Izvanredna tiskovna konferencija održana je u subotu 19. srpnja 2025. godine u Dvorani Hrvatskog veterinarskog instituta.

Do 18. srpnja 2025. godine na svim objektima na kojima su i drugi posjednici prijavili uginuća životinja u više su navrata provedeni klinički pregledi životinja, razudba i patoanatomska dijagnostika te potrebna uzorkovanja. U petak 18. srpnja u Hrvatskom veterinarskom institutu utvrđen je prvi i dosad jedini pozitivan nalaz na bedrenicu, što znači da je u službenom laboratoriju bakteriološkom odnosno molekularnom pretragom iz dostavljenog uzorka dokazana bakterija Bacillus anthracis.
U isti nadležni laboratorij HVI ukupno je od početka pomora goveda zaprimljeno 13 uzoraka uginulih životinja i to sa ukupno 8 gospodarstava.
David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
“Nedavno smo otklonili neposrednu opasnost od slinavke i šapa tako da je zaista za cijeli sustav izrazito zahtjevan trenutak. Od svih preuzetih uzoraka do sada što poslanih na mikrobiološku što na toksikološku analizu, jučer dakle u petak smo dobili prvi nalaz koji je pozitivan i to na bedrenicu. Odmah smo, bez odgode, obavijestili širu javnost i samim time i stočare, a sve nadležne službe će iznijeti daljnje korake. Budući da smo imali tek jedan pozitivan nalaz, u ovome trenutku ne možemo kategorički tvrditi da su baš sva goveda uginula od bedrenice i zato, paralelno s organizacijom cijepljenja, ćemo nastaviti s drugim mjerama protiv ove zarazne oblesti. Nastavljamo, dakle, i s toksikološkim vještačenjem dosad preuzetih uzoraka.
Nama je kao i svim stočarima izrazito žao što uzročnik nije otkriven ranije. Dakle 7.7. je bila prva prijava, jučer je bio 18. 7. kad smo imali prvi pozitivan nalaz, ali mi možemo postupati i moramo postupati isključivo na temelju jasne kliničke slike i pozitivnih bakterioloških ili eventualno toksikološikh nalaza što do sada nismo imali. Više će o tome reći kolege iz Hrvatskog veterinarskog instituta i Državnog inspektorata.
Ministarstvo je osiguralo dovoljne količine cjepiva za borbu protiv bedrenice. Već početkom sljedećeg tjedna bit će distribuirano veterinarima na terenu i kreće se s cijepljenjem. Čim prikupimo sve epidemiološke podatke od Državnog inspektorata ministarstvo će odrediti tzv. bedrenični distrikt.
Epidemioloozi iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provest će preventivnu terapiju kod stočara i kod svih onih koji su bili u kontakstu i oticaju sa stokom.
Što se tiče pomoći, budući da imamo pozitivan nalaz na bedrenicu, ministarstvo će donijeti Naredbu s ciljem sprječavanja daljnjeg širenja bolesti što će zasigurno otežati poslovanje svim gospodarstvima na tom području i na tom tragu već pripremamo program financijske pomoći zahvaćenim gospodarstvima kako bi im se naravno umanjila šteta koju trpe.
Situacija je krizna, puno službi je uključeno u ovaj kompleksni proces i logično je za očekivati da ponekad stvari ne idu “po špagi” i ne idu možda zadovoljavajućim tijekom.
Analizirat ćemo reakciju svih državnih tijela, znači svih službi u ovom konkretnom slučaju čim otklonimo prijetnju i vidjeti naravno što je moglo potencijalno i bolje.
Ponavljam, istovremeno se borimo s afričkom svinjskom kugom na istoku države i posljedicama slinavke i šapa i pritisak na sustav je izrazito veliki i nikom neće pomoći bilo kakvo upiranje prstom u nekoga.
Ovim putem bih se zaista zahvalio svim veterinarima, svim inspektorima, laboratorijskim djelatnicima i zaista svima koji su uključeni u ovaj zahtjevan proces.
Svjestan sam da karike u lancu zaista ulažu sve napore kako bi se ovaj slučaj riješio što prije.
Prvi nalazi uvjeravali su stočare da nije u pitanju nikakva zarazna bolest.
Dr. sc. Andrea Humski, ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta
“Ta tvrdnja je apsolutno točna i uvjeravanje je bilo temeljem dijagnostike koja je bila provedena.
Nalazi nisu uopće ukazivali na zaraznu bolest iako su kao što je g. ministar rekao prvi uzorci bili 7.7. prvi nalazi koji su napravljeni pokazali su da se ne radi ni o jednoj virusnoj ni o bakteriološkoj bolesti, iako su lešine već bile u autolitičnom stanju što može zamaskirati sam prikaz bolesti. Međutim zato postoje osjetljivije metode. Apsolutno svi uzorci su pretraženi molekularnim metodama – PCR lančanom reakcijom, gdje isto tako nije dokazano da postoji ijedan virulentni faktor koji bi ukazivao na bedrenicu. Samim time su uzorci i upućeni na toksikološku pretragu.
