Maja Đokić, Marija Sedak i Nina Bilandžić*
Dr. sc. Maja ĐOKIĆ, dipl. ing. kem. teh., dr. sc. Marija SEDAK, dipl. ing. prehr. tehnol., dr. sc. Nina BILANDŽIĆ*, dipl. ing. biotehnol., znanstvena savjetnica (dopisni autor, e-mail: bilandzic@veinst.hr) Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
SažetakUvodMehanizam djelovanjaToksičnost fipronilaPojava povišenih koncentracija fipronila u EURezultati kontrole fipronila s tržišta EULiteraturaAbstract
Sažetak
F ipronil je insekticid širokog spektra djelovanja koji se ubraja u skupinu fenilpirazola. Prvi je insekticid koji je djelovao ciljajući GABA (gama-aminomaslačnu kiselinu) receptor i imao povoljnu selektivnu toksičnost prema insektima, ali ne i sisavcima.
U skladu s uredbom (EZ) br. 1107/2009. fipronil nije odobren u sredstvima za zaštitu bilja te je zabranjeno tretiranje životinja namijenjenih za prehranu ljudi u Europskoj uniji (EU). Najveća dopuštena količina (NDK) fipronila ustvrđena je prema Uredbi 396/2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla te za jaja i meso peradi iznosi 0,005 mg/kg. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je fipronil kao umjereno opasan pesticid II klase. Konzumiranje malih količina fipronila izaziva mučninu, glavobolju, povraćanje, bol u želucu, slabost i vrtoglavicu. Nakon apsorpcije u ljudi distribuira se u tkiva i oslobađa aktivne metabolite koji se nakupljaju uglavnom u masnom tkivu. Eksperimenti na miševima pokazali su da produljena izloženost visokim dozama fipronila prouzroči rak štitnjače u mužjaka i ženki.
Pojava fipronila u jajima u EU zabilježena je 2016. godine u Belgiji. Kao posljedica ustvrđene zlouporabe fipronila na farmama pilića, države članice EU i Europska komisija dogovorile su provedbu ad-hoc monitoringa na ostatke insekticida fipronila i drugih akaricida u jajima i mesu peradi. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je izvješće o rezultatima monitoringa te su u ukupnoj količini od 5439 uzoraka jaja i mesa peradi u zemljama članicama EU i Islandu u 742 uzorka (13,6 %) ustvrđene količine veće od zakonski dopuštenih. Većina nesukladnih rezultata odnosila se na fipronil u uzorcima kokošjih jaja i masnog tkiva kokoši nesilica.
U uzorcima iz Republike Hrvatske nisu ustvrđeni nesukladni rezultati.
Uzorci koji su prekoračili zakonsko ograničenje bili su podrijetlom iz Nizozemske, Italije, Njemačke, Poljske, Mađarske, Francuske, Slovenije i Grčke. Članice EU su u kontroli proizvoda koji se upućuju na tržište EU nesukladne rezultate fipronila prijavljivale u razdoblju 2017.-2019. putem centralnog sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje – RASFF. Ukupno je prijavljeno 128 različitih proizvoda s nesukladnim koncentracijama fipronila, a najviše se obavijesti odnosilo na jaja i proizvode od jaja. Pri tome je u okviru poduzetih mjera za čak 45 prijava provedeno povlačenje kontaminiranih jaja s tržišta, obavljeno je po 9 zapljena i 9 službenih pritvora. Na temelju ustvrđenih nesukladnih nalaza fipronila Europska komisija je prema Provedbenoj Uredbi Komisije (EU) 2019/533 uvrstila njegovu kontrolu u okviru koordiniranog višegodišnjeg programa kontrole EU za razdoblje 2020.-2022.
Ključne riječi: fipronil, pesticidi, jaja, EFSA, sigurnost hrane
Uvod
Fipronil je prvi insekticid koji je djelovao ciljajući GABA (gama-aminomaslačnu kiselinu) receptor i imao povoljnu selektivnu toksičnost prema insektima, a ne sisavcima (Hainzl i Casida, 1996., Hainzl i sur., 1998., Ikeda i sur., 2004.).
Prema IUPAC nomenklaturi kemijsko ime fipronila je 5-amino-1-[2,6-dikloro-4-(trifluorometil)fenil]-4-[(trifluorometil) sulfinil]-1H-pirazol-3-karbonitril, a njegova molekularna masa je 437,15 g/moL.
