Istaknuti noviteti u prijedlogu novog Zakona o zaštiti životinja

U posljednjih nekoliko mjeseci, Ministarstvo poljoprivrede kao predlagač najavljuje konačno usvajanje i stupanje na snagu novog Zakona o zaštiti životinja. Iako u Saboru o novom Zakonu još nije odlučeno, na neki način već proslavljamo pojedine njegove stavke, možda najviše zbog toga što smo uspjeli dio civiliziranih ljudskih stavova, normi i razmišljanja ugraditi u pojedine njegove članke. ▲

Rado bismo se pridružili zadovoljnom komentiranju svih tih stavki uz njihovo navođenje, ali pojedini od njih prilično čudno zvuče svakom civiliziranom čovjeku. Znajući da ovaj tekst čitaju i ljudi izvan Hrvatske, ne možemo se svijetu hvaliti time što smo kao društvo, sudeći upravo po više u javnosti isticanih noviteta u novom Zakonu, na tako niskoj razini da zakonski moramo eksplicitno zabranjivati različita i ni u kom slučaju prihvatljiva ponašanja i postupanja koja ugrožavaju životinje i njihovu dobrobit.
Kada se pročitaju istaknute razlike, zabrinjava postojeća zastrašujuća psiha u pojedinaca, pa smo slijedom nastojanja sprječavanja do sada utvrđenih neprihvatljivih postupanja prema životinjama posegnuli za njihovim pojedinačnim zabranama u novom Zakonu. Nažalost, tu nema kraja, jer ni spomenuta patologija nema granica.

Svi smo svjesni da zakonske zabrane nisu pravo rješenje i da mnogima zakoni postoje samo zato da bi ih kršili. Trajna edukacija društva je sigurno učinkovitiji način u sprječavanju svakog lošeg postupanja prema životinjama i tu imamo puno prostora za poboljšanje.

▲

No-kill skloništa

---

Ministarstvo poljoprivrede u svom priopćenju (008-02/17-01/01-171 od 7. rujna 2017. godine, http://www.mps.hr/hr/novosti/nakon-vise-od-10-godina-hrvatska-dobiva-novi-zakon-o-zastiti-zivotinja1) navodi: “Najveća novost u odnosu na postojeće zakonodavstvo je zabrana usmrćivanja napuštenih životinja te osnivanje „No-kill“ skloništa u svakoj županiji.“. Time se, barem u teoriji, čuva život svake napuštene životinje, kakavgod on u skloništu bio.

▲

“Bacanje petardi na životinje ili drugih pirotehničkih sredstava”

---

Nema sumnje da No-kill skloništa jesu stanoviti pomak društvene svijesti, ali uzimajući u obzir druge istaknute razlike i novosti u odnosu na trenutno važeći Zakon, pomalo začuđuje konstatacija da zaista i ovakve situacije moramo zakonski rješavati.
Pod ovim se navodom misli na bacanje (zapaljenih) petardi na životinje jer je takvih slučajeva bilo i kod nas, pa smo odlučili novim Zakonom eksplicitno zabraniti ovakve radnje. U budućem Zakonu ćemo možda zasebno i posebno zabranjivati bacanje pikado strelica na životinje jer to novi Zakon eksplicitno ne zabranjuje kao bacanje petardi.
Da li bi i ljudima koji to čine trebalo pružiti psihološku pomoć ili liječenje, druga je tema. Mašta patologije u pojedinaca sigurno je ispred svakog ovakvog Zakona, pa ćemo i uz najbolju volju, uvijek kaskati za najboljim rješenjima, sve dok, barem u smislu postupanja prema životinjama, ne izjednačimo životinje s ljudima ili barem ne naučimo živuće i buduće generacije više o životinjama, njihovom zdravlju i dobrobiti.

▲

Držanje životinja u zatočeništvu

---

Novim Zakonom zabranjujemo “držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja“. Možda ćemo jednoga dana zabraniti držanje u zatočeništvu svih morskih sisavaca jer ćemo zaključiti da među njima i njihovim potrebama, možda nema tako velikih razlika; možda svi razmišljaju slično, možda svi osjećaju slično. Za sada smo ustanovili da morske sisavce iz porodice Cetacea valja na ovaj način zaštititi, ali drugi morski sisavci nisu te sreće.

