Infektološki glasnik, Vol. 26 No. 1, 2006.
Izvorni znanstveni članak
Vladimir SAVIĆ, dr.sc., dr.vet.med., viši znanstveni suradnik; Hrvatski veterinarski Institut, Centar za peradarstvo, Zagreb
Puni tekst: pdf (135 KB), Hrvatski, Str. 7-12Sažetak
I nfluenca ptica, popularno nazivana i ptičja gripa, uzrokuje velike štete u peradarstvu na Dalekom Istoku, ali i zabrinutost globalnih razmjera zbog širenja ovog virusa divljim pticama. Osim Dalekog Istoka, influenca ptica u protekle je dvije godine činila značajne probleme i u peradarstvu SAD-a, Kanade i Južnoafričke Republike. Do unatrag 10-ak godina nije bilo dokaza da virusi ptičje influence mogu izravno zaraziti čovjeka i obratno. Izravni prijenos virusa influence s ptica na čovjeka prvi put je zapažen tijekom pojave visokopatogene influence u Hong Kongu 1997. uzrokovane podtipom virusa H5N1 kada je zaraženo 18, a umrlo 6 ljudi. Krajem 2003. na Dalekom Istoku ponovno izbija visokopatogena influenca te je po treći put od 1997. u ovoj regiji prouzročena podtipom H5N1. Zadnja od ove tri epizootije je započela u Južnoj Koreji i ubrzo se proširila u većini zemalja Dalekog Istoka. Za razliku od predhodnih pojava visokopatogene influence ptica, ovaj put virus prenose i divlje ptice te je zaraza do sada prenešena u većinu azijskih i europskih zemalja te u Afriku. Za očekivati je da će se bolest pojaviti i na drugim kontinentima.
Najveću zabrinutost ipak je izazivalo zaražavanje ljudi sa smrtnošću od preko 50 %, kao i mogućnost da virus mutacijom stekne svojstvo interhumanog prijenosa što bi za posljedicu imalo novu pandemiju gripe.
Ključne riječi: Influenca ptica; H5N1; pandemija
Izvor:Infektološki Glasnik, Vol.35 No.2-3 Rujan 2015.