Doc. dr. sc. Nika Brkljača Bottegaro
Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ulica Vjekoslava Heinzela 55, Zagreb, Hrvatska, e-mail: nikabb@vef.hr
SažetakUvodRaspravaZaključakLiteratura
Izvor: Zbornik radova 5. savjetovanja uzgajivača konja u Republici Hrvatskoj
Sažetak
V eterinarskim pregledom prije kupnje konja kupac dobiva vrijedne informacije o konju za kojeg je zainteresiran. Kupovina konja vrlo često podrazumijeva značajan financijski izdatak koji se, ukoliko se u budućnosti pojave zdravstveni problemi konja, može višestruko povećati. Nakon obavljenog pregleda kupac dobiva saznanje o tome da li predmetni konj svojim karakteristikama zbilja odgovara postavljenim očekivanjima, te da li konj u trenutku pregleda ima, često naizgled neprimjetan, zdravstveni problem koji predstavlja rizik za buduće korištenje. Kupoprodajni pregled može podrazumijevati jednostavan pregled zdravstvenog stanja, ali isto tako može biti iznimno detaljan i obuhvaćati čitav niz složenih dijagnostičkih metoda. Opseg pregleda prvenstveno ovisi o željama i očekivanjima vlasnika i vro često je proporcionalan vrijednosti konja.
Veterinarski nalaz koji proizlazi iz kupoprodajnog pregleda može biti presudan u odluci kupca o kupnji konja.
Ključne riječi: konj, kupoprodajni pregled, hromost, rizik, rendgenološka pretraga
Uvod
One se mogu ticati karaktera konja, ali puno češće njegovog zdravstvenog stanja.
Nakon početka korištenja konja u radu, novi vlasnici najčešće primijete znakove hromosti. Manje iskusnim vlasnicima možda neće biti odmah jasno da konj pokazuje ortopedski problem, već će češće primijetiti da je u radu konj malo čudan. U takvim slučajevima neminovno će se zapitati da li je problem postojao već i kod prijašnjeg vlasnika. Na ovo pitanje u tom trenutku nije jednostavno dati odgovor. Naravno da postoje različita stanja za koja se relativno lako može odrediti starost procesa, odnosno odrediti da li su ona nastala još dok je konj bio kod prijašnjeg vlasnika. Čak ukoliko se takva stanja i dokažu, mogućnost povratka konja uz obeštećenje često podrazumijeva dugotrajne pravne bitke s vrlo upitnim ishodom. No, kako je moguće izbjeći takve scenarije? Zapravo vrlo jednostavno, veterinarskim pregledom konja prije kupnje. Spomenutim se pregledom može ustanoviti da li konj boluje od patologija koje na bilo koji način mogu negativno utjecati na njegovu daljnju uporabu.
Rasprava
Tvrdnja prodavatelja, čak i u najboljoj namjeri, da je s konjem sve u najboljem redu nisu garancija da je konj potpuno zdrav. Vrlo često prodavatelj nije ni svjestan naizgled skrivenih patologija konja koje u budućnosti mogu imati utjecaj na njegovu uporabu.
Prilikom kupnje konja postoji nekoliko stvari s kojima se kupac mora suočiti. Za početak mora odlučiti kakav mu je konj potreban. Premda na prvi pogled tvrdnja zvuči banalno, vrlo često novi vlasnici konja precjenjuju svoje sposobnosti te odabiru konja iznad svojih mogućnosti. Tako vrlo često možemo susresti neiskusnog jahača koji se muči s mladim, nedovoljno iskusnim, konjem. Isto tako, važno je biti iskren prema sebi obzirom na vrijeme koje se može posvetiti konju jer postoje konji koji iziskuju iznimno puno vremena i truda kojeg rijetko koji vlasnik može njima pružiti. Važno se u odlukama voditi razumom, a ne srcem jer koliko god se nekome jedan perspektivni mladi četverogodišnjak svidio, možda bi bio znatno prikladniji iskusniji konj.
