Dean Konjević (1), Magda Sindičić (2), Tatjana Živičnjak (3), Snježana Lučinger (3), Alen Slavica (2), Zdravko Janicki (2)
(1) Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju, Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet,
(2) Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači, Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet,
(3) Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom, Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet
SAŽETAKPredavanje sa međunarodnog kongresa: “VETERINARSKA ZNANOST I STRUKA 2013.”
Invazije plućnim vlascima su razmjerno česte u jelenske divljači. Pri tome su takve invazije u slobodno živuće divljači uglavnom blage naravi te se dijagnosticiraju tek prigodom odrobljavanja. S druge strane, u uvjetima farmskog uzgoja s visokom aglomeracijom životinja po jedinici površine i posljedičnim stresom, plućni vlasci predstavljaju znatno ozbiljniju prijetnju ekonomičnosti uzgoja, poglavito kroz pad proizvodnosti i uginuća teladi.
Tijekom zime 2012. u farmskom uzgoju jelena običnoga na području Čazme zabilježena su oboljenja teladi praćena kašljanjem, slabošću i uginućima. Tijekom tri tjedna uginulo je 20 od ukupno 80 teladi. Razudbom i koprološkom pretragom utvrđena je nazočnost velikog broja plućnih vlasaca vrste Dictyocaulus viviparus. Skupinu od 10 teladi tretirali smo supkutano s 0,2 mg/kg ivermektina (Iverktin 1%, Genera) i 40 mg/kg fluorfenikola (Floron, Krka), smjestili u zaseban odjeljak te kontrolirali koprološki nakon tjedan dana. Nakon toga i ostatak teladi je tretiran na isti način. U međuvremenu je uginulo još 5 teladi (četiri iz skupine neterapiranih i jedan terapirani, koji je uginuo uslijed teške mršavosti).
Invazije plućnim vlascima mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju ekonomičnosti farmskog uzgoja posebice u kombinaciji s lošom pripremom za zimu, te dugom i teškom zimom. U cilju smanjenja rizika neophodno je provoditi dehelmintizaciju svih košuta nakon teljenja i tijekom odbića, mužjaka tijekom uklanjanja mineraliziranog rogovlja i sve teladi tijekom odbića i dvostruko tijekom jeseni. Druge mjere uključuju odvajanje grla po odjeljcima sukladno stupnju rizika, uvođenje trava s antiparazitskim djelovanjem (npr. Sulla spp.) i osiguranje optimalne prehrane, posebice tijekom jesenskog razdoblja.
Potporom VIP projekta, Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.
Autor za korespondenciju:
Doc. dr. sc. Dean Konjević, Dipl. ECZM (WPH), Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju, Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet, e-mail: dean.konjevic@vef.hr
Invazije plućnim vlascima su razmjerno česte u jelenske divljači. Pri tome su takve invazije u slobodno živuće divljači uglavnom blage naravi te se dijagnosticiraju tek prigodom odrobljavanja. S druge strane, u uvjetima farmskog uzgoja s visokom aglomeracijom životinja po jedinici površine i posljedičnim stresom, plućni vlasci predstavljaju znatno ozbiljniju prijetnju ekonomičnosti uzgoja, poglavito kroz pad proizvodnosti i uginuća teladi.SUMMARYA lecture from the International congress: “VETERINARY SCIENCE AND PROFESSION 2013.”
During the winter 2012 an outbreak of disease followed by coughing, weakness and mortality stroked a herd of red deer calves on a farm near Čazma town. Twenty out of 80 animals died within three weeks. Necropsy and coprology revealed lungworm infection morphologically similar to Dictyocaulus viviparus. A group of 10 calves was treated subcutaneously with 0.2 mg/kg of ivermectine (Iverktin 1%, Genera) and 40 mg/kg of fluorphenicol (Floron, Krka), left in separate paddock and controlled after 1 week (coprologically). After that, rest of the animals was treated in a same way. In the meantime five more animals died (four non-treated and one treated, which died due to severe emaciation).
Lungworm infections can pose a serious threat to farm profitability especially when combined with poor preparation for winter period, and prolonged and cold winter. In order to reduce the risks it is important to deworm all hinds after calving or during weaning, all stags during velveting or hard antler removal, and all calves during the autumn period. Other measures include separation of paddocks according to risk rate, inclusion of grasses with known antiparasitic effect (i.e. Sulla spp.) and providing of optimal nutrition especially during the autumn period.
Supported by VIP project, Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia.
Corresponding author:
Assist. Prof. Dean Konjević, Dipl. ECZM (WPH), Department of Veterinary Economics and Epidemiology, University of Zagreb Veterinary Faculty, e-mail: dean.konjevic@vef.hr
