‘Jedno zdravlje’ :: Mikroorganizmi

Suživot s mikroorganizmima

“Naš suživot s mikroorganizmima možemo promatrati na različite načine. Oni su nam u industriji hrane iznimno važni. Zasigurno i u prirodi imaju svojih dobrih svojstava, a postoji mogućnost iskorištavanja tih svojstava za naše dobro. Modernim modifikacijama mikroorganizama dobili smo puno koristi. Primjerice, današnji terapijski inzulin dobija se pomoću modificirane E. coli. Međutim, postoji i ona manje lijepa strana, a to je njihovo patogeno djelovanje na životinje odnosno ljude, kada izazivaju bolesti i smrt. Djelovanje mikroorganizama za nas je vrlo divergentno.
➤ https://hrti.hrt.hr/video/show/3385012/drustvena-mreza-11-travnja-2017

“Gdje je ljudi tu je i zlouporabe. Sve naše spoznaje mogu se zloupotrijebiti i to nije nešto što je došlo sa suvremenim dobom. Prvi zapisi o korištenju uvjetno rečeno mikroorganizama odnosno širenja zaraznih bolesti u smislu ratne upotrebe potiču još iz antike i to se nastavlja i dalje. Primjerice, u srednjem vijeku je bilo uobičajeno da se u utvrđene gradove ubacuju lešine životinja ili ljudi oboljelih od kuge koja je tada harala Europom da bi na taj način inficirali ljude u utvrdama i oslabili obranu grada.
U nešto novije vrijeme, kada govorimo o kolonizaciji novoga svijeta, izuzev tehnološke premoći, kolonizatori su donijeli sa sobom i određene bolesti na koje je autohtono indijansko stanovništvo bilo neimuno. Tako je širenje malih boginja značajno doprinijelo lakom osvajanju cijelog kontinenta, što se događalo slučajno, ali isto tako i namjerno. Postoje zapisi o tome da su se – ne znajući da se radi o virusima – namjerno širili uzročnici npr. davanjem indijancima deka koje su bile u kontaktu sa bolesnicima. Dakle, mogućnost zlouporabe je postojala oduvijek, ona postoji nažalost i danas, no sa spoznajama je došlo i do pozitivnih pomaka. Od 1972. godine vrijedi potpisana Konvencija o zabrani korištenja biološkog oružja, a većina, odnosno gotovo sve države svijeta su potpisnice ove konvencije koja ograničava njegovu proizvodnju i skladištenje. Ne isključuje zlouporabu koja je uvijek moguća, ali to definitivno ne bi bilo tako lako napraviti. Da li se negdje radi nešto? – možda i da. Međutim, koliko je realna opasnost od upotrebe takvoga biološkog oružja? Osobno smatram da i nije prevelika jer se oružje koristi ili u samoobrani ili za postizanje nekakve prednosti. Ako bi koristili izrazito patogeni mikroorganizam sa izrazito brzim širenjem koji bi stvarno mogao izazvati apokaliptične scenarije onda i onaj tko ga koristi ne bi bio siguran.
➤ https://hrti.hrt.hr/video/show/3385012/drustvena-mreza-11-travnja-2017

“U prošlosti su mikroorganizmi predstavljali barem istu, ako ne i veću opasnost nego danas. U vrijeme prije antibiotika, koji su nam značajno olakšali borbu protiv bakterija, nije se znalo o pojmu mikroorganizama kako ih danas definiramo, ali zarazne bolesti su ljudi prepoznavali jako davno. U Bibliji se spominju jahači apokalipse koji donose bolesti životinjama i ljudima (tu imamo naznaku zoonoza). Otprilike 2000 godina pr.n.e. u zapisima iz Mezopotamije definira se postupak sa bijesnim psom kojeg je vlasnik obvezan napraviti kako pas ne bi širio zarazne bolesti.
Spoznaje ljudi o postojanju ‘nečega’ što uzrokuje zarazne bolesti koje se mogu prenositi postoje odavno. Sigurno je da su prije ere antibiotika i prije izuma cjepiva i njegove primjene, mikroorganizmi predstavljali daleko veću opasnost. U ne tako davnoj povijesti 1918. godine španjolska gripa je uzrokovala smrt preko 20 milijuna ljudi, a to je više žrtava nego u Prvom svjetskom ratu koji se događao u isto vrijeme.
➤ https://hrti.hrt.hr/video/show/3385012/drustvena-mreza-11-travnja-2017

“Iako govorimo o malenim bićima, svijet mikroorganizama je iznimno raznolik. Možemo govoriti o tome i ‘s kim’ i ‘s čim’ živimo u suživotu. Iako pod mikroorganizmima općenito podrazumijevamo i najsloženije (eukarioti) – gljivice, pa protozoje poput lišmanije koja se pojavljuje i u Republici Hrvatskoj (koja bi spadala u parazite po medicinskoj podjeli), ono s čime se češće srećemo su bakterije. Svi ovi imaju jednu zajedničku osobinu, osnovu života – svoj energetski metabolizam i razmnožavanje u klasičnom smislu.
U mikroorganizme spadaju i virusi, ali za razliku od prethodno navednih, virusi nemaju svoj energetski metabolizam nego koriste metabolizam stanice živog bića. U proteinskoj ovojnici virusa nalazi se samo genetski materijal pa viruse možemo promatrati kao nešto na granici živoga. Prioni čak nemaju niti genetski materijal – oni su samo proteinske čestice…
➤ https://hrti.hrt.hr/video/show/3385012/drustvena-mreza-11-travnja-2017