Nakon toga ukupno je do sada pretraženo kao što se vidi u priopćenju, 13 životinja, napravljeno je 13 razudbi lešina i pretraženi su uzorci i svi su do sada bili negativni do ove posljednje.
[…]
Nije dokazana niti jedna zarazna bolest u tih životinja. Ono što može zamaskirati prikaz takve bolesti su autolitične lešine (u stanju je raspadanja) ili liječenje antibioticima. Međutim, i pored toga imali smo epizootiju 2022. godine i isto tako lešine nisu bile u dobrom stanju no molekularnim metodama ako postoji uzročnik bolesti (a u ovom sluičaju gvorimo o Bacillus anthracis) vi ćete ga molekularnim metodama dokazati. Ako postoji ijedna sekvenca karakteristična za taj mikroorganizam vi ćete ga naći.
Što je sa zaraženim životinjama, mora li se zbrinuti, liječiti?
Mr. Gordan Jerbić, načelnik Sektora veterinarske inspekcije Državnog inspektorata
“Odmah 7.7. kada je inspekcija od ovlaštenog veterinara dobila prvu sumnju na postojanje zarazne bolesti mi smo postupli u skladu sa Zakonom i naravno tu lešinu poslali na analizu da se utvrdi razlog uginuća i da se isključe zarazne bolesti koje se mogu dogoditi.
Veterinarska inspekcija je izvršila nadzor na gospodarstvu obzisom na sumnju na zaraznu bolest, zabranila je promet na gospodarstvu i odredila pojačane mjere i čekala nalaz koji će potvrditi tu vrstu bolesti ili bilo koju zaraznu bolest. Kada smo dobili prvi nalaz negativan, koji je došao iz ovlaštenog laboratorija, naravno, nismo mogli postupati s obzirom da nismo mogli dokazati tu bolest. Nalazi kako su dolazili, sve lešine koje su nađene i koje su prijavljivane, mi smo redovito slali na Hrvatski veterinarski institut na isključivanje zarazne bolesti i s obzirom da su dolezile negativne također smo obavijestili policiju da postoji mogućnost s obzirom da nema zaraznih bolesti, da postoji mogućnost da se radi o trovanju, a za to je nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova i DORH. Jučer kad smo dobili prvi nalaz, postupali smo, izvršili nadzor na gospodarstvu, popisali životinje, naredili mjere kao što su pojačana biosigurnost, prijavljivanje životinja ukoliko se desi da se nađe uginula životinja ovlašteni koncesionar dolazi po to, naređena je dezinfekcija ispod životinja, okoline životinja, također je naređeno da se sa životinjama postupa sa zaštitnom odjećom, obućom, rukavicama i jučer smo isto tako odmah po pozitivnom nalazu obavijestili Hrvatski zavod za javno zdravstvo o kontaktima osoba koji su bili u kontaktu sa tim životinjama.
Mr. sc. Tatjana Karačić, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
“Ovo nije afrička svinjska kuga, bolest kategorije A, kod koje nema ni cjepiva ni lijeka, nego se sve usmrćuje. Kod bedrenice se provodi cijepljenje svih prijemljivih životinja, a to su goveda, ovce, koze i kopitari, na cijelom području na kojemu će se odrediti bedrenični distrikt. Konkretno, na objektu na kojem je sada utvrđena bedrenica rješenjem veterinarske inspekcije već je naređeno cijepljenje, mi smo u komunikaciji s nadležnim veterinarom na tom području, dogovorili isporuku cjepiva, on ima već određene količine cjepiva. U bedreničnim distriktima se svake godine provodi redovito godišnje cijepljenje svih prijemljivih životinja. Kopitari, goveda, ovce, koze. Dakle, odmah početkom idućeg tjedna provest će se cijepljenje, najprije na tom objektu na kojemu je potvrđena bedrenica, naravno i na susjednim objektima po rješenju veterinarskog inspektora, koji su kontaktni, gdje su životinje bile u međusobnom kontaktu, gdje imaju isti put prolaska, također će se žurno provesti cijepljenje. U isto vrijeme će se temeljem epidemioloških podataka provesti određivanje bedreničnog distrikta, donijet će se rješenje i sve će se životinje na tom području cijepiti ne samo sada nego od sada pa u narednom razdoblju. To znači sljedeći desetci godina.
Životinje se ne liječe, ne usmrćuju, životinje se cijepe i to je preventivno cijepljenje i zaštita i životinjam, a time i ljudi.
Imamo i berenični distrikt Lonjsko polje sjećate se 2022. godine i tamo se cijepilo i cijepi se svake godine i nemamo nikakvih problema.
Ako je životinja zaražena, uginut će.
