Istraživanje infekcije vrstom Mycobacterium caprae u populaciji divljih svinja (Sus scrofa) u jugozapadnoj Mađarskoj

“Iako te lokalizirane male promjene vjerojatno ne mogu značajno naškoditi konzumentima mesa divljači, ipak ovaj nalaz govori da je samo inspekcija divljeg mesa nedostatna. Ovo istraživanje potvrđuje da divlje svinje imaju glavnu ulogu u održavanju goveđe tuberkuloze na istraživanom području Mađarske.

Ágnes Csivincsik ; Health Centre, Faculty of Agricultural and Environmental Sciences, Kaposvár University, Kaposvár, Hungary, Zsuzsanna Rónai ; Veterinary Diagnostic Directorate, National Food-chain Safety Office, Budapest, Hungary, Gábor Nagy ; Department of Animal Nutrition, Faculty of Agricultural and Environmental Sciences, Kaposvár University, Kaposvár, Hungary, Gergely Svéda ; SEFAG Plc., Kaposvár, Hungary, Tibor Halász ; SEFAG Plc., Kaposvár, Hungary

*Corresponding author: Ágnes Csivincsik, Kaposvár University, Faculty of Agricultural and Environmental Sciences, 7401 Kaposvár, P.O. Box 16, Hungary, Phone: +36 82 505 800, Fax: +36 82 320 175; E-mail: csivincsik.agnes@ke.hu

Prenešeno iz časopisa VETERINARSKI ARHIV ■ otvori članak ↗

SAŽETAK

VETERINARSKI ARHIV 86, 767-775, 2016. ↗

Goveđa tuberkuloza je re-emergentna zarazna bolest u Europi koja dovodi do klasičnih poteškoća u pristupu „jedno zdravlje“ na određenim područjima. Europska iskustva o ulozi divlje svinje u epidemiologiji goveđe tuberkuloze govore da ta vrsta može biti rezervoar uzročnika. Poznato je da je zaraza vrstom Mycobacterium caprae endemska u jugozapadnoj Mađarskoj i da je povezana s populacijom divljih svinja južne Europe zaraženih uzročnikom goveđe tuberkuloze.

Cilj je ovoga rada bio istražiti prevalenciju i moguće rizike od infekcije divljih svinja na tom području.
Na istraživanom području (9600 ha) postoje tri velike goveđe farme na kojima je u prethodnih 10 godina potvrđena pojava tuberkuloze. Između 2008. i 2013. bila je eviscerirana 791 divlja svinja ustrijeljena u lovištima toga područja. Od 267 bakteriološki pretraženih, M. caprae dokazan je u 36 (13,5%) uzoraka. Na terenu su pronađene 233 lešine sa sumnjom na tuberkulozne promjene. One su općenito primijećene na submandibularnim limfnim čvorovima dok su izvan njih dokazane promjene samo u dvije lešine (n=2; 0,25%). Te lezije ne bi se mogle uočiti samo inspekcijom bez zarezivanja. Generalizacija je utvrđena vrlo rijetko (n=2; 0,25%).

Ti nalazi upućuju na zaključak da je samo inspekcija mesa divljači nedovoljna da bi se ustanovio primarni tuberkulozni kompleks u divljih svinja. Iako te lokalizirane male promjene vjerojatno ne mogu značajno naškoditi konzumentima mesa divljači, ipak ovaj nalaz govori da je samo inspekcija divljeg mesa nedostatna. Ovo istraživanje potvrđuje da divlje svinje imaju glavnu ulogu u održavanju goveđe tuberkuloze na istraživanom području Mađarske. Usprkos razvitku učinkovite strategije za kontrolu goveđe tuberkuloze potrebna su daljnja multidisciplinarna istraživanja.

Ključne riječi: goveđa tuberkuloza, Mycobacterium caprae, „jedno zdravlje“, submandibularni limfni
čvor, nadzor, divlja svinja

Full text (eng.) ↗

Vezani sadržaji