Osim toga, trifluormetilna grupa (CF3) doprinosi njegovoj izvanrednoj snazi na terenu (Hainzl i Casida, 1996.).
Fipronil pokazuje visoku osjetljivost na insekte otporne na ciklopentadienske, organofosforne i organoklorne pesticide te na piretroide i karbamate, a ujedno nema unakrsnu rezistentnost s postojećim pesticidima (Zhang i sur., 2016.).
Topljivost fipronila u vodi iznosi 2,4 mg/L pri pH 5 te 22 mg/L pri pH 9 te je u tim uvjetima stabilan 14,5 dana.
Gustoća mu je veća od vode i može se razgraditi fotolizom i hidrolizom u alkalnim uvjetima. Fipronil ne hlapi, jer ima relativno nizak tlak para, a u zraku se nalazi samo ako se koristi u obliku spreja. Odlikuje se niskom pokretljivošću u tlu što rezultira niskim potencijalom kontaminacije. Međutim, ima tendenciju raspršivanja što olakšava njegovu razgradnju mikroorganizmima (Magalhães i sur., 2018.).
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je fipronil kao umjereno opasan pesticid II klase (WHO, 2010.). Fipronil pokazuje akutnu toksičnost u eksperimentalnih životinja kada se unese u organizam oralnim putem, kroz kožu ili udisanjem. Ne izaziva iritacije kože ili sluznice oka, niti izaziva alergiju na koži. U testovima koji su provedeni na miševima, štakorima, psima i zečevima fipronil je djelovao na živčani sustav, ali u odraslih životinja utjecaj je bio reverzibilan. U štakora je neurotoksičnost uočena u podmlatka, nakon što je ova supstanca davana ženkama. U štakora i miševa primijećen je i toksični utjecaj na jetru (EFSA, 2006.).
Istraživanje koje su proveli Mohamed i sur. (2004.) oralnom primjenom 4 mg/kg fipronila u štakora pokazalo je poluvrijeme eliminacije od približno 8,5 sati, dok je to vrijeme za fipronil-sulfon iznosilo čak 208 sati. Ovo kašnjenje u polovremenu eliminacije fipronil-sulfona može se objasniti njegovom koncentracijom u masnom tkivu i visokim stupnjem jetrene cirkulacije (Mohamed i sur., 2004.). Čak 45-75 % fipronila u sisavaca eliminira se putem fecesa, a 5-25 % putem urina (IPCS/INCHEM, 1997.).
U okolišu, fipronil brzo degradira procesima redukcije, hidrolize, oksidacije i fotolize pri čemu dolazi do stvaranja pet glavnih aktivnih metabolita: fipronil-sulfida (M&B 45950)-produkt redukcije u tlu; fipronil-amida (RPA 200766)-produkt hidrolize u vodi i tlu; fipronil-sulfona (M&B 46136)-produkt oksidacije u tlu; fipronil-desulfinila (M&B 46513)-produkt fitolize; fipronil-sulfonska kiselina (RPA 104615). Kod sisavaca, glavni metabolit je fipronil-sulfon kojeg nalazimo u jetri, masnom tkivu i urinu (Magalhães i sur., 2018.).
U ljudi ovaj metabolit (fipronil-sulfon) nastaje pod utjecajem enzima citokorom P450 (Zhao i sur., 2005.). U in vivo studiji Durham i sur. (2002.) otkrili su da fipronil-sufon nastaje posredovanjem enzima monooksigenaza.
Mehanizam djelovanja
Ovakvo GABA antagonistično djelovanje pojačava živčane impulse te vodi do pretjerane neuronske aktivnosti i smrti insekta hiperekscitacijom, s obzirom na činjenicu da je GABA glavni inhibicijski neurotransmiter živčanog sustava (Ohi i sur., 2004.).
GABA djeluje na tri različite vrste receptora: GABAA receptori (koji u svom sastavu imaju ionski kanal), GABAB receptori (vezani na G-proteine) i GABAC receptori (koji se novom nomenkalturom svrstavaju u porodicu GABAA receptora; a još se nazivaju ρ receptori) (Olsen i Sieghart, 2008.). GABAA receptori su ionotropni transmembranski glikoproteini, sastavljeni od polipeptidnih podjedinica koje okružuju centralni anionski kanalić.