▲

“Zabrana spolnog odnosa čovjeka i životinje”

---

Ministarstvo u spomenutoj objavi navodi i slijedeću novopropisanu zabranu kojom se zabranjuje: “spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka“. Dakle, “spolni odnos čovjeka i životinje” definirali smo novim Zakonom o zaštiti životinja. Kada stupi na snagu, novi Zakon bit će (jedina?) granica koja će sprječavati “spolni odnos čovjeka i životinje“. Kako drugi kriteriji i ograničenja u priopćenju nisu spomenuti, životinjama će barem ovo jedno, ali vrijedno, biti bolje nego niti jedno. Ne razmatrajući ljudske slobode, pa tako i spolne, postavlja se pitanje da li važeće zakonodavstvo zaista to dopušta, pa se novim zabranjuje? Ako je dopušteno sve što nije zabranjeno, onda ćemo očigledno i ubuduće desetljećima kaskati u zaštiti životinja i čuvanju njihove dobrobiti.

▲

Financijske obaveze jedinica lokalne samouprave

---

I u prethodnom članku o novom Zakonu o zaštiti životinja, istaknuli smo jednu od novosti koja se, za razliku od velike većine, tiče novca potrebnog za rad svakog županijskog skloništa za životinje, pomoć ozlijeđenim životinjama i zaštitu životinja. Prema objavljenim podatcima, za ovu namjenu, sve jedinice lokalne samouprave moraju osigurati po 549.000,00 kuna godišnje, a – ukoliko se Zakon zaista bude provodio – takvih skloništa će uskoro biti ukupno 21 (549.000,00 kn x 21 = 11.529.000,00 kn godišnje). Da li će briga o napuštenim životinjama time dobiti veći značaj može se samo pretpostaviti, ali sigurno je da su – barem zbog spomenutih novaca – svi već zainteresirani za ovu temu ili će vrlo brzo postati.

▲

Čupanje perja živoj peradi

---

No, da se sa financija vratimo u ‘bit’ Zakona i bez zrnca pesimizma (realizma) opravdamo značaj novog Zakona i pomak kojeg smo kao društvo napravili, konstatirajmo još nekoliko istaknutih novosti u predloženom Zakonu.
U priopćenju se ističe da zabranjujemo čupanje perja živoj peradi. Ne zabranjujemo čupanje dlake živim životinjama koje imaju dlačni pokrov ako im time ne nanosimo bol, patnju i ozljede (?).
Nadalje je zabranjeno “životinje […] namjerno izlagati strahu i bolestima […] “. Ako nije namjerno onda je dozvoljeno? Pa, ako je zbog neznanja, onda nema zakonske odgovornosti, važno je samo da nije namjerno?

▲

Pucanje u životinje

---

Novi Zakon predviđa i zabranu “pucanja u životinje bez obzira na vrstu oružja ili sprave za pucanje, osim za potrebe omamljivanja ili usmrćivanja životinja te u svrhu zaštite sigurnosti ljudi i životinja“. Lov je gospodarska grana, ali ostavljena je mogućnost da se divlju životinju (koja nije strogo zaštićena vrsta) pronađenu izvan prirodnog staništa može usmrtiti ako ju niti lovoovlaštenik niti zoološki vrt nisu u mogućnosti primiti.

▲

Stručne procjene

---

Zabrana korištenja “za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje” jedna je od brojnih zakonskih stavki koja implicira stručnu procjenu i možemo se samo nadati da će stručnjacima zaista biti dana mogućnost da donose stručne procjene, uz postojanje procedura koje će to osiguravati u praksi, štiteći i stručnjaka i životinju. Općenito, javnost u Hrvatskoj smatra da većina zakona i nije toliko loša, nego da su pravi problemi u njihovoj primjeni.

▲

Uspjeh medvjeda

---

Spomenimo samo da se novim Zakonom zabranjuje “držanje i korištenje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima“.
Vječno je pitanje zaštite životinja držanjem u zoološkim vrtovima. Ne možemo reći da divlje životinje žele da ih držimo u zoološkim vrtovima, a stručno i znanstveno stajalište potpuno opravdano očekuje ili dokaz ili obaranje svih, pa i takvih pretpostavki, barem kroz znanstvene radove koji o tome govore. Prvom prilikom ćemo objaviti i takve sadržaje. No, štogod o tome mislili, iz priopćenja se zaključuje da su se medvjedi uspjeli izboriti za zabranu njihovog držanja u zatočeništvu, osim ako su u zoološkim vrtovima i skloništima. Čini se da iz nekog razloga stvarno vole biti zatočeni, ako nigdje drugdje onda u zoološkim vrtovima.

---