Životinja nosi uzročnika i ukoliko je oboljela predstavlja stalnu prijetnju. Uginula životinja posebno predstavlja prijetnju jer uzročnik bolesti u dodiru sa zrakom stvara spore, a te spore ostaju u okolišu recimo u tlu sljedećih osamdeset godina, dakle vrlo su otporne, na sve su otporne, i na temperature, dosta i na dezinficijense, tako da su posebni dezinficijensi kojima se to može sanirati, ali jedina mjera je to preventivno cijepljenje i vrlo uspješna na području cijele Republike Hrvatske mi imamo određene distrikte, mi imamo Naredbu koja je na snazi, mi imamo program za bedrenicu koji je na snazi, a u toj Naredbi i programu točno piše za životinje koje se moraju cijepiti, kad se moraju cijepiti, kada smiju na ispašu. Ne smije se sa bedreničnog distrikta koristiti sijeno, kositi trava, pa nositi na neka druga područja. Nekakve informacije imamo s terena da … tamo vam je vrlo blizu bedrenični distrikt, dakle ukoliko se nosilo trava, sijeno životinjama koje nisu u distriktu i nisu cijepljene, moguće je da će oboljeti. Gdje je bedrenični distrikt to se može očekivati.
Gdje je distrikt?
Na području Vrlike naselje Ježević općina Vrlika, naselje Glavice općina Sinj naselje Korita i naselje Otok općina Otok, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. [18.20]
Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
“Antraks, bedrenica ili crni prišt je bolest koja je zajednička životinjama i ljudima zato je zovemo zoonoza tj. antropozoonoza i može se prenijeti na ljude. Srećom, ta bolest nije tako jako zarazna i prenosi se gotovo isključivo direktnim kontaktom. Može se prijenijeti i aerosolom, ali bakterija je teška pa teško može stvoriti aerosol nego pada odmah na tlo. Ono što je bitno s obzirom na to da je zajednička bolet životinjama i ljudima je dobra suradnja između veterinarskih službi i zdravstva koja ja mogu reći da je u Hrvatskoj jako dobra i radimo već dugo po principu Jedno zdravlje gdje se suradnjom veterinarskih i zdravstvenih službi i službi zaštite okoliša štiti zdravlje životinja, a time i zdravlje ljudi. Mogu reći da je odmah po primitku obavijesti da se radi o antraksu, a to je bilo jučer u 16.15 sati, je aktivirana dežurna epidemiološka služba koja radi 24 sata 7 dana u tjednu i već u 6 sati su naši epidemiolozi na terenu i identificirali prve kontakte u suradnji s veterinarskom službom i sa Državnim inspektoratom i imamo spiskove ljudi koji su bili u kontaktu. Svi će oni dobiti tzv. postekspozicijsku kemoprofilaksu dakle uzimat će 10 dana antibiotike i time se rizik od ove bolesti značajno smanjuje. Na iskustvima koje smo imali u Lonjskom polju 2022. godine gdje je bilo više od 100 oboljelih životinja imali smo 17 slučajeva isključivo kožnog tipa bolesti koje smo uspješno izliječili, nisu ostale nikakve posljedice. Time želim reći i želim naglasiti da je zahvaljujući dobroj suradnji veterinarske službe, državnog inspektorata i zdravstvenih službi reakcija bila promptna i brza i da će svi na vrijeme, za one koje se anamnezom identificira da su bili u kontaktu i da se bolest mogla prenijeti, srećom rekao sam ona nije tako zarazna da se radi isključivo o direktnom kontaktu ili boravku u prostorijama gdje su životinje boravile, svi će biti identificirani i svi će dobiti postekspozicijsku kemoprofilaksu.
To ujedno dokazuje pripremljenost i sigurnost zdravstvenog sustava u suradnji sa svim drugim državnim službama na vrijeme reagiramo i štitimo zdravlje ljudi. Iskustvo iz Lonjskog polja nam govori da je ovo jedna manja epizootija i da je reakcija promptna i da će se stvari vrlo brzo riješiti. Za brojke je sada prerano budući da je sve počelo jučer u 16 i 15, ali na nekom od naših slijedećih susreta možemo reći i konkretne brojke. [30.11]
Dr. sc. Gordan Kompes, pomoćnik ravnateljice HVI, zamjenik predstojnika Odjela za bakteriologiju i parazitologiju
U Laboratorij je, kako je već rečeno ranije, dopremljeno 13 uzoraka do jučerašnjeg dana, a četrnaesti je još u obradi, ali nije sa područja Maovica. Danas ujutro kolega je opet bio na razudbi i zaprimljena su jutros još dva uzorka koji će biti obrađeni nakon ove konferencije. Znači, ukupno imamo 13 uzoraka odnosno 13 životinja sa 8 gospodarstava koji su zaprimljeni na Institut od 7. srpnja 2025. godine, koji su gotovi, znači ta izvješća su završena.