Protokom iona klora kroz tako formirani kanalić regulira se podražljivost neurona (Bauman i sur., 2002.). GABAA receptori uglavnom su oblikovani od pet podjedinica, a do danas je izolirano sedam porodica podjedinica iz živčanog sustava sisavaca, a to su: α, β, γ, δ, ε, π, ρ i Θ (Olsen i Sieghart, 2008.). Najmanje jedna α, jedna β i jedna γ podjedinica potrebne su za cjelovito funkcioniranje receptora. Poznato je da se in vitro fipronil spaja na homogeomerni receptor β3 relativno slabo, a na nativni receptor insekata visokim afinitetom, približno 100 puta jačim u usporedbi s receptorima sisavaca (Mohamed i sur., 2004.).
Fipronil ima snažan afinitet prema GABAergičkim receptorima beskralježnjaka, što ga čini toksičnijim za insekte nego za sisavce zbog toga što je živčani sustav insekata mnogo jednostavniji od živčanog sustava sisavaca, a i GABAergički receptori insekata i sisavaca su strukturno različiti (Narahashi i sur., 2007.). Također, insekti imaju glutamatergični sustav koji je povezan i s kloridnim kanalima, što ga čini kritičnom metom fipronila (Zhao i sur., 2005., Narahashi i sur., 2007.).
Toksičnost fipronila
Najvažniji put unosa fipronila u ljude je putem kože, očiju ili slučajnom ingestijom. Kontakt izravan i kratak može izazvati iritaciju na koži i očima. Pri gutanju malih količina tvari javlja se osjećaj mučnine, glavobolje, povraćanje, bol u želucu, slabost i vrtoglavica. Takvi su simptomi prolazni, jer se ubrzo nakon apsorpcije fipronil eliminira putem fecesa i mokraće (NPIC, 2009., NCAMP, 2016.). Međutim, jednom kad ga tijelo apsorbira, ta se supstanca distribuira u tkivima i oslobađa aktivne metabolite koji se nakupljaju uglavnom u masnom tkivu (NCAMP, 2016.). Literatura dalje navodi da je fipronil kancerogen. U mužjaka i ženki miševa produljena izloženost visokim dozama fipronila može prouzročiti rak štitnjače. Međutim, do danas nema dokaza o kancerogenom učinku kod ljudi (NCAP, 2005., NPIC, 2009., NCAMP, 2016.). Szegedi i sur. (2005.) ustvrdili su da su glavni uzroci trovanja ljudi fipronilom slučajni i profesionalni, što rezultira umjerenim i privremenim učincima. Djeca su mnogo osjetljivija na toksične učinke bilo kojeg pesticida. Čak i ako ne pokazuju bilo kakve kliničke simptome mogu pokazati loše rezultate na neurobihevioralnim testovima. S obzirom na tu činjenicu, uporaba neurobihevioralnih testova preporučuje se za procjenu neurotoksičnosti kemijskih sredstava poput fipronila (Terçariol, 2007.).
Pojava povišenih koncentracija fipronila u EU
Danas se za određivanje fipronila u hrani životinjskog podrijetla primjenjuju tehnike tekućinske i plinske kromatografije-tandemske spektrometrije masa, (LC-MS/MS, GC-MS/MS) nakon ekstrakcije uzoraka „Quick Easy Cheap Effective Rugged Safe” (QuECHERS) metodom (Zhang i sur., 2016., Hird i sur., 2017., Guo i sur., 2018.). QuECHERS metoda predstavljena je detaljno 2003. od Anastassiades i sur. Iako je prvotno QuEChERS uveden za analizu ostataka pesticida u voću i povrću s visokim sadržajem vode, u novije vrijeme dobiva znatnu popularnost u analizi pesticida i ostalih spojeva u velikom broju prehrambenih proizvoda i ostalim različitim matricama (Lehotay, 2006.).