Premda pregled konja prije kupovine podrazumijeva određen dodatni financijski izdatak za kupca, ovakva investicija vrlo često može uštediti značajna sredstva, ali i vrijeme, ukoliko se naknadno pojave znakovi oboljenja. Opseg takvog pregleda uvelike ovisi o namjeni konja, a preporuča se neovisno o samoj vrijednosti konja. Ipak, vrlo često se od skupljih konja očekuje značajno veće performanse te je stoga uputno u takvim slučajevima obaviti čim opsežniji pregled kako bi se čim točnije ustanovilo da li predmetni konj odgovara očekivanjima. Iznimno je važno da kupac točno objasniti veterinaru svoje dosadašnje iskustvo s konjima kao i namjenu za koju konja kupuje.
Preporučljivo je pokušati saznati što više o konju, od kada je konj kod prodavatelja, da li je do sada bio bolestan i svakako pokušati dobiti uvid u dokumentaciju vezanu uz njegovu dijagnostiku i liječenje. No, neizmjerno je važno doći i do podataka neovisno o samom prodavatelju. Tako je na primjer preporučljivo provjeriti u bazama podataka koliko često je konj sudjelovao na natjecanjima i da li kojim slučajem postoji neki neobjašnjivi prekid u kontinuitetu natjecanja (što može ukazivati na zdravstveni problem konja).
Svaki kupoprodajni pregled počinje anamnezom, odnosno veterinar postavlja čitav niz pitanja koja mu pomažu u čim boljem razumijevanju konja. Važno je dobiti uvid u trenutno stanje treninga konja, prethodne bolesti i eventualno liječenje konja (posebice ukoliko su bili unutar posljednjih 8 tjedana) te da li je bio podvrgnut bilo kakvim kirurškim zahvatima. Osim toga, važno je znati da li konj pokazuje stereotipije, da li boravi na paši ili u staji, čime se hrani te kada su mu posljednji put bila korigirana/potkivana kopita. Važno je da je kupac uvijek prisutan za vrijeme kupoprodajnog pregleda kako bi s veterinarom odmah mogao raspraviti moguće nejasnoće i probleme koji se zamijete tijekom pregleda. Svakako je poželjno da bude prisutan i prodavatelj, no veterinar je u ovom slučaju prvenstveno kao pomoć kupcu i nije dužan prodavatelju objašnjavati nalaze.
Klinički pregled koji slijedi mora najiscrpnije moguće obuhvaćati sve organske sustave, mora biti metodičan i ponovljiv. Veterinar prvo provjerava identitet konja i uspoređuje svoj nalaz s podacima u dokumentaciji konja (opis, spol, dob, žig, broj mikročipa). Dok je konj u boksu (preporuča se da konj prije pregleda svakako bude redovito u treningu) veterinar promatra kako se ponaša prema drugim konjima, ali i kako reagira prilikom kontakta s ljudima (Slika 1.).
te u eventualnu prisutnost stereotipija.
Nadalje slijedi procjena konformacije čije se greške uvijek procjenjuju uzevši u obzir pasminu ali i namjenu konja. Tako na primjer kratka leđa s blago izraženom lordozom ne moraju predstavljati problem za jednog arapskog konja, dok ista pojava kod dresurnog konja može uvelike kompromitirati njegovo daljnje korištenje u sportu. Također, ravna konfromacija skočnih zglobova i pojačana ekstenzija putičnih zglobova predispozicija su nastanka patologija različitih dijelova suspenzornog ligamenta.
Zatim slijedi detaljna palpacija mišića, tetiva, ligamenata te zglobova. Svaka asimetrija između lijeve i desne strane može ukazivati na određenu patologiju.
Veterinar posebnu pažnju pridaje kožnim tumorima, kao na primjer nalazu sarkoida koji su relativno česti kod konja, no iako iznimno rijetko metastaziraju, mogu predstavljati značajan problem posebice ukoliko se nalaze na mjestima na koje priliježe oprema konja.
Pregled usta je također važan. Pregledom oralnog dijela usne šupljine promjene na pretkutnjacima mogu ukazivati na prisustvo značajnih promjena na kutnjacima koje se prema potrebi provjeravaju detaljnim pregledom u sedaciji s posebnim otvaračem za usta. Slijedi detaljna auskultacija srca i pluća koja se ponavlja nakon podvrgavanja konja fizičkom naporu (Mitchell i Dyson, 2011).
