LIFE DINALP BEAR – Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama – LIFE13 NAT/SI/000550 (v. LIFE DINALP BEAR) dinalpbear@gmail.com

Medvjedi su u pravilu vrlo sramežljivi. Oni vide ljude kao prijetnju i izbjegavaju sukobe. Međutim, susreti se ipak mogu dogoditi. Stoga se moramo upoznati s njihovim ponašanjem kako bismo znali procijeniti okolnosti ako susretnemo medvjeda.

ZA POČETAK…

Slika: Miha Krofel
Smeđi medvjed (Ursus arctos) najveća je zvijer u Europi i važna sastavnica dobro očuvanog okoliša. Karizmatična je vrsta koja izaziva poštovanje kod ljudi. Čak i u područjima poput Dinarida, gdje medvjeda ima u izobilju, nije ga uobičajeno susresti. Medvjedi su u pravilu vrlo sramežljivi. Oni vide ljude kao prijetnju i izbjegavaju sukobe. Međutim, susreti se ipak mogu dogoditi. Stoga se moramo upoznati s njihovim ponašanjem kako bismo znali procijeniti okolnosti ako susretnemo medvjeda.
Također, treba znati kako se ponašati kada ste posjetitelj staništa medvjeda.

KOJE JE ČINJENICE VAŽNO ZNATI?

Slika: Miha Krofel

Medvjedi u Europi ne vide ljude kao potencijalni plijen i općenito izbjegavaju bliske susrete.
Medvjedi napadaju vrlo rijetko i većina napada su lažni napadi (prijetnja).
- iznenadni bliski susret sa ženkom s mladima
- prilaženje ozlijeđenom medvjedu
- iznenadni bliski susret s medvjedom koji nema kamo odstupiti
- pas koji nije na povodcu izazove medvjeda i zatim traži zaštitu vlasnika
- prilazak medvjedu koji jede
- dolazak u bliski kontakt s medvjedom koji se ne boji ljudi (medvjed naviknut na ljude, problematični medvjed).

KAKO SE PONAŠATI U STANIŠTU MEDVJEDA?

Slika: Miha Krofel
Kao i sve divlje životinje, medvjedi ne vole biti iznenađeni. Imaju dobro razvijene osjete njuha i sluha pomoću kojih izbjegavaju ljude. Opće pravilo za izbjegavanje bliskih susreta s medvjedima je eliminirati element iznenađenja tako da najavimo svoju prisutnost.

Naša prisutnost u staništu medvjeda ne bi smjela biti tako tiha da bi mogla iznenaditi medvjeda. Budite primjetljivi, pogotovo kad se krećete kroz gustu vegetaciju ili nepristupačnim terenima.
Psa vodite na povodcu. Ako vaš pas naiđe na medvjeda, vjerojatno će pojuriti prema njemu, a potom ga dovesti do vas tražeći zaštitu.
Ako vidite medvjeda, ne prilazite mu niti ga uznemiravajte (npr. bacajući kamenje na njega).
Ne hranite medvjeda, čak i ako izgleda mirno i znatiželjno.
Držite se podalje od medvjeda koji se hrani na nekoj lešini ili klaoničkim otpacima. U većini slučajeva medvjed će se povući od izvora
hrane, ali također može odabrati da ga brani od uljeza.
Nemojte se približavati medvjeđem brlogu ili ulaziti u njega.
Ne ostavljajte ostatke hrane ili bilo kakav organski otpad u šumi, njenim rubovima ili u neposrednoj blizini planinarskih domova. Sav otpad mora biti pohranjen u odgovarajućim kontejnerima nepristupačnim medvjedima ili odnesen sa sobom. Važno je da medvjedi ne povezuju izvore hrane s ljudskom prisutnošću, jer je to jedan od glavnih uzroka sukoba ljudi i medvjeda. U našem je interesu održati medvjeđu prirodnu sramežljivost.

Općenito, najvažnije je da ostanete pribrani i procijenite situaciju kada susretnete medvjeda. Vaši sljedeći koraci ovise o danoj situaciji.

Trag stražnje šape (lijevo) i prednje šape (desno) medvjeda (crtež: Igor Pičulin)

Najčešće reakcije medvjeda kada zamijeti ljudsko prisustvo su:

Medvjed odmah napusti područje, u mnogim slučajevima čak i prije nego što mi otkrijemo njegovu prisutnost.
Medvjed se diže na stražnje noge kako bi bolje pregledao svoju okolinu. Ovo nije agresivan stav. U tom slučaju pokažite svoju prisutnost govoreći mirno – tako će medvjed prepoznati ljudsku prisutnost i povući se.

Kako se ponašati:

Medvjedi u Europi ne napadaju ljude iz agresije, nego zbog straha ili osjećaja ugroženosti.
Kad ugledate medvjeda iz daljine, povucite se polako u smjeru svog dolaska i dajte medvjedu dovoljno prostora da nastavi svoj put. Nikada nemojte bježati!
Ako vam medvjed dolazi ususret, a još vas nije opazio, učinite se prepoznatljivima govoreći mirno i polako se povlačite. Medvjedi imaju osrednji vid, a moraju vas identificirati kao čovjeka. U isto vrijeme, dajte mu do znanja da ne predstavljate prijetnju.
Medvjed će se najvjerojatnije odmah povući, no ipak nastavite pratiti njegovo ponašanje.
Ako naiđete na medvjeda u neposrednoj blizini (posebno ako je to ženka s mladunčadi): zaustavite se, ostanite smireni te se polako povlačite prema natrag bez naglih pokreta i vike.
Ne bacajte kamenje niti bilo kakve predmete prema medvjedu. Medvjed koji se osjeća ugrožen može djelovati u samoobrani, pri čemu se povećava rizik njegove agresivne reakcije.
U iznimnim slučajevima medvjed može izvesti lažni napad bez fizičkog kontakta s ciljem da udalji neželjene posjetitelje.
Ako vas medvjed napada, ne pokušavajte mu uzvratiti. Stanite mirno ili polako lezite na tlo licem prema dolje. Medvjed će se najvjerojatnije zaustaviti ispred vas i neće biti nikakva fizičkog kontakta.
Međutim, teško je procijeniti želi li vas medvjed samo zastrašiti. Pretvaranjem da ste mrtvi, a prije nego što dođe do kontakta, možete pokazati medvjedu da niste prijetnja. Kad ležite na zemlji, stavite ruke oko vrata kako biste zaštitili glavu i lice.
Budite pasivni. Pokušajte ostati što mirniji sve dok napad ne završi. Prije ustajanja provjerite je li medvjed još uvijek prisutan u vašoj neposrednoj blizini.
Zapamtite: nikada nemojte bježati od medvjeda.
Medvjedi mogu trčati brzinom i do 50 km/h. Uhvatit će vas u nekoliko metara, bez obzira na vrstu terena. Iznimka je kada ste u mogućnosti doći do sigurnosti (npr. automobila) u nekoliko koraka.
Penjanje na stablo može pomoći – iako su medvjedi dobri penjači, rijetko će se penjati za vama.
Nikada ne prilazite mladunčadi medvjeda, čak i ako izgledaju znatiželjni ili napušteni. Ako ih uočite, povucite se, jer njihova majka nije daleko.