Nizozemska agencija za sigurnost hrane i potrošačke proizvode (NVWA), čija je uloga zaštita zdravlja i dobrobiti ljudi i životinja u Nizozemskoj, dobila je 2016. godine anonimnu prijavu o nedopuštenoj uporabi fipronila u proizvodima za čišćenje koji se koriste u farmama pilića. U srpnju 2017. stigla je obavijest iz Belgije putem EU RASFF portala (engl. Rapid Alert System for Food and Feed), odnosno centralnog sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, da je fipronil pronađen u jajima u koncentraciji od 0,0031 do 1,2 mg/kg (Hird i sur., 2017.). Otkriveno je da je fipronil nađen u sredstvu za čiščenje pod nazivom Dega-16 u koji je dodan da bi pojačao njegovo djelovanje te spriječio razmnožavanje crvenih grinja (Dermanyssus gallinae). Nadalje, pokrenuta je istraga te je za sada otkriveno da je fipronil kupljen kod kemijske tvrtke u Rumunjskoj te ilegalno stavljan u Dega-16. Sredstvo za čišćenje nije korišteno samo za suzbijanje štetočina u Nizozemskoj, već i u njemačkoj saveznoj državi Donja Saska. Farme u kojima se fipronil koristio su zatvorene, a jaja povučena iz prodavaonica.
U zemljama članicama EU svako je jaje dobilo numerički kod tako da nadležno tijelo za sigurnost hrane, proizvođači hrane i potrošači podjednako mogu ući u trag zemlji podrijetla jaja pa čak i s koje farme jaje dolazi. Objavljeni su popisi kodova koji označavaju kontaminirana jaja i ta su jaja povučena s polica i uništena. Neki su supermarketi prestali prodavati jaja, a distribucija mnogih proizvođača jaja je obustavljena. Neki su ove mjere nazvali pretjeranim, ali taj je skandal teško pogodio nizozemskepoljop rivrednike, s obzirom na to da se 60-70 % nizozemskih jaja izvozi u zemlje poput Njemačke, koja je 2016. godine uvezla čak 5 milijardi jaja iz Nizozemske (Hird i sur., 2017.).
Kao posljedica ustvrđene zlouporabe fipronila na farmama pilića, države članice i Europska komisija dogovorile su na sastanku odbora PAFF (European Commission Standing Committee on Plants, Animals, Food and Feed) održanom 30. kolovoza 2017. uBr uxellesu organiziranje programa monitoringa. Europska komisija zatražila je od Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) tehničku pomoć u okviru članka 31. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (EC, 2002.) za uspostavu ad-hoc prikupljanja podataka i sažimanje rezultata ad-hoc praćenja programa u znanstvenom izvješću. EFSA je objavila izviješće u travnju 2018. godine. U ukupno 5 439 uzoraka jaja i mesa peradi obuhvaćenih monitoringom u razdoblju između 1. rujna i 30. studenog 2017. u zemljama članicama EU i Islandu u 742 (13,6 %) uzoraka ustvrđene su količine veće od zakonski dopuštenih (EFSA, 2018.).
Od 5 439 analiziranih uzoraka čak 2 540 se odnosilo na sumnjive uzorke ili uzorke koji su bili usmjereni prema proizvodima/proizvođačima kod kojih se pretpostavljalo kršenje zakonskih prekoračenja. Preostalih 2 899 uzoraka uzeto je nasumično, bez posebnog ciljanja prema proizvodima koji bi mogli biti nesukladni. Mala količina uzoraka odnosila se na proizvodnju prema principima organske poljoprivredne prakse (374 od 5 439 uzoraka, 6,9 %).
Većina nesukladnih rezultata se odnosila na povišene koncentracije fipronila u uzorcima kokošjih jaja (601 uzorak), masnom tkivu kokoši nesilica (134 uzoraka), mišićnom tkivu kokoši nesilica (5 uzoraka) i dehidriranim jajima (2 uzorka). Uzorci koji su prekoračili zakonsko ograničenje bili su podrijetlom iz Nizozemske (664 uzoraka), Italije (40 uzoraka), Njemačke (13 uzoraka), Poljske (11 uzoraka), Mađarske (6 uzoraka), Francuske (5 uzoraka), Slovenije (2 uzorka) i Grčke (1 uzorak). Među 66 tvari koje su analizirane u okviru ad-hoc monitoringa, jedino su fipronil i amitraz bili kvantificirani. Uzorke s prekoračenjem najviše dopuštene količine (NDK) prijavilo je devet država članica, a podrijetlom su iz osam država članica: Nizozemske, Italije, Njemačke, Poljske, Mađarske, Francuske, Slovenije i Grčke. U ovome monitoringu sudjelovala je i Republika Hrvatska s ukupno 25 uzoraka te u niti jednom uzorku nijeb ilo prekoračenja NDK od 0,005 mg/kg (EFSA, 2018.).
