Istraživanje prisutnosti SARS CoV-2 u slobodnoživućih divljih životinja i životinja iz zoološkog vrta

Lorena Jemeršić¹, Dragan Brnić¹, Ivana Lojkić¹, Nina Krešić¹, Tomislav Keros¹, Tajana Amšel Zelenika², Luka Jurinović², Jelena Prpić¹, Damir Skok³, Ingeborg Bata³, Jadranko Boras³, Boris Habrun¹
¹Hrvatski veterinarski institut, Virološki odjel, Zagreb, Hrvatska, ²Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Zagreb, Hrvatska, ³Zoološki vrt grada Zagreba, Zagreb, Hrvatska

Koronavirusi su uzročnici respiratornih, gastrointestinalnih i neuroloških infekcija u sisavaca i ptica. Pripadnici su potporodice Orthocoronavirinae koja sadrži četiri roda – alfa, beta, gama i delta koronaviruse. Prirodni rezervoari alfa i betakoronavirusa su šišmiši, dok su rezervoari gama i delta koronavirusa ptice. Značajka je svih koronavirusa učestala mutacija genomskog materijala, molekule RNK, a koja može rezultirati promjenom patogenosti, tkivnog tropizma i/ili domaćina. Premda su znanstvenoj javnosti poznati već desetljećima, koronavirusi su potakli posebno zanimanje istraživača početkom 21. stoljeća nakon pojave emergentnih koronavirusnih infekcija u ljudi, ali i životinja, naročito svinja. Od 2019. godine čovječanstvo je suočeno s pandemijom COVID-19. Uzročnik je betakoronavirus, inačica virusa uzročnika teškog akutnog respiratornog sindroma ili SARS-a. Sam virus sadrži RNK koju obavijaju i štite četiri strukturna proteina, protein membrane (M), protein ovojnice (E), protein S koji je odgovoran za stanični tropizam i nukleokapsidni protein N. Posljednja dva induciraju stvaranje protutijela u domaćinu.

Premda se zbog ranijih iskustava s betakoronavirusnim infekcijama ljudi, pretpostavljalo kako je pri prijenosu uzročnika COVID-19 sa šišmiša na čovjeka posredovala dodatna životinjska vrsta, do danas ova pretpostavka nije dokazana. Ono što je poznato je da su odsječci RNK virusa izdvojeni iz uzoraka podrijetlom od psa, domaće mačke, divljih mačaka u zoološkim vrtovima (tigra, lava, snježnog leoparda i pume), feretke, vidrice iz uzgoja te gorila i to nakon bliskog kontakta s inficiranim ljudima. Infekcija je u životinja najčešće asimptomatska ili je praćena vrlo blagim respiratornim promjenama. U vidrica znakovi bolesti mogu biti vrlo izraženi, a infekcija može završiti i uginućem. Virus se među vidricama širi kontaktom, a dokazana je i povratna infekcija s vidrica na djelatnike s kojima su došle u kontakt.

Međutim, istraživanja prirodne infekcije virusom SARS CoV-2 u divljih životinja, pogotovo slobodnoživućih, su nedostatna. Stoga je Hrvatski veterinarski institut uz podršku u reagensima i opremi od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju proveo opsežno istraživanje prisutnosti RNK virusa SARS CoV-2 i/ili prisutnosti protutijela za virus SARS CoV-2 u slobodnoživućih divljih životinja (ukupno 571 jedinka) u Hrvatskoj i to svinje divlje (Sus scrofa), lisice crvene (Vulpes vulpes), čaglja (Canis aureus moreoticus), šišmiša (Miniopterus schreibersii, Myotis capaccinii, Myotis myotis i Rhinolophus ferrumequinum) i galeba klaukavca (Larus michahellis), te u 32 vrste životinja iz Zoološkog vrta, Zagreb.

Uzorkovanje je trajalo od lipnja 2020. do kraja veljače 2021., dakle prije, za vrijeme i nakon drugog pandemijskog vala COVID-19. Životinje iz istraživanja su testirane na prisutnost protutijela za N protein virusa SARS CoV-2 imunoenzimnim testom (ID Screen^® SARS-CoV-2 Double Antigen Multi-species ELISA kit, IDvet, Francuska) i neutralizacijskih protutijela za S protein virusa SARS CoV-2 surogat virus neutralizacijskim testom (cPASS SARS-CoV-2 Neutralization Antibody Detection Kit, GenScript, Nizozemska). Životinje iz zoološkog vrta nisu pretražene na prisustvo protutijela kako bi se izbjegao dodatni kontakt i njihovo uznemiravanje. Uzorci fecesa i briseva kloaka životinja te guano su testirani pomoću nekoliko priznatih RT-PCR protokola temeljenih na prepoznavanju različitih odsječaka genoma virusne RNK (Corman i sur., 2020; Lu i sur., 2020; La Rosa i sur., 2021; Xiu i sur., 2020.).

Testiranja su polučila negativne rezultate na prisutnost protutijela za SARS CoV-2, kao i odsječaka RNK u svinje divlje, lisice crvene, čagljeva i galebova. Sve pretražene životinje iz Zoološkog vrta Zagreb bile su negativne na prisutnost odsječaka virusne RNK.

Pozitivni rezultati na prisutnost protutijela dokazani su u 57,9% šišmiša pretraženih imunoenzimnim testom i 28,9% pretraženih surogat virus neutralizacijskim testom. Pet od 19 (26,3%) pretraženih uzoraka guana bili su pozitivni na prisutnost odsječaka RNK virusa SARS CoV-2, dok su tri uzorka (15,8%) pokazali pozitivan rezultat na prisutnost pankoronavirusnih odsječaka. Analizom RdRp odsječaka pankoronavirusnih izolata utvrđeno je da dva uzorka sadrže pripadnike alfakoronavirusa, dok je jedan izolat sadržavao betakoronavirus i to linije Sarbecovirus. Premda je navedeni izolat pokazao značajnu srodnost s virusom SARS CoV-2, on nije svrstan u skupinu virusa uzročnika pandemije COVID-19.

Rezultati pretraživanja pokazuju da u Hrvatskoj nije došlo do prijenosa virusa SARS CoV-2 na slobodnoživuće divlje životinje usprkos naglom širenju virusa tijekom drugog pandemijskog vala. Životinje iz zoološkog vrta nisu širitelji virusa neovisno o kontaktu s inficiranim ljudima što navodi na zaključak da je potreban visok titar virusa SARS CoV-2 za njegov prijenos sa čovjeka na divlje životinje. Prema očekivanjima, galeb klaukavac nije pasivni prijenosnik SARS CoV-2 usprkos činjenici što obitava na odlagalištima ljudskog otpada. Međutim, nalazi u šišmiša pokazuju da je ova vrsta životinja primljiva za SARS CoV-2 srodne viruse te je od izrazite važnosti zaštiti šišmiše od kontakta s ljudima kako pandemijski soj virusa ne bi bio prenijet sa čovjeka na populaciju šišmiša, ali niti ostalih slobodnoživućih životinja jer bi tada kontrola i suzbijanje COVID-19 bila ograničena, ako ne i onemogućena, a eko sustav kakvog poznajemo, ugrožen.

Literatura [… prikaži]