Hrvatski veterinarski institutSigurnost hraneVeterinarski fakultet u ZagrebuVeterinarsko javno zdravstvoZnanstveni rad

Istraživanje održivosti konfekcioniranoga pilećega mesa

Izvor:
Hrčak
Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske


Veterinarski arhiv, Vol.82 No.1 Veljača 2012.

  facebook   twitter   delicious   digg
Izvorni znanstveni članak
Istraživanje održivosti konfekcioniranoga pilećega mesa.
Lidija Kozačinski; University of Zagreb, Faculty of Veterinary Medicine, Department of Hygiene and Technology of Foodstuffs of Animal Origins, Zagreb, Croatia 
Željka Cvrtila Fleck; University of Zagreb, Faculty of Veterinary Medicine, Department of Hygiene and Technology of Foodstuffs of Animal Origins, Zagreb, Croatia
Zvonimir Kozačinski; Veterinary station, Velika Gorica, Croatia
Ivana Filipović; University of Zagreb, Faculty of Veterinary Medicine, Department of Hygiene and Technology of Foodstuffs of Animal Origins, Zagreb, Croatia
Mario Mitak; Croatian Veterinary Institute, Zagreb Croatia
Mario Bratulić; Puris d.o.o, Pazin, Croatia
Tomislav Mikuš; University of Zagreb, Faculty of Veterinary Medicine, Department of Hygiene and Technology of Foodstuffs of Animal Origins, Zagreb, Croatia
Puni tekst: pdf (193 KB), Engleski, Str. 47 – 58 
Sažetak
Rezultati pretrage 67 uzoraka pilećega mesa u komadima pokazali su da je održivost pilećeg mesa držanoga na temperaturi od 4 ºC šest dana. Sadržaj amonijaka je rastao nakon trećeg dana pohrane do maksimalne količine od 9,90 ± 2,3 mg% u uzorcima pilećih prsiju, odnosno 8,35 ± 1,98 mg% u uzorcima bataka i zabataka na kraju istraživanja, šestoga dana pohrane. U mikrobiološkoj pretrazi utvrđene su bakterije Salmonella spp. (7,5%), S. aureus (17,9%), L. monocytogenes (4,5%) i enterobakterije (40,30%). Sulfitreducirajuće klostridije i Campylobacter spp. nisu utvrđeni. Ukupni broj bakterija u uzorcima pilećih „filea“ bio je 4,22 ± 0,84 log10 cfu/g prvoga, 4,65 ± 0,74 log10 cfu/g trećega i 5,14 ± 0,86 log10 cfu/g šestoga dana pohrane. Prvoga, trećega i šestoga dana pohrane ukupni broj bakterija u pilećim batacima i zabatacima iznosio je 3,60 ± 0,93 log10 cfu/g, 4,01 ± 0,76 log10 cfu/g, odnosno 4,56 ± 0,85 log10 cfu/g. Rezultati istraživanja upućuju da potencijalni, značajniji rizik razgradnje mesa i povećanje broja i vrsta bakterija ovisi o načinu rasijecanja piletine. Uzimajući u obzir rezultate istraživanja preporučeni rok održivosti piletine u maloprodaji treba upotpuniti s oznakom „održivo do“.
Ključne riječi
održivost; piletina; amonijak; mikrobiološka kakvoća
[Engleski] 

Vezani sadržaji

Svjetski dan zoonoza

Urednik

U Osijeku obilježen Svjetski dan sigurnosti hrane

Urednik

“Nove mjere za borbu protiv otpornosti na antibiotike” trening s radionicama

Urednik

17. Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane

Urednik

Sorbinska kiselina – aditiv s antimikrobnim djelovanjem u hrani životinjskog podrijetla

Urednik

BIG BLUE :: laboratorijska dijagnostika u maloj praksi

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više