Izvan EU ispitivana je i pojava fipronila u proizvodima od peradi. U radu od Guo i sur. (2018.) metabolit fipronil-sulfon pronađen je u većini od 214 uzoraka prikupljenih u Pekingu. U opsežnijoj studiji od Meiyu Zhang i sur. (2016.) koja je obuhvatila 120 uzoraka jaja i mišića sakupljenih iz različitih gradova u Kini fipronil je pronađen samo u jednom uzorku jaja.
Rezultati kontrole fipronila s tržišta EU
Od 111 jaja i proizvoda od jaja najviše nesukladnih nalaza prijavila je Italija (68), dok su ostale zemlje s brojem prijavljenih nesukladnih nalaza redom bile: Malta (7), Poljska i Slovačka (svaka po 6), Nizozemska (4). Po 3 nesukladna jaja i proizvoda od jaja prijavile su Belgija, Češka, Njemačka i Mađarska, po 2 Bugarska i Grčka dok su po jedan nesukladan nalaz prijavile Austrija, Francuska, Luksemburg i Norveška.
Većina jaja (109) prijavljena je tijekom 2017. godine, dok su samo dvije prijave bile tijekom 2018. godine, a niti jedna tijekom 2019.
Od dva prijavljena proizvoda iz skupine mesa peradi i proizvoda od mesa peradi jedan je prijavila Mađarska, a ticao se smrznutih očišćenih malih pilića podrijetlom iz Rumunjske u kojima je pronađeno 0,067 mg/kg fipronila. Drugi proizvod, dehidrirano meso piletine, podrijetlom sirovine iz Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva prijavila je Nizozemska te je u njemu ustvrđeno 0,0252 i 0,0223 mg/kg fi pronila.
Oba nesukladna nalaza iz skupine žitarica i pekarskih proizvoda prijavila je Italija pa su tako u tjestenini podrijetlom iz Italije ustvrdili 0,127 mg/kg fipronila dok su u pasteriziranoj mješavini jaja za kolače (podrijetlom iz Italije) odredili 0,012 mg/kg fipronila.
Najveća zabilježena koncentracija fipronila ustvrđena je u jajima u prahu podrijetlom iz Rumunjske, Poljske i Češke te je iznosila 1,9 mg/kg fipronila.
Od 111 prijavljenih jaja i proizvoda od jaja samo su 4 pripadala kategoriji ozbiljnog rizika (serious risk). U njih je ustvrđena koncentracija fipronila u jajima čak i do 1,4 mg/kg što je prikazano u Tabeli 2.
Kada govorimo o poduzetim mjerama u čak 45 prijava na RASFF sustav kontaminirana jaja povučena su s tržišta, obavljeno je po 9 zapljena i 9 službenih pritvora te je u 8 slučajeva obaviješteno nadležno tijelo. Ostale poduzete mjere prikazane su na Slici 2.
S obzirom na ustvrđene nesukladne nalaze fipronila, Europska komisija je uvrstila fipronil kao obveznu tvar koja se mora kontrolirati u okviru koordiniranog višegodišnjeg programa kontrole EU koji se planira za osiguranje sukladnosti s maksimalnim razinama ostataka pesticida i ocjenu izloženosti potrošača ostatcima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla za razdoblje 2020.-2022. (EC, 2019.). Pri tome je u hrani životinjskog podrijetla planirana kontrola fipronila u hrani životinjskog podrijetla za razdoblje te tri godine za goveđu jetru, jaja i svinjsku mast.
