Uvodno izlaganje sa skupa Veterinarski dani 2014
Dr. sc. Saša Legen
Predsjednik Hrvatske veterinarske komore
Prije mjesec dana otprilike Predsjednik odbora za međunarodnu suradnju HVK, prof. dr. sc. Marinculić i ja smo bili smo u Višegradu, u Mađarskoj, 50 km sjeverno od Budimpešte, na Slovačkoj granici. Ovdje govorim o Federaciji veterinara Europe, i zašto je baš u pitanju Višegrad? Naše kolege iz Mađarske su pokrenuli Višegradsku inicijativu i zbog toga je ona upravo tako i nazvana. Zemlje Zapadne i Sjeverne Europe na neki način se razlikuju u organizaciji veterinarstva od zemalja Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe. Imaju više veterinara u svojim zemljama i u svim pitanjima bitnima za veterinarstvo u FVE imaju veći broj glasova, na taj način dođu do svojih ciljeva koji su često suprotni od ovih drugih koji su se okupili u Višegradskoj skupini. Zemlje koje su počele sa sastancima u Višegradu su Mađarska, Slovenija, Češka, Slovačka, Poljska, Srbija, Makedonija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. Zajednički stavovi navedenih zemalja su da veterinarskoj inspekciji treba ostaviti više prostora kod subjekata u poslovanju s hranom, ne ispuštati iz djelatnosti niti jedan veterinarski posao koji u ovom trenutku obavljamo, a postoje profesije koje bi vrlo rado preuzele obavljanje takvih poslova, izrazito kontrolirati tijek lijekova, itd. Razmimoilaženja se pronalaze i u okviru Federacije veterinara Europe što je potpuno normalno, i mi također svojom prisutnošću nastojimo sačuvati ciljeve koji su za naše veterinarstvo vrlo važni.
Želim po prvi put reći “dobar dan velika i dobar dan mala prakso“ u pravom smislu te riječi. U ovih 2 dana biti će održana predavanja kako iz velike tako i iz male prakse i siguran sam da nas to sve ovdje raduje. Kroz neko kratko vrijeme mala praksa se u organizacijskom smislu kroz HVK ponešto primirila, ali buđenje nje je bilo i više od klasičnog buđenja. 23. lipnja 2013. godine u Green Gold centru u Zagrebu je održana konstituirajuća izborna sjednica Odjela za male životinje i kućne ljubimce, te je za predsjednika odjela izabrana kolegica Lea Kreszinger, dr. med. vet. 2014. godine je već održan i Prvi hrvatski kongres veterinara male prakse s međunarodnim sudjelovanjem i evo danas smo opet ovdje zajedno na Veterinarskim danima.
Znakovitosti radi, htio bih nas sve ovdje samo na neke stvari podsjetiti. 1994. godine u Čakovcu iz kojeg dolazim je bio 1 veterinar koji se obavljao praksu liječenja kućnih ljubimaca. Danas 2014. je 7 veterinara koji obavljaju liječenja malih životinja i kućnih ljubimaca i uz napomenu da broj kućnih ljubimaca u isto vrijeme nije značajno povećan. Segment liječenja kućnih ljubimaca je u stalnom porastu i sretan sam što bar nešto u veterinarstvu ima takav predznak, predznak porasta. Kako je u velikoj praksi, također mogu spomenuti veterinarsku organizaciju iz koje dolazim. Bilo je 1994. godine 16 zaposlenih, a sada je 8. Pad od 50 %. Idemo pomalo kronološkim redoslijedom što se u međuvremenu događalo u segmentu velike prakse.
