Jesenska kampanja oralne vakcinacije lisica

!Ministarstvo poljoprivrede poziva građane da u dane provođenja oralne vakcinacije i 30 dana nakon završetka cijepljenja svoje pse i kućne ljubimce, prilikom kretanja javnim površinama i parkovima, drže pod nadzorom kako bi se spriječio njihov kontakt sa cjepivom. [v. upute]

Upute

“U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park) može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili na rub šume.

“Prilikom rukovanja mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica.

“Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima.

“Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) je vidljiva, mamac više nije djelotvoran te se takav mamac, obavezno noseći zaštitne rukavice, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio.

(Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, 008-02/19-01/01-265, 16. rujna 2019. godine)

Mamce pronađene u prirodi ne smije se dirati niti micati.Oralna vakcinacija lisica protiv bjesnoće korištenjem specifičnih mamaka koji se izbacuju iz zrakoplova iznad čitavog teritorija Republike Hrvatske izuzev otoka, vrlo je važna i učinkovita mjera u hrvatskoj borbi protiv bjesnoće koju Ministarstvo poljoprivrede sustavno i uspješno provodi od 2011. godine.
Zahvaljujući ovoj mjeri, uz redovito cijepljenje pasa, koji u svijetu predstavljaju najznačajniji rizik za infekciju ljudi, u Hrvatskoj imamo prilično dobru situaciju po pitanju bjesnoće, pa u ljudi bolesti nemamo od 1964. godine, a zadnji slučaj bjesnoće u lisica u Hrvatskoj, koje su jedan od prirodnih rezervoara virusa bjesnoće, utvrđen je u Hrvatskom veterinarskom institutu u jedne lisice 2014. godine.
“Značaj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica, čime su ostvareni svi preduvjeti za sufinanciranje programa iz EU fondova. Tako se te se od samog početka financiranje svih aktivnosti provodi na način da 75% sredstava podmiruje EK, a 25% troškova plaća se iz Državnog proračuna.
(Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, 008-02/19-01/01-265, 16. rujna 2019. godine)