Divlje životinje i divljačDobrobit, zaštita i zbrinjavanje

Koliko medvjeda je previše medvjeda?

Povodom napada medvjedice na lovca koji se dogodio 25. listopada u Koritniku na predjelu Moravica u Gorskom kotaru

life-dinalp-bearZnanstvenici i stručnjaci za velike zvijeri iz projekta LIFE DINALP BEAR važna su karika u očuvanju smeđeg medvjeda, ali i stvaranju uvjeta za kvalitetan i human suživot čovjeka i medvjeda. Zbog znanstvenih, praktičnih, stručnih i terenskih kompetencija, naša je dužnost reagirati na nedavni nesretni događaj i natpise u medijima koji su uslijedili.

Napad medvjeda na čovjeka u usporedbi sa drugim opasnostima i nezgodama koje ga mogu zadesiti izuzetno se rijetko događa. Steve Hererro je u svojoj knjizi „Bear attacks” izračunao da, ako je vjerojatnost poginuća čovjeka od napada medvjeda 1, onda je takva vjerojatnost za smrt od napada psa 67, od pčela 180, od groma 374, a od drugih ljudi čak 90.000. Također je u lovu rizik stradanja od drugih lovaca neusporedivo veći od rizika napada medvjeda.

02-koje-je-cinjenice-vazno-znatiSlika: Miha Krofel

Ponašanje medvjedica u slučajevima kada brane mlade nije povezano sa ukupnom veličinom populacije.Medvjedica koja vodi mlade u slučaju ugroze svog potomstva može započeti obrambeni napad. Najčešće je takav napad lažni – medvjedica se zaustavlja prije samog kontakta sa čovjekom. Kada i dođe do kontakta, namjera medvjedice nije ubiti žrtvu (te je primjerice pojesti) nego ju onesposobiti toliko da više ne predstavlja prijetnju njenim mladima. Nažalost, to može značiti vrlo ozbiljne ozljede s obzirom na snagu medvjeda i krhkost ljudskog tijela.

► Medvjedi u Europi ne vide ljude kao potencijalni plijen i općenito izbjegavaju bliske susrete.
► Medvjedi napadaju vrlo rijetko i većina napada su lažni napadi (prijetnja).
► Medvjedi napadaju samo u samoobrani kada ih čovjek iznenadi ili izazove.
Postoji obilje literature o ponašanju u staništu medvjeda kojim se rizik od napada medvjeda može svesti na minimum. Glavno je pravilo da se medvjeda ne smije iznenaditi, a ako se iznenadni susret ipak dogodi, potrebno je reagirati smireno i ovisno o situaciji (o čemu više možete pročitati u letku LIFE DINALP BEAR projekta). Posebno je važno ne naći se između medvjedice i njenih mladih. Situacije u kojima medvjedice s mladima ozlijede ljude, potiču javnost na reagiranje i predlaganje smanjenja broja medvjeda. Medvjedice moraju imati mlade, inače bi populacija nestala. Ne možemo ukloniti sve ženke s mladima.

infoVažno je pojasniti još jednu činjenicu: ponašanje medvjedica u slučajevima kada brane mlade nije povezano sa ukupnom veličinom populacije. Ovoga ljeta zabilježena su dva napada medvjedice s mladima u Italiji (Trento) i u sjevernoj Albaniji, a u oba ta slučaja to su bile gotovo jedine reproduktivne ženke u tim sredinama.

Ove se jeseni u blizini naselja viđa više medvjeda nego što je to uobičajeno zbog izostalog uroda bukvice (ploda bukve) kojim se medvjedi hrane, posebno u ovom periodu kad spremaju salo za zimu. Naselja predstavljaju alternativni izvor hrane u obliku neobranog voća ili nezaštićenog smeća. Slično je bilo i 2008. godine kada se također pričalo o „invaziji” medvjeda. Kad je sljedeće jeseni bukva ponovo urodila plodom, većina je medvjeda postala „nevidljiva” za ljude.

Zbog izostalog uroda bukvice, medvjedi ove jeseni češće no inače zalaze u naselja.
Susret medvjedice s medvjedićima rizičan je zbog medvjedičinog poriva da zaštiti mlade – što je instinkt koji dijeli sa svim drugim živim bićima. Informirana javnost ključ je humanog i sretnijeg suživota medvjeda i ljudi, a s ciljem pružanja potpune informacije potrebno je konzultirati sve uključene stranke: lokalno stanovništvo, lovce, druge korisnike tih prostora i stručnjake.
Ukoliko vas zanimaju dodatne informacije o ovoj akciji i samom projektu, molimo Vas kontaktirajte: Slaven Reljić
(+385 91 584 6114, slaven.reljic@gmail.com) ili Đuro Huber (+385 98 256 506, huber@vef.hr)
Naziv projekta: Upravljanje i zaštita smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama na razini populacije – LIFE DINALP BEAR.
Trajanje projekta: 1.7.2014-30.6.2019.
Koordinator projekta: Zavod za gozdove Slovenije.
Partneri u projektu: Univerza v Ljubljani i ERICo Velenje d.o.o. (Slovenija); Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska); Provincia Autonoma di Trento – Servizio Foreste e Fauna, Progetto Lince Italia in Regione del Veneto – Unità di Progetto Caccia e Pesca (Italija) te Research Institute of Wildlife Ecology, University of Veterinary Medicine, Beč (Austrija).

Vezani sadržaji

Dok udruge ratuju, životinje i veterinari stradavaju

Urednik

Pregled stila života leopard gekona i važnost ultraljubičastog zračenja, vitamina D i kalcija

Urednik

Govor tijela – ključ uspješne komunikacije između ljudi i konja

Urednik

Ponašanje i dobrobit mliječnih krava u suvremenoj stočarskoj proizvodnji

Urednik

Postupanje sa strogo zaštićenim vrstama sisavaca i ptica uginulih pod nerazjašnjenim okolnostima – preporuke i prijedlog zajedničkog protokola

Urednik

The Welfare Education project: drugo cjelodnevno predavanje – Gonçalo da Graça Pereira

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više