Trihineloza
Veterinarska služba Republike Hrvatske provedbom sustavnih mjera suzbijanja i iskorjenjivanja trihineloze napravila je nemjerljiv doprinos zaštiti zdravlja ljudi protiv ove opasne parazitarne zoonoze. Napominjem da su se tijekom ratnih i poratnih godina stvorili izuzetno povoljni uvjeti za širenje trihineloze na području gotovo cijele Slavonije. Broj utvrđenih slučajeva trihineloze svinja u klanju za potrebe vlastitog domaćinstva u nekim godinama iznosio je i više od 5.000. Broj oboljelih ljudi u 1998. godini iznosio je 585 slučajeva. Sustavnom provedbom mjera suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, možemo s ponosom reći da je trihineloza gotovo iskorijenjena na endemičnim područjima te da obolijeva tek nekoliko ljudi u Republici Hrvatskoj ili se na razini cijele godine uopće ne pojavljuje.
Ptičja gripa
U listopadu 2005. godine pojavila se influenca ptica uzrokovana virusom H5 N1 u divljih labudova na ribnjaku „Grudnjak“ pokraj Orahovice. U samom postupku provođenja mjera kontrole i suzbijanja bolesti iznimnim angažmanom veterinarska struka je dala svoj doprinos prvenstveno da ne dođe do širenja bolesti s divljih ptica na domaću perad. Osim na području Orahovice, bolest se kasnije pojavila na području Zdenaca, Našica i Čiovu. Republika Hrvatska je u odnosu na navedeni slučaj je bila prva zemlja koja je navedeni virus utvrdila kod divljih ptica te poduzetim mjerama spriječila pojavu bolesti kod domaće peradi. Model suzbijanja influence ptica u Republici Hrvatskoj kao takav postao je prepoznatljiv u svijetu te su ga mnoge zemlje primjenjivale u postupku kontrole i suzbijanja bolesti. Provedba mjera kontrole i suzbijanja bolesti bila je popraćena dobrim medijskim interesom, čime je značaj i uloga veterinarske struke u zaštiti zdravlja životinja i ljudi primjereno prezentirana javnosti.
Klasična svinjska kuga
Od 01.01.2005. Republika Hrvatska prešla je na novi sustav kontrole klasične svinjske kuge kojim se ne predviđa vakcinacija, odnosno koji se temelji na brzom otkrivanju i suzbijanju zaraznih bolesti, a sve u skladu s propisima EU. Tijekom 2007. i 2008. struka je dala izniman doprinos u suzbijanju klasične svinjske kuge. U jednom trenutku bolest je bila prisutna na području 12 županija, a u cilju suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti usmrćeno je i neškodljivo uklonjeno više od 20.000 svinja. Uz navedene aktivnosti provodili smo kontrolu bolesti na zaraženim i ugroženim područjima te je u sklopu navedenih mjera izvađeno više od 200.000 uzoraka krvi svinja. Uspješnim djelovanjem veterinarske struke u cjelini bolest je iskorijenjena, te je temeljem navedenog kao i provedbe kontrole klasične svinjske kuge kod divljih svinja, Republika Hrvatska stekla status zemlje slobodne od klasične svinjske kuge.
TBC goveda, bruceloza i enzootska leukoza goveda
U postupku usklađivanja zakonodavstva iz poglavlja 12. tijekom pristupnih pregovora sa EU, u razdoblju 2007.-2008. godine, transponirani su i implementirani svi ključni zakonski akti po pitanju označavanja i registracije goveda, javno-zdravstvenih aspekata predmetnih bolesti, mjera kontrole i suzbijanja ali i uvjeta koje je potrebno ostvariti za dodjelu statusa stada, regije ili države službeno slobodne od određenih bolesti.