Njemački Savezni institut za procjenu rizika je na temelju količina fipronila ustvrđenih u kokošjim jajima i mesu napravio procjenu štetnog utjecaja na zdravlje ljudi (BfR, 2017.). Procjena je izrađena je na osnovi prekoračenja akutne referentne doze (ARfD) od 0,009 mg/kg tjelesne mase, koja je dobivena u okviru EU procjene aktivne tvari sadržane u sredstvima za zaštitu bilja. Prema prehrambenim navikama Nijemaca u konzumiranju kokošjih jaja ili pilećeg mesa zagađenog fipronilom ArfD vrijednost nije prekoračena niti kod jedne od ispitanih potrošačkih skupina. Kada se uzmu u obzir podatci o europskoj potrošnji za djecu (dojenčad u Velikoj Britaniji), ARfD je premašen u slučaju djece za kokošja jaja kada iznosi 1,6. To ne mora nužno značiti da postoji konkretan zdravstveni rizik konzumiranjem pilećih jaja, ali ukazuje da je, kad su djeca u pitanju, moguća opasnost za zdravlje s potrebnom razinom sigurnosti nakon konzumiranja kontaminiranih pilećih jaja. Na temelju dva dostupna modela izloženosti, koncentracija fipronila od 0,72 mg/kg (zbroj fipronila i metabolita sulfona izračunata kao fipronil) može se smatrati najvišom koncentracijom u pilećim jajima u kojih ne postoji akutni rizik za zdravlje ispitivanih potrošačkih skupina, jer u ovom slučaju ARfD nije premašen (BfR, 2017.).
Literatura [… prikaži]
Insecticide fipronil in poultry products in the European Union
Maja ĐOKIĆ, PhD, Grad. Chem. Technol. Eng., Marija SEDAK, PhD, Grad. Food Technol. Eng., Nina BILANDŽIĆ, PhD, Grad. Biotechnol. Eng., Scientific Advisor, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
F ipronil is a broad-spectrum insecticide that belongs to the phenylpyrazole group. It is an insecticide that acts by targeting the GABA (gamma aminobutyric acid) receptor and has favourable selective toxicity to insects rather than mammals. Pursuant to Regulation (EC) No. 1107/2009, fipronil is not authorized in plant protection products and it is forbidden to treat animals intended for human consumption in the European Union (EU). The maximum permitted residue level (MRL) of fipronil is 0.005 mg/kg for eggs and poultry, as established under Regulation 396/2005 on maximum levels of pesticide residues in and on food and feed of plant and animal origin. The World Health Organization (WHO) has classified fipronil as a mildly dangerous class II pesticide.
Consuming small amounts of fipronil causes nausea, headache, vomiting, stomach pain, weakness and dizziness. After absorption in humans, it is distributed into tissues and releases active metabolites that accumulate mainly in adipose tissue. Experiments in mice have shown that prolonged exposure to high doses of fipronil causes thyroid cancer in males and females. The occurrence of fipronil in eggs in the EU was reported in Belgium in 2016. As a consequence of the identified misuse of fipronil found on chicken farms, EU Member States and the European Commission have agreed to carry out ad-hoc monitoring of fipronil insecticides and other acaricides in eggs and poultry meat. In a monitoring report published by the European Food Safety Authority (EFSA), 742 samples (13.6%) of a total of 5439 eggs and poultry samples in EU Member States and Iceland exceeded the legal limits. Most inconsistent results were related to fipronil in chicken eggs and fat of laying hens. No non-compliant results were found in samples from the Republic of Croatia. Samples exceeding the legal limit originated from the Netherlands, Italy, Germany, Poland, Hungary, France, Slovenia and Greece. EU Member States reported non-compliant fipronil results in the control of products marketed in the EU during 2017-2019 via the Central Rapid Alert System for Food and Feed (RASFF). In total, 128 different products with non-compliant fipronil concentrations were reported, with the most reports regarding eggs and egg products. In the framework of the measures taken, as many as 45 complaints were filed to withdraw contaminated eggs from the market, and nine confiscations and nine official detentions were carried out. Based on the identified non-compliant findings of fipronil, the European Commission has listed its control under Commission Coordinated Implementing Regulation (EU) 2019/533 under the coordinated multi-annual EU control program for the period 2020-2022.
Key words: fipronil; pesticides; eggs; EFSA; food safety
Vezano – fipronil:
- Fipronil – objavljeni rezultati monitoringa na području EU
- Obavijest za potrošače – povlačenje i opoziv proizvoda :: Svježa jaja EKOPLAZA, 6/1
- Informacije o fipronilu koje je objavio Njemački institut za procjenu rizika (BfR)