KLASIČNE BAKTERIJSKE I PARAZITARNE ZOONOZE – ŠTO NAS OČEKUJE?

v. izlaganja

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za medicinske znanosti, Odbor za animalnu i komparativnu patologiju i Hrvatski veterinarski institut, organizirali su znanstveno-stručni simpozij KLASIČNE BAKTERIJSKE I PARAZITARNE ZOONOZE – ŠTO NAS OČEKUJE?

U okviru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je devet razreda, a Razred za medicinske znanosti je vjerojatno i najaktivniji razred Akademije. Današnji simpozij je jedan od pedesetak ovogodišnjih događanja organiziranih u okviru ovog razreda.

Pozdravnu riječ sudionicima je održao akademik Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti HAZU. Akademik Pećina se u svom pozdravnom govoru vrlo pohvalno izrazio prema Odboru za animalnu i komparativnu patologiju Razreda za medicinske znanosti HAZU. “Ovaj simpozij najbolji je odraz, ogledalo našeg Razreda za medicinske znanosti. U njemu sudjeluje čitav naš razred, u svoj svojoj punini. Odbor za animalnu i komparativnu patologiju je primjer sustavnog rada. Svake godine organizira najmanje jedan znanstveni sastanak i – što je najvažnije – uvijek je to sastanak o aktualnoj problematici; sjećamo se sastanka o ptičjoj gripi, o virusu Zapadnog Nila, itd. Medicina je jedinstvena – i humana i veterinarska i dentalna, ali uz postojanje specifičnosti u svakom navedenom području. Međutim, ako je nešto 100% zajedničko i humanoj i veterinarskoj medicini to su zoonoze, a zoonoze su i u današnje doba veliki problem.
Hrvatska ima jednu od najviših incidencija leptospiroza na svijetu i to 1,7 na 100.000 stanovnika.Između 1940. i 2004. godine otkriveno je 335 novih emergentnih zaraznih bolesti. Većina, 60,3% ovih bolesti su prenešene iz divljeg životinjskog svijeta na ljude dok je za 22,8% prijenos sa životinja bio posredovan različitim vektorima. Ovaj podatak sam za sebe dovoljno govori o značaju današnjega simpozija.”
Akademik Pećina je u svom obraćanju sudionicima ovog simpozija spomenuo i nedavno održani prvi interakademijski znanstveni sastanak pod nazivom “Emergentne i re-emergentne zoonoze 21. stoljeća” koji je održan u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine te Slovenske akademije znanosti in umetnosti, istaknuvši pritom svim sudionicima simpozija dobro poznatu činjenicu da zoonoze ne poznaju niti ne priznaju granice.
Na kraju, zahvalio je organizatorima današnjeg simpozija na čelu sa predsjednikom Odbora za animalnu i komparativnu patologiju, akademikom Slavkom Cvetnićem, te predsjednikom organizacijskog odbora današnjeg simpozija, članom suradnikom HAZU, prof. dr. sc. Željkom Cvetnićem.

Ispred organizatora, uvod u simpozij održao je prof. dr. sc. Željko Cvetnić, zamjenik ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta.

“Današnje teme nastavak su spomenutog prošlotjednog sastanka pod naslovom “Emergentne i re-emergentne zoonoze 21. stoljeća” na kojem se većinom govorilo o virusnim zoonozama. Danas ćemo govoriti o klasičnim bakterijskim i parazitarnim zoonozama odnosno vektorima koji ih prenose“, izjavio je nakon pozdrava sudionicima prof. dr. sc. Željko Cvetnić.
Naglasio je da su često bakterijske i parazitarne zoonoze prilično zanemarene u javnosti u odnosu na medijski puno eksponiranije bolesti poput ebole i nekih drugih virusnih zoonoza. Tome u prilog istaknuo je činjenicu da uz ugrozu zapadnog svijeta od virusnih zoonoza vrlo brzo dolazi do vidljivih reakcija medija iako od tuberkuloze godišnje umire gotovo 2 milijuna ljudi, leptospiroza je skoro jedna od najučestalijih zoonoza današnjice, godišnje je prijavljeno obolijevanje 500.000 ljudi od bruceloze, a još 25 puta više nije niti prijavljeno…
O svim tim, ali i mnogim drugim detaljima bilo je puno govora u kasnijim izlaganjima eminentnih stručnjaka iz Zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske, Univerzitetne klinike za pljučne bolezni in alergijo iz Slovenije, Hrvatskog veterinarskog instituta, Opće bolnice Zadar, Odjela za zarazne bolesti, Veterinarske fakultete Univerze v Ljubljani, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije iz Splita.
Više od 120 sudionika pratilo je izlaganja sa vrlo izraženim interesom jer je na ovom simpoziju uz bazične činjenice o odabranim temama iznešen i velik broj aktualnih informacija i podataka iz najnovijih istraživanja.
U suradnji s organizatorima simpozija, u nastavku uskoro donosimo i sažetke izlaganja.

Održana izlaganja prvog dijela simpozija ▲

Tuberkuloza kao vječni izazov kroz stoljeća
prim. dr. Vera Katalinić-Janković (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb)

Netuberkulozne mikobakterioze kao zoonoze – koliko znamo o njima?
dr. sc. Manca Žolnir Dovč (Univerzitetna klinika za pljučne bolezni in alergijo, Golnik, Slovenija)

Mogućnosti i izazovi dijagnostike i kontrole tuberkuloze goveda u Hrvatskoj
dr. sc. Silvio Špičić (Hrvatski veterinarski institut, Zagreb)

Epidemiologija i klinička slika rikecioza u Hrvatskoj
prof. dr. sc. Boris Dželalija (Opća bolnica Zadar, Odjel za zarazne bolesti, Zadar)

Q-groznica u Republici Sloveniji
dr. sc. Brane Krt (Univerza v Ljubljani, Veterinarska fakulteta, Ljubljana, Slovenija)

Genotipovi vrste Coxiella burnetii u Hrvatskoj
dr. sc. Sanja Duvnjak (Hrvatski veterinarski institut, Zagreb)

Održana izlaganja drugog dijela simpozija

Leptospiroza – zaboravljena bolest prirodnih žarišta
prof. dr. sc. Nenad Turk (Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb)

Bedrenica – zoonoza sve manjeg značaja i opasno biološko oružje
prof. dr. sc. Boris Habrun (Hrvatski veterinarski institut, Zagreb)

Bakterijske zoonoze koje se prenose hranom
dr. sc. Mateja Pate (Univerza v Ljubljani, Veterinarska fakulteta, Ljubljana, Slovenija)

Bruceloza – stara bolest nove prijetnje
prof. dr. sc. Željko Cvetnić (Hrvatski veterinarski institut, Zagreb)

Lišmanioza u ljudi
dr. sc. Katarina Šiško Kraljević (Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Split)

Vektorima prenosive bakterijske i parazitarne zoonoze
dr. sc. Relja Beck (Hrvatski veterinarski institut, Zagreb)

Prema pravilniku Hrvatske veterinarske komore skup je vrednovan sa dva boda.

---