Obavljenim veterinarskim pregledima gospodarstava uspostavljen je registar farmi kao preduvjet za uspostavu funkcionalnog informatičkog sustava identifikacije i registracije životinja, koji je omogućio puno bolji uvid u brojno stanje i nadzor nad migracijama životinja u Republici Hrvatskoj, a također je predstavljao i polazište za provedbu naređenih mjera po pitanju kontrole pojedinih bolesti. U tom smislu na registar goveda 2009. godine nadograđena je aplikacija za provedbu mjera kontrole bruceloze i enzootske leukoze goveda. Navedenim su se stekli uvjeti za početak provedbe nacionalnih programa kontrole tuberkuloze, bruceloze i enzootske leukoze goveda u cilju stjecanja statusa stada službeno slobodnog od navedenih bolesti radi osiguravanja uvjeta za nesmetanu trgovinu goveda i proizvoda podrijetlom od goveda na jedinstvenom tržištu EU. Za provedbu programa stjecanja statusa stada slobodnog od navedenih bolesti, Ministarstvo je osiguralo sredstva iz Državnog proračuna. Rezultanta svih poduzetih mjera jest ostvarivanje uvjeta za dodjelu statusa stadima goveda slobodnima od TBC-a, bruceloze i enzootske leukoze.
Od 15. rujna 2014.godine, ovlaštene veterinarske organizacije rade na provedbi Programa stjecanja statusa stada za brucelozu ovaca i koza uzrokovanu s Brucellom melitensis.
Samo sam maleni dio rada velike prakse spomenuo, one najznačajnije stvari koje su se dogodile u proteklim godinama, bolesti značajne i za ljude, i za životinje, bez kojih veterinarstvo ne bi moglo funkcionirati, ali ne samo ono, nego i kompletan zdravstveni sustav Republike Hrvatske, prvenstveno misleći na zoonoze.
Sustav funkcioniranja velike prakse je u privatnom vlasništvu u potpunosti, dapače i onaj dio koji se po zakonskoj legislativi, prvenstveno po Zakonu o veterinarstvu, ali i po Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju je isto takav, jedan od vrlo rijetkih sustava koji je baziran isključivo na privatnom vlasništvu a od velikog je državnog interesa u svakodnevnom životu.
Najviše se spomenutim hoću okrenuti pregledima gospodarstava. Mi ne možemo raditi preglede gospodarstava ove godine, napraviti pauzu od dvije godine i nakon toga opet krenuti u preglede gospodarstava. Financijski je to neizvedivo za bilo koji oblik veterinarske organizacije. Pregledi gospodarstava zahtijevaju veći broj ovlaštenih veterinara, koji iz ostvarenih prihoda po drugim osnovama (a koji nisu npr. pregledi gospodarstava) ne mogu financijski egzistirati.
Idemo dalje. Htio bih izbjeći svaki oblik subjektivnosti u svom izlaganju pa bih krenuo s konkretnim primjerima. U ovom trenutku postoji problem ustroja veterinarskih organizacija prvenstveno glede velike prakse na područjima otoka, na području županije Dubrovačko-neretvanske djeluju 2 ambulante te na određenim dijelovima županije Splitsko-dalmatinske postoji ista problematika. Na navedenim područjima, zbog nemogućnosti financijskog opstanka u odnosu na obavljanje poslova veterinarske djelatnosti uključujući i obavljanje poslova javnih ovlasti u veterinarstvu, veterinarske organizacije su se preregistrirale u veterinarske ambulante privatne prakse te obavljaju poslove liječenja malih životinja, odnosno kućnih ljubimaca. Zbog navedenog, na određenim prostorima Republike Hrvatske postaje upitnost provedbe mjera nacionalnih programa kontrole bolesti domaćih životinja. Nastavkom navedenih trendova u skoroj budućnosti može se predvidjeti problem funkcioniranja veterinarske službe i na drugim područjima Republike Hrvatske. Posebno napominjem da je s obzirom na njenu ulogu i značaj veterinarske služba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te u skladu s odredbama Zakona o veterinarstvu svakom posjedniku mora biti omogućeno pružanje veterinarske usluge. U tom smislu, navedenim Zakonom je propisano da su jedinice lokalne samouprave na područjima gdje nije organizirana veterinarske služba, istu dužne organizirati, no to se do sada nije nikada dogodilo, a ja bih osobno isto kao i vi da se to ne dogodi.