Pregled konja na lonži na tvrdom i mekom terenu uvelike pridonosi uspješnosti detekcije potencijalnih ortopedskih bolesti (Dyson, 1998b.). Ipak, važno je naglasiti da su određena patološka stanja torakolubalnog i sakroilijačnog područja (leđa) često zamjetna tek dok je konj u radu, stoga je i sam pregled konja pod sedlom vrlo značajan u procjeni konja (Dyson, 1998c.).
Rendgenološka pretraga nije u svim zemljama obavezan dio kupoprodajnog pregleda konja, no kod nas joj se pridaje iznimno velika važnost. Kupac mora biti svjestan da prisutnost rendgenoloških promjena nužno ne znači da će konj u budućnosti pokazivati znakove hromosti, no isto tako niti negativan rendgenološki nalaz nije nužno garancija da takav konj u jednom trenutku neće pokazivati znakove hromosti (Phillips, 1998). Opseg pretrage kao i odabir regija ovise o namjeni konja ali i o nalazima obavljenog kliničkog pregleda konja. Kao rutinski odabir u pravilu su uključene rendgenske snimke prednjih kopita, krunskih i putičnih zglobova te skočnih zglobova. U određenim slučajevima preporuča se također pretragom obuhvatiti i snimanje karpalnih zglobova, stražnjih putičnih i krunskih zglobova, koljena i dijela leđa. Jedna od najznačajnih dijagnoza koja može kompromitirati buduću karijeru konja je osteohondroza, koja se rendgenološkom pretragom dokaže kod značajnog broja konja bez znakova hromosti u trenutku pregleda (Vos, 2008.).
Ultrazvučna pretraga rutinski ne spada u dio kupoprodajnog pregleda, no svakako se preporuča ukoliko postoje anamnestički podaci o prijašnjem patologijama mekih česti te ukoliko se kliničkim pregledom ustanovi sumnja na određen patološki problem.
Endoskopska pretraga je vrlo važan dio kupoprodajnog pregleda sportskih konja obzirom da se njome dobiva uvid u stanje grkljana, odnosno eventualnu prisutnost patoloških stanja koja mogu kompromitirati performansu sportskih konja (kao na primjer zvižda). Nadalje, prilikom kupnje rasplodnih grla, preporuča se i pregled reproduktivnog sustava kako kobila, tako i pastuha.
Važno je naglasiti da kupoprodajni pregled ipak ima i određene limite. Njime se procjenjuje stanje konja u određenom trenutku te određene bolesti sezonskog karaktera ponekad mogu ostati nezapažene. Tako se na primjer ne moraju zamijetiti poteškoće kod konja s respiratornim problemima s etiologijom alergije na sijeno ukoliko se konj drži vani za vrijeme ljetnih mjeseci, zatim promjene na koži uzrokovane ubodima komaraca ukoliko se konj pregledava za vrijeme zimskih mjeseci.
Nakon svakog kupoprodajnog pregleda kupac dobiva detaljan pisani nalaz te, ukoliko je potrebno, može detaljno s veterinarom prodiskutirati o mogućim problemima konja, odnosno o tome da li konj odgovara ili ne njegovim očekivanjima i riziku kojeg je kupac spreman preuzeti.
Gotovo je nemoguće pronaći starijeg sportskog konja bez ikakvih zamjetnih problema, što nikako ne znači da se takav konj još dugo vremena ne može uspješno koristiti u sportu. Uloga veterinara je izvagati rizik i procijeniti koliko je prihvatljiv za ulogu koju je kupac konju namijenio. Stoga je neobično važno da potencijalni kupac detaljno predoči veterinaru koja su njegova očekivanja, ali i koje su njegove financijske mogućnosti glede troškova budućih potencijalnih liječenja. Ukoliko veterinar tijekom pregleda ustanovi određene „nedostatke“ kod konja, to nužno ne znači da će kupac odustati od kupnje takve životinje, no u razgovoru s prodavateljem može imati utjecaj na formiranje cijene konja.
Zaključak
Literatura [… prikaži]