Infekcije pasa i mačaka SARS-CoV-2 virusom – klinički i javnozdravstveni značaj

Vladimir Stevanović¹, Tatjana Vilibić-Čavlek², Irena Tabain², Iva Benvin¹, Željka Hruškar², Snježana Kovač¹, Alenka Škrinjarić¹, Maja Mauric Maljković¹, Vilim Starešina¹, Iva Šmit¹, Tea Dodig¹, Ljubo Barbić¹
¹Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska, ²Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska

Izlaganje sa virtualnog simpozija

Zoonotska obilježja pandemije SARS-CoV-2

Izvor: Sažetci virtualnog simpozija: Zoonotska obilježja pandemije SARS-CoV-2

Pandemija koronavirusne bolesti (COVID-19) je počela u prosincu 2019. godine u Kini nakon čega se proširila cijelim svijetom. Početna epidemiološka istraživanja ukazala su da se prvi humani slučajevi mogu povezati s mokrom tržnicom u Wuhanu. Ovo su mjesta gdje se prodaju brojne domaće i divlje životinje za ljudsku uporabu te se postavilo pitanje o zoonotskom podrijetlu SARS-CoV-2. U prilog zoonotskog izvora virusa govori i sličnost uzročnika COVID-19 s koronavirusima šišmiša, ali i virusom SARS-CoV koji je također izazvao epidemiju 2002. godine u Kini, nakon što su se ljudi zarazili od cibetki palmašica na mokrim tržnicama i u restoranima.

S epidemiološkog stanovišta, osobito je bitna prijemljivost domaćih životinja na infekciju, zbog bliskog kontakta s ljudima. Pokusne infekcije su pokazale da su, za razliku od farmskih životinja i peradi, mačke, pitome vretice i psi prijemljivi za SARS-CoV-2. Ovo je vrlo brzo potvrđeno i izvan laboratorija, kada su opisani prve prirodne infekcije pasa i mačaka u Kini, ali i izvan nje.

Danas postoji veći broj studija koje pokazuju da su psi i mačke, kao najpopularniji kućni ljubimci u svijetu, često izloženi SARS-CoV-2 te da su infekcije česte. Jedna od najvećih studija o učestalosti infekcija kod kućnih ljubimaca još uvijek traje u Hrvatskoj. Ono što znamo iz ove studije je da u COVID-19 pozitivnim kućanstvima 43,9% pasa i 20,83% mačaka bude inficirano, što se ne razlikuje od incidencije sekundarnih humanih infekcija unutar kućanstva. Zato i ne čudi da se na području grada Zagreba seroprevalencija SARS-CoV-2 infekcije, na kraju drugog vala, u populaciji pasa i mačaka nije statistički razlikovala od seroprevalencije u ljudi.

Raste i broj dokaza da infekcije u pasa i mačaka imaju i utjecaja na njihovo zdravlje. Prvi opisi slučajeva govorili su o respiratornim i gastrointestinalnim kliničkim očitovanjima bolesti.
Međutim, danas znamo da su i miokarditisi moguće posljedice akutne infekcije. Malo je poznato o dugoročnim posljedicama SARS-CoV-2 infekcije u životinja, a koje su u humanoj medicini u žiži zanimanja. Jedino je studija provedena u Hrvatskoj pokazala neurološka oboljenja kao jednu od mogućih sekvela infekcije u pasa.

Zaključno, iako su infekcije u kućnih ljubimaca česte, važno je naglasiti da za sada ne postoje dokazi da su oni epidemiološki značajan izvor infekcije za čovjeka. Nije nemoguće da će epidemiološki značaj pasa i mačaka, ali i drugih vrsta životinja, u budućnosti biti daleko veći.
Suzbijanjem bolesti u ljudskoj populaciji životinje mogu postati značajan rezervoar virusa.

Ova mogućnost je osobito važna u svjetlu izrazite promjenjivosti SARS-CoV-2 i neprestane pojave novih varijanti virusa. Po drugoj strani, potrebno je još istraživanja da bi se utvrdio točan utjecaj infekcije na zdravlje životinja, odnosno opisao spektar poremećaja koji ulaze u COVID-19 kod životinja. Samo tada će se moći adekvatno pristupiti prevenciji, dijagnostici i liječenju ove bolesti i zaštiti dobrobiti kućnih ljubimaca i životinja općenito.

Vezano (koronavirus, SARS-CoV-2):

Vezani sadržaji