Jer, što se može desiti? Do 90-ih godina smo imali veterinarske organizacije u društvenom (državnom) vlasništvu, a nakon devedesetih su privatizirane. Svi poslovi koje su imale veterinarske organizacije ostale su i dalje u njihovoj ingerenciji. Idemo ih podijeliti u 3 dijela: mala praksa, veterinarski pregledi i kontrole (inspekcija) i velika praksa. U maloj praksi od devedesetih godina i u Zagrebu ali i drugim mjestima u Republici Hrvatskoj broj im je stalno rastao i kao što smo već utvrdili postoji segment veterinarstva koji je bio i koji je još uvijek u fazi rasta.
Prošlih veterinarskih dana bilo je dosta riječi o veterinarskim pregledima i kontrolama (nazvati ću ju u daljnjom tekstu – inspekcija), ali poveznice radi sada bi ih htio zbog nekih razloga spomenuti. Do 2009. godine i Pravilnika o visini pristojbi i naknada za službene kontrole hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje 79/09 mnoge veterinarske organizacije su imale neke više neke manje zadovoljavajući prihod sa osnova inspekcije. Tada, 2009. su znatno umanjene. Uskoro se planira izmjena i dopuna istog Pravilnika i s njime također opet smanjiti učestalost službenih kontrola ovlaštenih veterinara. Povećati će se istim Pravilnikom učestalost kontrola službenih veterinara. Sada u Republici Hrvatskoj postoje 54 kontrolna tijela i upitno je koliki će ih broj biti već slijedeće godine ako se Pravilnik u tom smislu izmijeni. I službeni veterinari su se zapošljavali unatoč protivljenja Hrvatske veterinarske komore, upozoravali smo na situaciju u kojoj se sada nalazimo, da će službeni veterinari preuzeti poslove koje su do tada imali ovlašteni veterinari. To se upravo sada događa. Da li je u interesu postupno prelaženje poslova koje je imala ovlaštena veterinarska inspekcija u područje rada koje će u budućnosti obavljati službeni veterinari. Svaki ovlašteni veterinar Republike Hrvatske će vam upravo to govoriti.
I sad se možemo vratiti na veliku praksu. Znatan je pad broja veterinarskih organizacija koje se bave velikom praksom prvenstveno počevši od juga Republike Hrvatske. Od otoka veterinarsku službu imaju Krk, Rab, Brač i Hvar, a druge otoke prvenstveno u segmentu naređenih mjera pokrivaju priobalne veterinarske organizacije.
Veliku praksu moramo čuvati da se i dalje ne bi događale stvari koje se događaju. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane mora u smislu naređenih mjera po pojedinoj veterinarskoj aktivnosti dobiti više financijskih sredstava iz državnog proračuna. I još je potrebno i ovo za reći. Da li je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane željela veterinarske preglede gospodarstva? Je, svi su se trudili, svatko na svoj način. U našim pregovorima da li smo htjeli na razini godine i više od 27.000.000,00 kuna. Da, i to smo htjeli. Ali, istina je i to kada pišemo pisano slovo „i“, veterinarska struka napiše „I“, a točku ne stavlja veterinarska struka nego netko drugi. U mnogim zemljama je to veliki problem, ali u nekima i ne.
I mi u ovim Veterinarskim danima mi ne bi smjeli imati problema. Pripremljena su izuzetno kvalitetna predavanja, ali i nešto zabave koja će se siguran sam svidjeti svima, zbog praćenja ne samo vaših stručnih, nego i glazbenih čula.
Još jednom moram reći da mi je drago da smo svi zajedno ovdje i velika i mala praksa i svi veterinari koji rade u vojsci, policiji, industriji ili nekoj drugoj djelatnosti, zahvaljujem na dolasku i drugim profesijama koje su ovdje s nama da učine naše Veterinarske dane još ljepšima.”