanja nelegalnog prometa životinja, posebice goveda. Veterinarskim pregledima svih gospodarstava utvrđuje se stanje životinja na gospodarstvima te se utvrđuju nelegalni prometi životinja između pregleda gospodarstava, čime se veterinarskoj inspekciji omogućuje postupanje u smislu suzbijanja sive ekonomije u području prometa i klanja životinja. Zahvaljujući veterinarskim pregledima gospodarstava iz godine u godinu, smanjuje se broj goveda kojima se gubi trag u registru. Mišljenja smo da bi daljnjom provedbom pregleda gospodarstava, naglasak trebalo dati na nepravilnosti u označavanju i prometu svinja, ovaca i koza, budući da se njihovim nelegalnim prometima narušava epizootiološka situacija i šteti Državni proračun u pogledu „sive ekonomije“.

Svi veterinari ovdje prisutni, a koji sudjeluju u veterinarskim pregledima gospodarstava tome mogu pridonijeti, u smislu dobrog obavljanja zadanog posla, i ako nastavimo razgovor s gospodinom ministrom i Ravnateljicom uprave kakav je bio u prošli četvrtak siguran sam da će obim veterinarskih pregleda gospodarstava biti sveobuhvatan s obzirom na sve spomenute razloge.

Ali, vjerujemo s druge strane ulaganjima u poljoprivredu, njezin stočarski dio. Ministarstvo poljoprivrede do 2021. godine namjerava proizvoditi tri puta mlijeka više nego do sada, i u tu svrhu uložiti preko 4 milijarde kuna. Tada bi Republika Hrvatska trebala proizvoditi 1.400.000.000 litara mlijeka. Ulagati će se u izgradnju novih i adaptaciju postojećih mliječnih farmi. Također se očekuju ulaganja u proizvodnju teladi u iznosu od preko 1.000.000.000 (milijardu) kuna, te u tov junadi u iznosu od 500.000.000 kuna. Cjelokupna obnova bi trebala trajati oko 7 godina. Projekt sedmogodišnje obnove i jačanja govedarsko-mliječnoga sektora iznosi skoro 6 milijardi kuna. Oko 2 milijarde će biti sredstva Europske unije, iz Fonda za razvoj ruralnih prostora, a preostali dio uz povoljne bankarske kredite.

Također je u planu i razvoj malih gospodarstava, manjih farmi, do 2020. u ruralnim područjima, nešto što bi našu veterinarsku struku posebno veselilo. Postojati će mogućnost sufinanciranja do 50% investicije, a za mlađe od 40 godina, i do 70% investicije. Cilj je zaustavljanje depopulacije ruralnih područja. Nisam puno toga još spomenuo, a informacije koje posjedujem su iz Programa Ministarstva poljoprivrede sažetog na 73 stranice, iz razgovora sa predstavnicima poljoprivrednih udruga te iz medija. Ako sam u nečemu pogriješio, ispravku svaku koja mi bude upućena ću prihvatiti u najboljoj namjeri.

Nadamo se boljoj situaciji i trebamo vjerovati da će se ostvariti barem dio zacrtanoga plana. Veterinarska struka je spremna kao i uvijek. Mnoge veterinarske organizacije obavile su akreditaciju sukladno normama 9001 i 17025 i rijetke su zemlje Europske unije koje se takvim sustavima mogu pohvaliti.
Sve što su vlasnici životinja ili Ministarstvo poljoprivrede postavili ispred nas kao zadatak, taj zadatak smo odradili i siguran sam da će u tom smjeru razvoj hrvatskog veterinarstva ići dalje.

Nastojali smo ovih godina da postoje likovni i glazbeni događaji u danu otvaranja Veterinarskih dana. Tako će biti i danas i siguran sam da ćemo i u tom dijelu uživati.

Posebno sam počašćen što je gospodin ministar Jakovina na ovu našu svečanost poveo ministra poljoprivrede i šumarstva Finske, Jari Koskinena.

S obzirom da sam znao da nam dolazi ministar poljoprivrede i šumarstva republike Finske, malo sam istraživao i došao do zanimljivih podataka o Finskoj: prvo što nam padne na pamet na spomen Finske su brojna jezera, nepregledna prostranstva šuma te prelijepa priroda, naravno nezaobilazni Djed Božićnjak i Fincima najdraža i najvažnija stvari na svijetu (poslije obitelji), a to je sauna (u zemlji sa 5 milijuna stanovnika postoji više od 2 milijuna sauna – prosječno 1 sauna po obitelji).”