Izazovi veterinarske medicine na području pčelarstva

(Foto: Alen Bregeš)

Ivana Tlak Gajger
itlak@vef.unizg.hr
Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb

“Medonosne pčele tradicionalno u Europi smatramo jedinim kukcima koji proizvode hranu, a pčelarstvo gospodarskom granom koju treba vrednovati, zaštiti i unaprjeđivati kroz primjenu načela održivosti. Pčelarska proizvodnja ovisi o utjecaju niza čimbenika iz okoliša i pogođena je zdravstvenom krizom koja bi mogla dovesti do narušavanja prehrane, dobrobiti i općenito života ljudi. Zato je iznimno važna primjena veterinarske medicine i uključivanje struke u sve vidove zaštite zdravlja pčela, te osiguranja sigurnosti i zdravstvene ispravnosti proizvedene hrane.

Mnogi čimbenici, kao što su prisutnost uzročnika bolesti, nametnika, štetnika, invazivnih vrsta, negativne klimatske i okolišne prilike, nedostatak hrane, te intenziviranje poljoprivrede navode se kao glavni uzroci depopulacije pčela i gubitaka na pčelinjacima. Kako bi osigurali dobrobit pčela, pčelari kao i drugi dionici pčelarskog sektora moraju biti primjereno educirani te upoznati sa suvremenim praksama i mjerama biosigurnosti. Uzimajući u obzir postupke vezane uz utvrđivanje, laboratorijsku dijagnostiku, kontroliranje i suzbijanje zaraznih bolesti, praćenje pojavnosti i raširenosti bolesti te mogućnosti utvrđivanja ostataka štetnih tvari (rezidua) lijekova ili pesticida u pčelinjim proizvodima, veterinarsko javno zdravstvo vezano je primarno uz savjesno propisivanje recepata, savjetovanje o načinima kontrole bolesti te pravilnu i pravodobnu uporabu veterinarskih lijekova. Poduzimanjem proaktivnih veterinarskih mjera za rješavanje navedenih izazova moguće je pomoći u održavanju zdravih pčelinjih zajednica, proizvodnosti i podršci usluge oprašivanja za dostatnu opskrbu hranom i održavanje ravnoteže prirodnih ekosustava. Primjerice, dobre pčelarske prakse kao što je učinkovita kontrola stupnja invadiranosti nametničkom grinjom Varroa destructor je ključan čimbenik za smanjenje pojavnosti virusnih infekcija kod uzgajanih i slobodno živućih pčela. Prevalencija virusa pčelinjih paraliza i virusa izobličenih krila u populacijama pčela pozitivno je povezana s povećanjem ekstremnih temperatura i oborina uzrokovanih klimatskim promjenama.

Postojanost ostataka neonikotinoidnih pesticida u tretiranim biljkama stvara značajnu mogućnost smanjenja imuniteta pčela. Međutim, kontinuirano prihranjivanje pčela s EM® probioticima može promijeniti sastav njihovog crijevnog mikrobioma, što dovodi do povećanja broja bakterije Snodgrassella alvi i smanjenog utjecaja mikrosporidija Vairimorpha spp. Kao rezultat toga, ovi probiotici mogu pomoći i u zaštiti pčela od negativnih učinaka glifosatnih herbicida na poljima, poboljšavajući njihov mikrobiom i detoksificirajuće funkcije. Nužno je poduzeti mjere za smanjenje negativnih utjecaja i loših praksi kako bi se osigurala dobrobit okoliša te zdravlje pčela. Također, ključno je surađivati na promicanju veterinarske medicine u pčelarstvu, učinkovito komunicirati sa svim dionicima i provoditi odgovarajuće nacionalno zakonodavstvo primjenom pristupa “Jednog zdravlja”.

Ključne riječi: veterinarska medicina; pčelarstvo; bolesti pčela; edukacija