Prof. dr. sc. Marcela Šperanda
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek;
marcela.speranda@fazos.hr
SažetakUvodPostoje li prirodni i sintetični zeoliti?Djelovanje klinoptilolitaDjelovanje aktiviranog klinoptilolita u krava i teladiRezultati znanstvenih istraživanjaZaključakLiteratura
Sažetak
Uvod
Postoje li prirodni i sintetični zeoliti?
Prisutnošću ovih metalnih iona u strukturi zeolita postiže se ravnoteža između pozitivnog električnog naboja metalnih iona i negativnog naboja zeolitske mreže. Danas je poznato 67 prirodnih minerala zeolita koje je prihvatila i razvrstala Komisija za prirodne zeolite u okviru Međunarodnog udruženja i dala im jedinstvenu oznaku od tri slova.
Sintetizirani zeoliti uključuju kristalinične alumosilikate stvorene termalnim postupkom. Obično su mikronizirani, obrađeni stabiliziranom sintetičkom sirovinom i visoke su čistoće. S obzirom da su uvjeti nastanka kontrolirani, proizvod je točno znane strukture i površinskih karakteristika kao adsorbenta. Koriste se za statičko i dinamičko sušenje, ionsku izmjenu i selektivno odvajanje plinova i tekućina.
Dok se prirodni zeoliti formiraju kao kristali u šupljinama bazaltnih stijena ili kao vulkanska sedra u različitim geološkim formacijama pri niskim temperaturama, sintetični zeoliti se proizvode hidrotermalnom sintezom u laboratorisjkim uvjetima. Tijekom hidrotermalne sinteze, uz prisutnost određenih kemijskih tvari (»template« ili tvar koja određuje strukturu uz prisutnost gradivnih blokova koji daju tercijarnu strukturu), konačni kristal zeolita izgleda u obliku polihedrona s osnovom Si-O-Al.
Postoji atlas zeolita u kojemu je opisano 176 jedinstvenih oblika zeolita. Samo je 67 prirodnih, od kojih 6 zeolita nalazimo u većim količinama deponiranih u svijetu: analcit (ANA), habazit (CHA), klinoptilolit (HEU), erionit (ERI), mordenit (MOR) i filipsite(PHI). Ferierit (FER) se pojavljuje u nekoliko velikih nalaza. Svaki od navedenih može se i sintetizirati, ali samo se mordenit i ferierit sintetiziraju u većim količinama. Klinoptilolit sedimentnog podrijetla odobren je europskom regulativom kao dodatak hrani za sve životinjske vrste (EU 651/2013).
Djelovanje klinoptilolita
Uz dodatak mikronutrijenata, zeoliti mogu povećati hranjivost i učinkovitost iskorištenja vode u sušnim područjima, zahvaljujući spospobnosti vezanja vode. Svojstvena građa zeolita omogućava vezanje toksina, mikotoksina, alkaloida, čime je olakšano njihovo uklanjanje iz organizma. Na taj način spriječava se negativni biološki učinak toksina na životinjama. Prirodni je proizvod, ne ostavlja rezidue u mlijeku i mesu, pa stoga njegova primjena nema karencu. Ekološki je ddodatak, pogodan za upotrebu u ekološkoj proizvodnji mlijeka i mesa.
Djelovanje aktiviranog klinoptilolita u krava i teladi
Krave imaju veliku potrebu za kalcijem tijekom cijelog razdoblja laktacije. Metabolizam kalcija snažno reguliraju paratireoidne žlijezde, jer u nedostatku kalcija u hrani, parathormon odmah povećava bubrežne mehanizme reapsorpcije kalcija kako bi se smanjio gubitak kalcija u mokraći, te će potaknuti procese za poboljšanje crijevne apsorpcije kalcija i resorpcije kalcija iz kosti. Zbog jake ionske izmjene, Ca iz klinoptolilota odmah je dostupan, prema dosadašnjim rezultatima, ovisno o koncentraciji u TMR-u.
Aktivacija homeostatskih mehanizama kalcija dodatkom aktiviranog klinoptilolita prije teljenja povezana je s povećanjem dijetalne kationsko anionske razlike (DCAD). Potvrđeno je da dodatak obrađenog klinoptilolita u TMR povećava koncentraciju Ca u krvi i stoga može ublažiti negativnu ravnotežu Ca, posljedično smanjiti učestalost subkliničke hipokalcemije tijekom periporođajnog razdoblja.
Rezultati znanstvenih istraživanja
- 1. Dodatkom zeolita značajno se smanjuje pojavnost ketoze u mliječnih krava, a nema negativni utjecaj na koncentraciju Cu, Zn i Fe u krvi krava (Katsoulos i sur.,2006.).
- 2. Povoljno utječe na pH buraga, povećava koncentraciju octene kiseline, a smanjuje količinu propionske kiseline (Karatzia i sur. 2011.).
- 3. Dodatak je značajno povećao koncentraciju kalcija u plazmi krava na dan teljenja, a tjedan dana prije telenja povećana je količina vitamin D. (Thilsing-Hansen i sur. 2002.).
- 4. U novorođene teladi čiji je kolostrum obogaćen zeolitom bilo je manje proljeva i dnevni prirast je bio veći (Zarcula i sur., 2010.).
- 5. Krave cijepljene protiv E. coli, a koje su dobivale zeolit, imale su povećani titar protutijela u serumu i kolostrumu, a isto i njihova telad (Karatzia, 2010.).
- 6. Junice hranjene uz dodatak zeolita imale su značajno nižu koncentraciju ketonskih tijela, a višu koncentraciju glukoze; imale su bolje reproduktivne pokazatelje i povećanu proizvodnju mlijeka (Karatzia i sur., 2013.).
- 7. Krave kojima je dodavan zeolit u hranu imale su značajno nižu pojavnost puerperalne pareze, dok koncentracija Ca, Mg, Na nije bila promijenjena pa se pokazalo kao učinkovito i ekonomično sredstvo u prevenciji pareze (Katsoulos i sur., 2005.c).
- 8. Postoje dokazi da dodatak zeolita u hrani teladi u količini od 1 g/kg tj. mase zajedno s kolostrumom i 2 g/kg tj. mase zajedno s mlijekom tijekom prvih 10 dana podiže titar protutijela za bakteriju E. coli i smanjuje učestalost proljeva od enteropatogenih sojeva E. coli, a povećava i apsorpciju imunoglobulina u crijevu. Smatra se da je to moguće zbog jačanja obrambene funkcije stanica, a i produžava se vrijeme prolaženja imunoglobulina kroz stanice crijeva.
Istovremeno, zeolit veže štetne razgradne proizvode probave kolostralnih proteina (kao što je amonijak; Pourliotis i sur., 2012.). Za praktičnu primjenu može se napraviti 20%-tna suspenzija klinoptilolita u vodi za piće kako bi se povećala količina IgG u serumu. - 9. Dodatkom klinoptilolita u hrani popravlja se kondicija krava, smanjuje NEB, popravlja plodnost, a pojavnost i jačina mastitisa se smanjuju (Valpotić i sur., 2017.).
- 10. Krave koje su hranjene uz dodatak klinoptilolita imale su 1,96 puta manji rizik od mastitisa (Đuričić i sur., 2020.).
- 11. Povoljan utjeca klinoptilolita može se protumačiti njegovim protubakterijskom, detoksicirajućem, antioksidativnom i imunostimulirajućem djelovanjem (Đuričić i sur., 2017.).
Zaključak
Literatura [… prikaži]